Naslov
Karakterizacija policikličkih aromatskih ugljikovodika u PM10 i PM2, 5 frakciji u Zagrebu
(Characterization of polycyclic aromatic hydrocarbons in PM10 and PM2.5 fraction in Zagreb)

Autori
Sever Štrukil, Zdravka ; Jakovljević, Ivana ; Godec, Ranka ; Pehnec, Gordana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
26. hrvatski skup kemičara i kemijskih inženjera / Galić, Nives ; Rogošić, Marko - Zagreb : Hrvatsko društvo kemijskih inženjera i tehnologa (HDKI), 2019, 229-229

ISBN
978-953-6894-67-3

Skup
26. hrvatski skup kemičara i kemijskih inženjera (26HSKIKI) ; 4. simpozij Vladimir Prelog

Mjesto i datum
Šibenik, Hrvatska, 09.04.2019. - 12.04.2019

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
TEF ; dijagnostički omjeri ; HPLC
(TEF ; diagnostic ratios ; HPLC)

Sažetak
Policiklički aromatski ugljikovodici (PAU) zajedno s nitro‐derivatima čine veliku skupinu od preko 500 poznatih organskih spojeva. Današnja istraživanja usmjerena su na proučavanje PAU‐a u zraku vezanih na lebdeće čestice aerodinamičkoga promjera manjega od 10 µm i 2, 5 µm (PM10 i PM2, 5) s obzirom na dulje zadržavanje takvih čestica u atmosferi, dubljem prodiranju u dišni sustav i posljedično štetnim učincima na zdravlje ljudi. 24‐satni uzorci frakcije PM10 i PM2, 5 sakupljani su na filtrima od kvarcnih vlakana neprekidno 31 dan u siječnju 2017. na dvije lokacije u Zagrebu s različitim utjecajem izvora onečišćenja. Analiza PAU‐a provedena je tekućinskom kromatografijom visoke djelotvornosti (HPLC) s fluorescentnim detektorom promjenjivih valnih duljina ekscitacije i emisije. Na gradskoj pozadinskoj postaji u blizini kućanstava (lokacija A) izmjerene su statistički značajno manje masene koncentracije za sve mjerene PAU‐e u odnosu na gradsku prometnu postaju (lokacija B). Srednja vrijednost masenih koncentracija deset mjerenih PAU‐a u PM10 frakciji iznosila je 42, 203 ng m–3 na lokaciji A odnosno 86, 877 ng m–3 na lokaciji B. U PM2, 5 frakciji izmjerene su ukupne masene koncentracije PAU‐a u rasponu 7, 000 – 76, 166 ng m–3 na lokaciji A odnosno od 8, 014 ng m–3 do 279, 377 ng m–3 na lokaciji B. Linearnom regresijskom analizom masenih koncentracija PAU‐a u PM10 i PM2, 5 frakciji utvrđeno je da je na lokaciji B više od 82 % mjerenih PAU sadržano u PM2, 5 česticama u odnosu na PM10. Za lokaciju A je taj odnos još i veći, odnosno dobiveno je da je više od 95 % PAU‐a sadržano u manjim česticama (PM2, 5), osim za fluoranten i piren za koje je taj postotak bio veći od 62 %. Izračunati dijagnostički omjeri masenih koncentracija pojedinih PAU‐a u PM10 i PM2, 5 frakciji ukazuju na ispušne plinove automobila kao dominantan izvor PAU‐a na obje lokacije, te kućna ložišta na lokaciji A. Toksična ekvivalentna koncentracija (TEQ) dobivena zbrajanjem vrijednosti izmjerenih koncentracija pojedinog PAU‐a u vanjskom zraku pomnoženih s toksičnim ekvivalentnim faktorom (TEF) pokazala je dvostruko višu vrijednost na lokaciji B (13, 784 ng m–3) u odnosu na lokaciju A (6, 965 ng m–3), pri čemu je benzo[a]piren (BaP) sudjelovao s više od 65 % na obje lokacije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA