Pregled bibliografske jedinice broj: 992280
Logori za internaciju njemačkog stanovništva u Hrvatskoj, 1945.-1947.
Logori za internaciju njemačkog stanovništva u Hrvatskoj, 1945.-1947. // O “nestanku” nemačkih nacionalnih manjina. Jedno teško poglavlje u istoriji Jugoslavije 1941.-1955. godine / Glass, Christian ; Janjetović, Zoran ; Graumann, Marianne ; Kessler, Wolfgang ; Kossert, Andreas ; Lück, Anka ; Mechelhoff, Leonie ; Perenčević, Leni (ur.).
Berlin ; Ulm: Stiftung Flucht, Vertreibung, Versöhnung - Donauschwäbisches Zentralmuseum Ulm, 2016. str. 93-102
CROSBI ID: 992280 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Logori za internaciju njemačkog stanovništva u Hrvatskoj, 1945.-1947.
(Internment Camp for Ethnic German Population in Croatia 1945-1947)
Autori
Geiger, Vladimir
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
O “nestanku” nemačkih nacionalnih manjina. Jedno teško poglavlje u istoriji Jugoslavije 1941.-1955. godine
Urednik/ci
Glass, Christian ; Janjetović, Zoran ; Graumann, Marianne ; Kessler, Wolfgang ; Kossert, Andreas ; Lück, Anka ; Mechelhoff, Leonie ; Perenčević, Leni
Izdavač
Stiftung Flucht, Vertreibung, Versöhnung - Donauschwäbisches Zentralmuseum Ulm
Grad
Berlin ; Ulm
Godina
2016
Raspon stranica
93-102
ISBN
978-3-946867-00-5
Ključne riječi
Internacijski logori, njemačka manjina, Hrvatska, 1945-1947
(Internment Camp, Ethnic German Population, Croatia, 1945-1947)
Sažetak
Na temelju literature i arhivskoga gradiva prikazani su najveći logori za folksdojčere na području Hrvatske nakon Drugoga svjetskog rata, od svibnja 1945. do početka 1947. (Josipovac kod Osijeka, Valpovo, Velika Pisanica kod Bjelovara, Krndija kod Đakova, Šipovac kod Našica, Pusta Podunavlje u Baranji i Tenja/Tenjska Mitnica kod Osijeka). Logoraši, uglavnom starije osobe, žene i djeca, korišteni su kao radna snaga izvan logora, uglavno u poljoprivredi. Uvjeti boravka u logorima, posebice higijenski uvjeti i prehrana, bili su više nego oskudni i nedostatni. Prema svim pokazateljima, umiralo se većinom od bolesti, posebice tifusa, premorenosti, zime i gladi. Likvidacije nisu bile masovne i učestale, ali je bilo i zlostavljanja i ubijanja. Prema dosadašnjim spoznajama, najmanje 10.000 - 18.000 od 20.000 u zavičaju preostalih hrvatskih folksdojčera internirano je tijekom 1945. u logore, u kojima je najmanje nekoliko tisuća izgubilo život. U historiografiji, publicistici, memoarskoj literaturi, iskazima/svjedočanstvima logoraša, te članova logorske uprave, a i suvremenika te u dokumentima vrlo su različiti navodi, tvrdnje, procjene i poimenični pokazatelji/popisi o broju i strukturi logoraša i broju i strukturi žrtava u logorima za folksdojčere u Hrvatskoj. Uz sve, literatura i dokumentacija omogućuju i u pogledu logora za folksdojčere u Hrvatskoj osnovne pokazatelje.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
