Naslov
Riječi i sveze iz klasičnih jezika u hrvatskome jeziku

Autori
Mihaljević, Ana

Izvornik
Latina et Graeca (0350-414X) 29 (2016); 53-64

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, ostalo

Ključne riječi
klasični jezici, pravopis, latinski, prilagodba riječi

Sažetak
Korpus za ovaj rad sastoji se od reprezentativnih hrvatskih pravopisa: 1. Boranić, D. 1941. Pravopis hrvatskoga ili srpskoga jezika ; 2. Cipra, F., Guberina, P., Krstić, K. 1941. Hrvatski Pravopis ; 3. Cipra, F., Klaić, A. B. 1944. Hrvatski pravopis ; 4. Matica hrvatska i Matica srpska 1960. Pravopis hrvatskosrpskoga književnog jezika ; 5. Babić, S., Finka, B., Moguš, M. 1971. Hrvatski pravopis ; 6. Anić, V., Silić, J. 1986. Pravopisni priručnik hrvatskoga ili srpskoga jezika ; 7. Babić, S., Finka, B., Moguš, M. 1996.4 Hrvatski pravopis ; 8. Babić, S., Finka, B., Moguš, M. 2000. Hrvatski pravopis ; 9. Anić, V., Silić, J. 2001. Pravopis hrvatskoga jezika ; 10. Badurina, L., Marković, I., Mićanović, K. 2007. Hrvatski pravopis ; 11. Babić, S., Moguš, M. 2010. Hrvatski pravopis ; 12. Jozić, Ž. i sur. 2013. Hrvatski pravopis. Iz tih se pravopisa analiziraju pravila koja se odnose na riječi i sveze iz klasičnih jezika. Usporedbom tih pravila uočava se: 1. da postoje pravila koja se ponavljaju iz pravopisa u pravopis (katkad i s istim primjerima), ali su i s tim pravilima katkad povezani neki problemi (npr. pisanje latinskih naziva biljaka i životinja s kojim je povezan problem sklonidbe i pisanje kratica i pokrata iz latinskoga jezika, npr. N. B., s. a.), 2. da postoje problemi kojima se različito pristupa u različitim pravopisima. Tim se problemima u radu posvećuje posebna pozornost (npr. provođenje jednačenja po zvučnosti u pisanju prefiksalnih tvorenica, npr. subfebrilan/supfebrilan, subpolaran/supolaran, adhezija/athezija, prilagodba imena i riječi iz klasičnih jezika, npr. Persefona/Perzefona, eksaktan/egzaktan, Cikladi/Kikladi, Astijanaks/Astijanakt, Cipar/Kipar, pisanje velikoga početnog slova, npr. muze/Muze, nimfe/Nimfe, lari/Lari). Rješenja tih problema uspoređuju se s rješenjima koja se navode u hrvatskim jezičnim savjetnicima i gramatikama te se predlažu i neka vlastita rješenja. Analiziraju se i zanimljivi primjeri iz pravopisnih rječnika (npr. Celzij/Celsius, postuman/posthuman, kurikul/kurikulum/curriculum, detergent/deterdžent itd.).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA