Naslov
Sezonske varijacije policikličkih aromatskih ugljikovodika u PM1 frakciji lebdećih čestica
(Seasonal variations of polycyclic aromatic hydrocarbons in PM1 particle fraction)

Autori
Jakovljević, Ivana ; Sever Štrukil, Zdravka ; Godec, Ranka ; Pehnec, Gordana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
26. hrvatski skup kemičara i kemijskih inženjera / Galić, Nives ; Rogošić, Marko - Zagreb : Hrvatsko društvo kemijskih inženjera i tehnologa (HDKI), 2019, 41-41

ISBN
978-953-6894-67-3

Skup
26. hrvatski skup kemičara i kemijskih inženjera (26HSKIKI) ; 4. simpozij Vladimir Prelog

Mjesto i datum
Šibenik, Hrvatska, 09.04.2019. - 12.04.2019

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
BaP ; lebdeće čestice ; PM1 ; sezonska varijacija
(BaP ; particle fractions ; PM1 ; seasonal variations)

Sažetak
Pod pojmom lebdeće čestice ili aerosola podrazumijeva se raspršena tekuća i/ili kruta faza u zraku. Veličina čestica određuje njihovu depoziciju u respiratornom traktu ljudi. Lebdeće čestice aerodinamičkog promjera manjeg od 10 µm (PM10) talože se uglavnom u gornjem dijelu dišnog trakta, sitnije čestice aerodinamičkog promjera manjeg od 2, 5 µm (PM2, 5) talože se u plućnim alveolama, dok čestice promjera manjeg od 1 µm (PM1) mogu prodrijeti iz plućnih alveola u krvotok. Dosadašnja istraživanja nisu pridavala veliki interes za PM1 frakciju lebdećih čestica koja je opasnija za zdravlje ljudi od većih čestica. U ovom istraživanju određena je masena koncentracija policikličkih aromatskih ugljikovodika (PAU) vezanih na PM1 frakciju lebdećih čestica te je ispitana njihova sezonska varijacija. Uzorkovanje lebdećih čestica provodilo se tijekom 60 dana u hladnom i toplom dijelu godine. Uzorkovanje se provodilo 24‐satnim prosisavanjem zraka kroz filtar od kvarcnih vlakana, a volumen prosisanog zraka iznosio je ~ 55 m3. Sakupljanje je provođeno u sjevernom stambenom dijelu Zagreba kojeg karakterizira umjerena gustoća prometa i umjerena naseljenost stanovništva. Koncentracija PAU‐a određivana je kromatografijom visoke djelotvornosti (HPLC) s fluorescentnim detektorom promjenjivih valnih duljina ekscitacije i emisije. Određivani su fluoranten (Flu), piren (Pir), benzo(a)antracen (BaA), krizen (Kri), benzo(j)fluoranten (BjF), benzo(b)fluoranten (BbF), benzo(k)fluoranten (BkF), benzo(a)piren (BaP), dibenzo(a, h)antracen (DahA), benzo(ghi)perilen (BghiP), indeno(1, 2, 3‐ cd)piren (IP). Tijekom hladnijeg razdoblja najniža vrijednost masene koncentracije zabilježena je za DahA (0, 200 ng m‐3), dok je najviša vrijednost zabilježena za BbF (2, 263 ng m‐3). Tijekom toplijeg razdoblja masene koncentracije svih PAU‐a bile su znatno niže te je najniža vrijednost zabilježena također za DahA (0, 015 ng m‐3), a najviša za BghiP (0, 087 ng m‐3). Benzo(a)piren (BaP) je najpoznatiji i najviše proučavan spoj iz skupine PAU‐a i često se rabi kao indikator prisutnosti PAU‐a u hrani i zraku, BaP nije nužno i najzastupljeniji spoj, ali se uvijek javlja kad su prisutni PAU. Srednja vrijednost masenih koncentracija BaP iznosila je 1, 698 ng m‐3 u hladnijem dijelu godine i 0, 055 ng m‐3 u toplijem dijelu godine.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA