Pregled bibliografske jedinice broj: 992706
Otočna održivost-za koga?
Otočna održivost-za koga? // Imagining the Mediterranean: Challenges and Perspectives, Mediterranean Islands Conference, MIC
Vis: Veleučilište Vern, 2016. str. 27-27 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 992706 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Otočna održivost-za koga?
(Who is the island sustainability for?)
Autori
Šterc, Stjepan
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Imagining the Mediterranean: Challenges and Perspectives, Mediterranean Islands Conference, MIC
/ - Vis : Veleučilište Vern, 2016, 27-27
Skup
Imagining the Mediterranean: Challenges and Perspectives, Mediterranean Islands Conference, MIC
Mjesto i datum
Vis, Hrvatska, 19.09.2016. - 22.09.2016
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
otok, održivost, stanovništvo
(island, sustainability, population)
Sažetak
Pojam održivosti u posljednje se vrijeme u stručnoj i znanstvenoj literaturi vrlo često koristi kao model, okvir ili princip skladnosti u prostoru kojem bi trebali težiti, pogotovo tražeći i modelirajući prostorni sklad u održivosti flore i faune spram nekog ; valjda čovjeka, stanovništva, ljudske populacije, žitelja ili kako već nazvali ljudski potencijal kao ključni faktor svih zbivanja u prostoru i vremenu. Održivost mjerimo uglavnom prema očuvanju i zaštiti drugih populacija, zbog toga i zaštićujemo prostor i stavljamo ga u različite kategorije i svi se pomalo divimo i sretni smo što nam je ostalo otočno blago, što su nam ostale tradicijske mediteranske materijalne i nematerijalne forme i podsjećanja na prošlost i zbivanja u njoj. Postavljaju se modeli, testiraju parametri, mjeri se funkcionalnost, traži se signifikantnost, čak se određuju „determinante” , iako su odnosi u prostoru geografskom kao dio euklidskog tradicijskog i doživljajnog daleko od funkcionalnih koji bi uvjetovali determiniranje. Jer oni su stohastički, više uvjetovani, a u dominantnoj uvjetovanosti pojavljuje se populacija, ljudi, domicilno stanovništvo…koje u tom otočnom, mediteranskom i jadranskom prostoru nestaje. Pred našim očima. Pitamo se kakva je to mediteranska, jadranska i otočna održivost sa stanovništvom koje izumire, za koga održavamo prostor i jesu li supstitucijski elementi u kontekstu mogućih velikih preko mediteranskih migracija dio održivosti i prostornog sklada koje pokušavamo dohvatiti? Kako to samo zvuči kad kažemo u prostoru nestaje čovjek, autohtona prostorna vrsta koja je tom otočnom prostoru dala vrijednost i smisao. Ali on nestaje i nije dio održivosti jer iz prostora nestaje autohtona mahovina koja održava prostor. Za koga?
Izvorni jezik
Hrvatski
