Pregled bibliografske jedinice broj: 993970
Bioetičko vrednovanje metoda oplemenjivanja biljaka – od križanja do genom editinga
Bioetičko vrednovanje metoda oplemenjivanja biljaka – od križanja do genom editinga // 17. lošinjski dani bioetike. Međunarodni simpozij Integrativna bioetika i nova epoha / Jurić, Hrvoje (ur.).
Zagreb: Hrvatsko filozofsko društvo, 2018. str. 92-93 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 993970 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Bioetičko vrednovanje metoda oplemenjivanja biljaka – od križanja do genom editinga
(Bioethical evaluation of plant breeding methods - from crossing to genom editing)
Autori
Knezović, Katica
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
17. lošinjski dani bioetike. Međunarodni simpozij Integrativna bioetika i nova epoha
/ Jurić, Hrvoje - Zagreb : Hrvatsko filozofsko društvo, 2018, 92-93
Skup
17. Lošinjski dani bioetike: Integrativna bioetika i nova epoha / 17th Lošinj Days of Bioethics: Integrative Bioethics and New Epoch
Mjesto i datum
Mali Lošinj, Hrvatska, 20.05.2018. - 23.05.2018
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
bioetika, metode oplemenjivanja bilja, križanje, genetički inženjering, genome editing
(bioethics, plant breeding methods, crossbreeding, genetic engineering, genome editing)
Sažetak
Temeljni je pristup u etičkom vrednovanju da je metoda, postupak ili sredstvo po sebi neutralno, a prihvatljivost ili neprihvatljivost, odnosno ispravnost ili neispravnost njihove primjene ovisi o svrsi ili cilju. Još od vremena lovca i sakupljača čovjek je, da bi se prehranio, utjecao na svoj okoliš i suodnose u njemu, počevši od nesvjesnog utjecaja odabirom boljih grla i plodova, do svjesnog križanja i oplemenjivanja životinja i biljaka. Na tom putu razvile su se razne metode koje su se bazirale na vertikalnom prijenosu gena na kojem je počivala čitava evolucija. Razvitkom molekularne genetike i primjenom horizontalnoga prijenosa gena, posebice u poljoprivredi, znanstvenici su naišli na otpor javnosti temeljen na kriteriju neprirodnosti, što je dovelo do stvaranja posebnih zakona kojima se regulirao genetički inženjering, stvaranje genetički preinačenih organizama, njihovo iznošenje u okoliš i stavljanje u promet. Nove metode oplemenjivanja biljaka, pod zajedničkim imenom genom editing, ne temelje se na horizontalnom prijenosu gena, a i otkriće transponzona (perskačućih gena) relativiraju načelo prirodnosti i traže novo vrednovanje biljaka oplemenjenih genom editingom.
Izvorni jezik
Hrvatski