Naslov
Nastava povijesti na Kolegiju sv. Lazara u Trogiru s obzirom na podrijetlo polaznika
(Teaching history in Trogir in the Collegium of St. Lazarus according to the origin of the participants)

Autori
Celio Cega, Fani

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, stručni

Knjiga
Sveučilišna nastava povijesti u Hrvatskoj. Tradicija, današnje stanje, perspektive. Povodom 140.godišnjice početka rada povijesnih katedri Sveučilišta u Zagrebu

Urednik/ci
Agičić, Damir ; Janković, Branimir

Izdavač
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ; Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ; Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti (HNOPZ)

Grad
Zagreb

Godina
2018

Raspon stranica
191-203

ISBN
978-953-175-637-2

Ključne riječi
Trogir, povijest, nastava, Kolegij sv. Lazara
(Trogir, History, Teaching, Collegium of St.Lazarus)

Sažetak
U zgradi franjevačkog samostana sv. Lazara na Čiovu, za vrijeme prve austrijske uprave u Trogiru (1797.-1806.) započeo je godine 1802. sa radom Kolegij sv. Lazara. Vrlo dobar rad škole za prve austrijske a potom i za francuske uprave (1806.-1813./14.), odlaskom Francuza polako se počeo gasiti te se nakon nepunih 20 godina rada, ukinula 1821. godine za vrijeme druge austrijske uprave (1814.-1918.). Školski program izradio je Ivan Luka Garagnin, mlađi (1764.-1841.), po kojemu su između ostaloga, bila predviđena i predavanja iz povijesti, poglavito crkvene i rimske povijesti te povijesti Dalmacije. Njegov veliki prijatelj don Ivan Skakoc (1752.-1837., u Trogiru djeluje od 1773. do 1823. ), tada kanonik, profesor na Kolegiju, imenovan je rektorom o čemu svjedoče i brojna sačuvana pisma koja su dokaz njegova domoljublja te predavanja o hrvatskom jeziku i na hrvatskom jeziku. Jedan od glavnih predmeta koji se slušao na Kolegiju bila je i povijest. Naglasak je bio na povijest rimo katoličke vjeroispovijesti, starog vijeka i povijesti Dalmacije. Zahvaljujući školskim izvješćima koji su sačuvani samo za pojedine godine (1802., 1803., 1805, 1813, 1818.-1819.) imamo uvid u školske predmete, gradivo i ispitanike. Analizirajuće podatke o učenicima koji su pohađali Kolegij i odgovarali predmet povijesti nameće se zaključak da je bilo jako malo pripadnika trogirskog ili ostalog dalmatinskog plemstva. Očekivano jer se ipak radi o razdoblju obilježenom padom aristokratske vlade u Veneciji i odlaska Mlečana iz Dalmacije, prvom austrijskom, francuskom te drugom asustrijskom vlašću. Vremenu koje obilježava kraj jedne epohe moći plemstva te uspona građanstva. Ne začuđuje stoga glavnina učenika iz imućnih građanskih obitelji koji su svoju djecu imali prigode uputiti na daljnje školovanje. Pri tome ne nailazimo samo na učenika iz Trogira nego i iz susjednih mjesta, Kaštela, Šibenika itd. Pripadnici tih obitelji obrazovat će dalje svoju djecu u Splitu a potom uglavnom na talijanskim sveučilištima. Među njima bilo je odvjetnika, činovnika, trgovaca, pomoraca, zemljoposjednika, obrtnika itd. koji su spoznali potrebu obrazovanja svoje djece u ondašnjem društvu. Utjecaj svih onih koji su podučavali učenike poglavito don Ivana Skakoca je pri tome neupitan. Doduše, predmet povijesti uglavnom se vezao za crkvenu povijest, Rim i nešto malo svjetske povijesti te poglavito povijesti Dalmacije ali im je za ono vrijeme mogao dati jedno solidno znanje koje su u kasnijem obrazovanju mogli nadopuniti. Na žalost, Kolegij je bio kratkoga vijeka, međutim Skakocev je trud ipak utjecao na buđenje nacionalne svijesti kod Trogirana a polaznici Kolegija bili su preteča generacije koja je iznjedrila pobjedu narodne stranke na izborima 1886. godine.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA