Pregled bibliografske jedinice broj: 989810
Identifikacija genetskih i okolišnih čimbenika uključenih u regulaciju funkcija štitne i doštitne žlijezde
Identifikacija genetskih i okolišnih čimbenika uključenih u regulaciju funkcija štitne i doštitne žlijezde, 2018., doktorska disertacija, Medicinski fakultet, Split
CROSBI ID: 989810 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Identifikacija genetskih i okolišnih čimbenika uključenih u regulaciju funkcija štitne i doštitne žlijezde
(Identification of genetic and environmental factors implicated in regulation of thyroid and parathyroid function)
Autori
Matana, Antonela
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija
Fakultet
Medicinski fakultet
Mjesto
Split
Datum
21.12
Godina
2018
Stranica
69
Mentor
Tatijana Zemunik
Ključne riječi
Paratiroidni hormon ; antitijela na peroksidazu štitne žlijezde ; antitijela na tiroglobulin ; cjelogenomska asocijacijska analiza ; meta-analiza ; autoimune bolesti štitne žlijezde ; prehrambene navike
(Parathyroid hormone ; thyroid peroxidase antibodies ; thyroglobulin antibodies ; Genome-wide association analysis ; Meta-analysis ; autoimmune thyroid diseases ; dietary habits)
Sažetak
Uvod: Paratireoidni hormon (PTH) je najvažniji čimbenik u regulaciji izvanstanične koncentracije kalcija. Tireoidna peroksidaza (TPO) i tireoglobulin (Tg) su glavne sastavnice štitne žlijezde koje igraju ključnu ulogu u sintezi hormona štitne žlijezde. Povišena razina protutijela protiv TPO (TPO-At) i/ili Tg (Tg-At) može predstavljati ranu fazu u patogenezi autoimunih bolesti štitnjače. Razine PTH, TPO-At i Tg-At rezultat su interakcije između multiplih gena i jednako važnih čimbenika okoliša. Cilj ovog istraživanja bio je identificirati nove genetske čimbenike povezane s razinom PTH, Tg-At i TPO-At te ispitati povezanost prehrambenih navika, kao okolišnog čimbenika, s pozitivnim Tg-AT i/ili TPO-AT. Metode: Istraživanje se provelo na ispitanicima koji su uključeni u projekt „10 001 Dalmatinac – Hrvatska biobanka“. U genetičkom dijelu istraživanju sudjelovalo je 2 869 ispitanika s područja grada Splita te otoka Korčule i Visa. Cjelogenomske analize povezanosti provedene su korištenjem linearnog mješovitog modela, s prilagodbom za dob, spol i srodstvo ispitanika. U istraživanju povezanosti prehrambenih navika s pozitivnim Tg-At i/ili TPO-At sudjelovalo je ukupno 1887 subjekata (462 ispitanika i 1 425 kontrola). Početni skup od 58 analiziranih namirnica reduciran je faktorskom analizom na 19 ključnih prehrambenih faktora. Povezanost prehrambenih faktora s pozitivnim Tg-At i/ili TPO-At testirana je logističkom regresijom. Rezultati: Identificiran je lokus u blizini gena RASGEF1B, te je dodatno na pod-uzorku žena identificiran i lokus unutar gena DPP10, za povezanost s razinom PTH. Nadalje, bivarijantnom analizom na pod-uzorku žena identificiran je lokus u blizini gena GRIN3A za povezanost s Tg-At i TPO-At. Isti lokus je pokazao graničnu povezanost s razinom TPO-At na pod-uzorku žena, dok je lokus smješten pokraj gena DLL1 pokazao graničnu povezanost s razinom Tg-At, također na pod-uzorku žena. U analizi povezanosti namirnica s pozitivnim nalazom Tg-At i/ili TPO-At, pokazano je da je česta konzumacija životinjskih masti i maslaca povezana s pozitivnim Tg-At i/ili TPO-At, dok je česta konzumacija povrća te sušenog voća, oraha i orašastih proizvoda te mueslia povezana s negativnim nalazima Tg-At i/ili TPO-At. Zaključak: Nova saznanja mogu pomoći u razumijevanju temeljnih bioloških putova povezanih s funkcijom doštitne i štitne žlijezde te pružiti dodatne spoznaje relevantne za kliničku primjenu.
Izvorni jezik
Hrvatski