Pregled bibliografske jedinice broj: 994364
"Smrt" u povijesti filozofije
"Smrt" u povijesti filozofije // Čovjek i smrt. Teološki, filozofski, bioetički i društveni pristup / Glavni urednik: Markešić, Ivan ; Urednici: Črpić, Gordan ; Kozjak, Boris ; Marinić, Marko ; Markešić, Ivan (ur.).
Zagreb: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar ; Hrvatsko katoličko sveučilište ; Udruga Posmrtna pripomoć, 2017. str. 283-292 (pozvano predavanje, recenziran, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 994364 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
"Smrt" u povijesti filozofije
("Death" in the History of Philosophy)
Autori
Malović, Nenad
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Čovjek i smrt. Teološki, filozofski, bioetički i društveni pristup
/ Glavni urednik: Markešić, Ivan ; Urednici: Črpić, Gordan ; Kozjak, Boris ; Marinić, Marko ; Markešić, Ivan - Zagreb : Institut društvenih znanosti Ivo Pilar ; Hrvatsko katoličko sveučilište ; Udruga Posmrtna pripomoć, 2017, 283-292
ISBN
978-953-7964-55-9
Skup
Čovjek i smrt
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 14.09.2016. - 16.09.2016
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Recenziran
Ključne riječi
smrt, smisao života, svjetonazor, vjera u Boga
(death, meaning of life, worldview, belief in God)
Sažetak
Čovjek, kao biće uma, je jedino živo biće koje svoj život živi svjesno. Čovjek je jedino živo biće koje činjenicu smrti čini predmetom svojih razmišljanja. Razmišljanje o smrti nije privilegija samo profesionalnih filozofa, nego potiče na razmišljanje (i filozofiranje) svakoga čovjeka. Svako razmišljanje o smrti nužno uključuje i razmišljanje o životu i smislu života. Dva su osnovna stava prema smrti. Jedan je da smrću prestaje i čovjekova egzistencija, a drugi shvaća čovjeka kao biće koje na drugačiji način postoji i poslije fizičke smrti. Ti stavovi nisu samo rezultat promišljanja, nego su povezani s čovjekovim svjetonazorom i religioznom vjerom. U članku se kratko predstavljaju stavovi izabranih filozofa o smrti od predsokratika do danas. Zaključno, smrt se stavlja u širi kontekst smisla života i mogućnosti čovjekove odluke da živi bilo sub specie mortis bilo sub specie aeternitatis.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filozofija
