Pregled bibliografske jedinice broj: 994414
Geokemijske značajke sedimenata Visovačkog jezera
Geokemijske značajke sedimenata Visovačkog jezera // Zbornik radova sa znanstveno-stručnog skupa vizija i izazovi upravljanja zaštićenim područjima prirode u Republici Hrvatskoj: aktivna zaštita i održivo upravljanje u Nacionalnom parku Krka / Drago Marguš (ur.).
Šibenik, 2017. str. 671-685 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), ostalo)
CROSBI ID: 994414 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Geokemijske značajke sedimenata Visovačkog jezera
(Geochemical characteristics of sediments from the Visovac Lake)
Autori
Mikac, N ; Bačić, N ; Lučić, M ; Ivanić, M ; Vdović, N ; Barešić, D
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), ostalo
Izvornik
Zbornik radova sa znanstveno-stručnog skupa vizija i izazovi upravljanja zaštićenim područjima prirode u Republici Hrvatskoj: aktivna zaštita i održivo upravljanje u Nacionalnom parku Krka
/ Drago Marguš - Šibenik, 2017, 671-685
Skup
Vizija i izazovi upravljanja zaštićenim područjima prirode u Republici Hrvatskoj: aktivna zaštita i održivo upravljanje u Nacionalnom parku Krka
Mjesto i datum
Šibenik, Hrvatska, 28.09.2015. - 03.10.2015
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
sedimentne jezgre, ekotoksični metali, Visovačko jezero
(sediment cores, eco-toxic elements, Visovac Lake)
Sažetak
U okviru ovog rada istraživane su geokemijske značajke sedimenta u širem području Visovačkog jezera, od Roškog slapa do Skradinskog buka, uključujući ušće rijeke Čikole u rijeku Krku. U svrhu utvrđivanja sedimentacijskih procesa u jezeru, kao i promjena tih procesa i antropogenih pritisaka u zadnjih nekoliko desetljeća, analizirane su sedimentne jezgre sa 10 lokacija. Granulometrijske značajke sedimenata Visovačkog jezera pokazale su da se krupnija frakcija (pijesak) zadržava na ulazima u jezero, dok se na području cijelog jezera odvija relativno jednolična sedimentacija finog materijala veličine silta. Posljedično, procijenjena brzina sedimentacije bila je dvostruko viša (0, 9 cm/god) na ulazu u jezero (ispod Roškog slapa), nego u njegovom središnjem, proširenom dijelu (0, 45 cm/god). Mineraloške karakteristike sedimenata ukazale su na pretežnu sedimentaciju karbonata, kako zbog vapnenačke podloge kroz koju je usječeno korito Krke, tako i zbog autigene precipitacije karbonata u samom jezeru. Smanjivanje karbonatne komponente, kao i porast koncentracije Al (pokazatelja terigene komponente) s dubinom jezgre, ukazali su na kontinuirano smanjenje donosa terigenog materijala u jezero, što je naročito izraženo u zadnjih 30-tak godina. Multielementna analiza je ukazala na djelomično različiti sastav materijala koji se unosi u jezero rijekama Krkom i Čikolom. Stupanj onečišćenja sedimenta Visovačkog jezera ekotoksičnim metalima je nizak, premda je uočen relativno mali, ali kontinuirani, antropogeni unos Pb, Cr i Cu rijekom Čikolom, te znatno viši, ali diskontinuirani unos Zn i Cd rijekom Krkom (porijeklom iz tvornice vijaka u Kninu). Prema procijenjenim brzinama sedimentacije zagađenje sa Cd i Zn je započelo oko 1970-te godine i trajalo do, otprilike, 1980. za Cd i 1995. za Zn. Maksimalno izmjerene koncentracije, koje odgovaraju periodu najvećeg unosa, bile su 5-6 puta više od onih u predindustrijsko doba, a površinski sediment još i danas sadrži koncentracije Cd i Zn koje su 2-3 puta više od prirodnih.
Izvorni jezik
Hrvatski
