Pregled bibliografske jedinice broj: 989894
Utjecaj doznaka iseljenika na hrvatsko gospodarstvo
Utjecaj doznaka iseljenika na hrvatsko gospodarstvo // Zbornik radova međunarodno znanstveno-stručne konferencije Migracije i identitet - kultura, ekonomija, država / Škiljan, Filip ; Kudra-Beroš, Viktorija (ur.).
Zagreb: Institut za migracije i narodnosti (IMIN), 2020. str. 307-325 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 989894 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Utjecaj doznaka iseljenika na hrvatsko gospodarstvo
(The influence of emigrants' remmittances to the Croatian economy)
Autori
Bogdan Željko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Zbornik radova međunarodno znanstveno-stručne konferencije Migracije i identitet - kultura, ekonomija, država
/ Škiljan, Filip ; Kudra-Beroš, Viktorija - Zagreb : Institut za migracije i narodnosti (IMIN), 2020, 307-325
ISBN
978-953-6028-42-9
Skup
Međunarodna znanstveno-stručna konferencija: Migracije i identitet: kultura, ekonomija, država
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 06.12.2018. - 08.12.2018
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
demografski problemi, doznake iseljenika, ekonomski rast, regresijska analiza
(demographic problems, personal remittances, economic growth, regression analysis)
Sažetak
Izostanak „razvoja u prostoru” pridonio je pražnjenju velikog dijela hrvatskog prostora i nepovoljnom demografskom razvoju. Na iseljavanje možemo gledati dvojako – ili ga promatrati kao odraz neefikasnog gospodarenja resursima ili u tome gledati priliku da iseljenici s dohotkom, novim znanjem i vještinama pomognu hrvatskom gospodarstvu. Rad je usmjeren na istraživanje utjecaja doznaka na hrvatsko gospodarstvo kao jednog od oblika pomoći. Ekonomska teorija i empirijska istraživanja ne daju jednoznačan odgovor oko toga.U slučaju Hrvatske, regresijskom analizom je potvrđeno da je utjecaj doznaka na gospodarski rast prije krize nesignifikantan zbog dostupnog dužničkog financiranja domaće potražnje. Ali postoji signifikantna pozitivna veza u kriznom i postkriznom periodu, što navodi na zaključak da su doznake ublažavale posljedice krize. Pretpostavlja se da su doznake pretežito djelovale kroz osobnu potrošnju, što znači da je pozitivan utjecaj doznaka na gospodarski rast u Hrvatskoj ograničen. Međutim, doznake nisu jedini način na koji hrvatsko iseljeništvo može pozitivno utjecati na hrvatsko gospodarstvo, ali Hrvatska mora sama kreirati politike i stimulativan institucionalni okvir kojima će poticati poduzetnike „iseljene Hrvatske” na ulaganja kojima će se potaknuti gospodarski rast u Hrvatskoj.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Ekonomija
