Pregled bibliografske jedinice broj: 992001
Upotreba propolisa u hranidbi pilića: postoji li potencijal za stvaranje funkcionalne hrane?
Upotreba propolisa u hranidbi pilića: postoji li potencijal za stvaranje funkcionalne hrane? // Hrana u zdravlju i bolesti, 8 (2019), 89-96 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 992001 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Upotreba propolisa u hranidbi pilića: postoji li potencijal za stvaranje funkcionalne hrane?
(Usage of propolis in chicken feeding: is there potential for creation of functional food?)
Autori
Miškulin, Maja ; Prakatur, Ivana ; Miškulin, Ivan ; Galović, Dalida ; Samac, Danijela ; Domaćinović, Matija
Izvornik
Hrana u zdravlju i bolesti (2233-1220) 8
(2019);
89-96
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
propolis ; hranidba pilića ; obogaćeno pileće meso ; funkcionalna hrana
(propolis ; chicken feeding ; enriched chicken meat ; functional food)
Sažetak
Zbog svojih svojstava propolis se smatra funkcionalnom hranom. Budući je upotreba propolisa u prehrani ljudi ograničena, treba ju povećati kroz konzumaciju namirnica obogaćenih propolisom koje se učestalo koriste u prehrani, poput pilećeg mesa. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi utjecaj dodatka propolisa hranidbi pilića na tjelesnu masu pilića, masu trupova pilića i randman, kao i na masu pojedinih dijelova trupa (prsa, batkovi sa zabatcima, leđa sa zdjelicom, krila i vratovi) kao pokazatelja mogućnosti uporabe propolisa u hranidbi tovnih pilića i moguće proizvodnje obogaćenog pilećeg mesa. Istraživanje je provedeno na 180 pilića Ross 308 provenijencije podjednako raspoređenih prema spolu i podijeljenih u tri skupine: kontrolnu skupinu pilića (K) koja je hranjena standardnom krmnom smjesom i dvije eksperimentalne skupine pilića (E) hranjene uz dodatak propolisa u dvije različite koncentracije ( E1 2 g / kg i E2 4 g / kg). Istraživanje je pokazalo kako nisu postojale statistički značajne razlike između skupina K i E s obzirom na tjelesnu masu i potrošnju hrane u bilo kojem tjednu pokusa. Istraživanje je nadalje otkrilo kako nije bilo statistički značajnih razlika u masi trupova pilića, randmanima i masi pojedinih dijelova trupa između skupina K i E. Može se zaključiti kako dodavanje propolisa nije rezultiralo statistički značajnim razlikama u istraživanim proizvodnim pokazateljima pilića. Kako bi se bolje procijenila mogućnost stvaranja propolisom obogaćenog pilećeg mesa potrebna je dodatna analiza drugih pokazatelja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita, Poljoprivreda (agronomija)
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek,
Medicinski fakultet, Osijek,
Fakultet za dentalnu medicinu i zdravstvo, Osijek
Profili:
Ivana Prakatur
(autor)
Maja Miškulin
(autor)
Dalida Galović
(autor)
Matija Domaćinović
(autor)
Danijela Samac
(autor)
Ivan Miškulin
(autor)
Citiraj ovu publikaciju:
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- CAB Abstracts
- FSTA (Food Science and Technology Abstract) database
- EBSCO Publishing, Inc. baza podataka