ࡱ> Rrbjbjޥ;ǴǴ&t t |8MQLn"kkkkkkk$orzllm000k0k00Nch3(.)e0km0nYes.~s`hhs%h0llH0^nst % :dr. sc. }eljko Mrai, Mario Ani KORI`TENJE }IVOTINJA KOD PRIMJENE POLICIJSKIH OVLASTI U ODNOSU NA ZA`TITU }IVOTINJA Sa~etak U radu je dan prikaz uporabe ~ivotinja kod primjene policijskih ovlasti, u prvom redu konja i pasa. Kroz presjek segmenata obuke, rada, smjeataja, prehrane, zdravstvene skrbi i dr. dan je osvrt na dobrobit i zaatitu ~ivotinja u svim spomenutim segmentima. Nadalje je elaborirano u kojim se sve policijskim poslovima koriste psi, vrste slu~benih pasa i njihova podjela na pse napada ke namjene, pse za nadzor dr~avne granice, za praenje ljudskog traga, za detekciju droga, te pse za detekciju eksploziva, kao i njihove specifi nosti. Takoer je prikazan i normativni okvir za postupanje prema ~ivotinjama openito, te u Ministarstvu unutarnjih poslova prema slu~benim psima, kao i na ela za uporabu slu~benih pasa. Klju ne rije i: slu~beni pas, slu~beni konj, dobrobit i zaatita ~ivotinja, kinologija Uvod U sjeni borbe za ljudska prava sve se viae razbuktava bitka i za prava, odnosno dobrobit ~ivotinja. Postavljaju se pitanja mogu li ~ivotinje uope imati neka prava tj. imaju li uope pravni subjektivitet ili mogu biti samo predmetom zaatite, za ato se sve i na koji na in ~ivotinje smiju eksploatirati i tome sli no. S tim u svezi, dobro je postaviti pitanje koje se sve ~ivotinje koriste u obavljanju policijskih poslova i vodi li se dovoljno ra una o njihovoj dobrobiti (pravima). Naime, neprihvatljivo bi bilo da policija, kao sredianja slu~ba kojoj je temeljni posao skrb o ljudskim pravima, njihovoj osobnoj i imovinskoj sigurnosti, u tu svrhu na neprimjeren na in koristi ~ivotinje. Naj eae koriatene ~ivotinje koje se koriste za pomo pri obavljanju policijskih zadaa diljem svijeta su psi i konji. U svijetu, tako i kod nas, najraairenija je uporaba pasa, dok se konji koriste rjedje. Ipak neke zemlje su zadr~ale uporabu konjice, ato zbog tradicije, ato zbog promid~be policije, iako nesumnjivo konji mogu pomoi u obavljanju nekih zadaa. U proalosti, konji su se puno viae koristili, ali ih je razvoj tehnologije postupno istiskivao. Konji se najviae koriste za osiguranje javnih skupova, uspostavu naruaenog javnog reda i mira, ophodnju na granici i sl., dok gotovo da i nema policijskog posla u kojem se ne mogu koristiti slu~beni psi kao  poja anje policijskom slu~beniku za uspjeanije ostvarenje zadanog posla. Tako je nemjerljiva njihova uloga kod poslova zaatite ~ivota, slobode, sigurnosti i nepovredivosti osoba, zaatite javnog reda i mira, sprje avanja kaznenih djela i njihovo otkrivanje, traganja za po initeljima kaznenih djela, traganja za imovinskom koristi, protueksplozijske zaatite, nadzora dr~avne granice, osiguranja i zaatite osoba, objekata i prostora, dovoenja, uhienika i dr. Neki poznavaoci predmetne problematike tvrde da ne postoji bolji uvar objekata od dobro akolovanog psa. Na tragu provalnika, pas je jedini u kojega se mo~emo sa sigurnoau pouzdati. Vrlo je va~na uloga pasa u uvanju dr~avne granice, uvanju raznih objekata, spre avanje nereda, a posebno treba naglasiti pronalazak unesreenih osoba u potresima, ruaevinama i sli no. Poznato je da je dru~enje psa i ovjeka staro koliko i ovjek i pas. Pas je jedina ~ivotinja koja prati ovjeka na svim mjestima zemaljske kugle. Ipak prvi pisani trag o koriatenju pasa datiraju iz starog Egipta, Gr ke i kasnije Rimskog carstva gdje su psi uglavnom imali ulogu uvara. Ve tada se utemeljila znanost o koriatenju pasa - kinologija (gr . kynos-pas i logos-znanost), a upravo je razvoj kinologije, koja se bavi porijeklom, pasminama, uzgojem i radnim i uporabnim sposobnostima pasa, doveo do poja ane brige o njihovoj zaatiti. Jer, da bi se dobio jedan koristan pas, potrebno je mnogo rada i strpljenja, pravilnog odgoja, hranidbe i veterinarske skrbi. Slu~beni konji Koriatenje konja kao pomo ovjeku se~e u daleku proalost. Upravo zbog svoje inteligencije, brzine i snage bili su nezamjenjivi prilikom obavljanja mnogih poslova. Osim toga, lijep i istreniran konj je bio i statusni simbol kraljeva i vojskovodja. Velik dio zemalja svijeta koristi slu~bene konje u obavljanju posebnih policijskih poslova. U MUP-u RH je tijekom 1994. godine ustrojena konji ka jedinica pri Sektoru specijalne policije. Brojila je 70 konja i 50 jaha a, te 4 instruktora. Osnovna zadaa tih konji kih jedinica, koje su bile ustrojene u 6 policijskih uprava, bila je zaatita dr~avne granice, osiguranje javnih skupova, nogometnih utakmica, te pozorni ko-ophodna djelatnost po gradovima. No 2000. godine ta je jedinica ukinuta, a konji i oprema prodani ili poklonjeni. Za razliku od naae dr~ave, neke zemlje su uzgajiva kim radom same stvorile pasmine koje najbolje odgovaraju njihovim potrebama kao i uporabnoj svrsi konja u policiji. Tome u prilog govori injenica kako se konj tijekom vremena dokazao kao u inkovit u nekim segmentima obnaaanja policijskih poslova, ak se mo~e rei da je ponekad i nezamjenjiv (npr. na teako prohodnim terenima od odlu ujueg su zna enja njegova snaga i izdr~ljivost). Osnovna zna ajka konja prilikom obavljanja nekih policijskih zadaa je ta, da zbog svoje snage, izdr~ljivosti i veli ine ostaju nezamjenjivi u odreenim segmentima rada policije. Mogu se uporabiti za osiguranje naruaenog javnog reda i mira u veem opsegu, razbijanje mase prilikom naruaavanja javnog reda i mira, potpore policijskim snagama osiguranja, preprate vee mase ljudi sa jedne lokacije na drugu, u redovitim pozorni ko ophodnim djelatnostima, ophodnje na dr~avnoj granici, traganje za nestalim osobama, traganje i potjera za po initeljima prekraaja i kaznenih djela, za sportska natjecanja, razne manifestacije na kojima se vrai promid~ba policije i dr. Iako kod veine ljudi prevladava mialjenje da je konj plaha ~ivotinja, koja e pobjei na zvuk pucnjave i sl., to ipak nije tako. Nije svaki konj kandidat da bude policijski konj, kao ato nije niti svaki ovjek kanditat da bude policajac. Konj mora imati odgovarajue predispozicije, a zatim slijede treninzi. Normalna reakcija ovjeka na pucanj iz vatrenog oru~ja, ili drugi zvu ni podra~aji je trzaj, okret prema izvoru zvuka, a i bijeg nije neo ekivana reakcija. Ali, ako se takav zvu ni podra~aj uje puno puta, postaje se neosjetljiv, ili znatno manje osjetljiv, odnosno desenzibiliziran na taj podra~aj. Tako Jel i svjedo i o zanimljivim na inima obuke slu~benih konja i razvijanju neosjetljivosti na razne podra~aje u Kraljevini `vedskoj. Naime, oni vje~baju konje na na in, da ih vode preko daske koja se klacka, preko auakavog krila aatora, uz mjeaalicu za beton koja radi, uz napuhane balone koji skakuu na umjetnom vjetru, guraju ogromne pilates lopte, hodaju kroz dimne zavjese s jaha em koji maae zastavom, a sve s ciljem desenzibilizacije konja na razli ite podra~aje. Ja ina zvuka kojoj se izla~e ide od manjeg prema veem, pa konj, iako je po prirodi plaha ~ivotinja, ne do~ivljava traumu, jer se postupno navikava na takve podra~aje. Takoer, konji moraju nositi zaatitne vizire, jer se dogaa da ih prilikom naruaavanja javnog reda i mira izgrednici poprskaju sprejem po glavi ili ih na drugi na in uznemire. Tako obu en policijski konj je od velike pomoi policijskim slu~benicima pri obavljanju redovitih i izvanrednih slu~benih zadaa. Djelovanje se o ituje preventivno u samoj pojavi i snazi konja, kao i represivno, djelovanju jaha a na konju palicom ili savladavanje osobe prilikom bijega. Od negativnih aspekata uporabe konja u obavljanju policijskih zadaa, treba istai, da konj mo~e nenadano udariti ili ugristi drugu ~ivotinju, ovjeka, ili svog jaha a, zbog nekog ne~eljenog podra~aja, jer uz svu obuku i mjere opreza, svaka ~ivotinja ima nagone koji su duboko u njoj, a mogu se negativno ispoljiti. Radni vijek policijskog konja je cca. 16 godina. Sa ujahivanjem i obu avanjem konja po inje se sa 3,5 godina starosti, a za policijske konje odabiru se konji koji imaju odreene psihofizi ke sposobnosti. Konji moraju biti viai od 165 cm u grebenu i te~iti viae od 600 kg, te biti ravnoduani i neustraaivi. Sukladno Zakonu o zaatiti ~ivotinja, i konji koji se koriste u policiji moraju imati odgovarajuu skrb u skladu s tim zakonskim odredbama. Mora im biti osigurana kompletna briga, a pod tim se podrazumijeva pravilna ishrana, veterinarska skrb, potkivanje i iaenje. Potrebno je osigurati prostor za trening, kao i izjahavanje. Konji moraju biti smjeateni u adekvatnim boksevima sa svom potrebnom infrastrukturom. Nastamba mora udovoljavati odreenim uvjetima, tj. konji moraju biti smjeateni u policijskom ili nekom iznajmljenom objektu, gdje e biti pod neprestanim nadzorom jaha a ili nadzorom stru ne osobe, a bez obzira na lokaciju smjeataja slu~benih konja, isti moraju biti smjeateni na mjestu gdje e imati nesmetan odmor. Osim standardne konjske opreme (sedlo, podsedlica, oglavnik sa ~valama itd.), policijski konj je za vrijeme obavljanja policijskih zadaa dodatno opremljen zaatitnim vizirom, zaatitnom opremom za trup i atitnicima za noge. Prilikom obavljanja redovnih i izvanrednih zadaa, potrebno je slu~benog konja prevesti na mjesto gdje e se obavljati zadatak. Transport konja obavlja se vozilima specijalne namjene koja imaju ugradjenu kuku za vu u prikolice za prijevoz konja ili kamionom za prijevoz konja. U prikolici se mogu nalaziti najviae 2, a u kamionu 6-10 konja. Neovisno o vrsti prijevoznog sredstva, isti moraju omoguiti udobnost konju tijekom vo~nje. Zabranjeno je voziti konje u prijevoznim sredstvima u kojima bi bili ugro~eni zdravlje i ~ivot konja, te u kojima se umanjuje njegova radna sposobnost. Slu~beni psi Kao ato je ranije re eno, naj eae koriatena ~ivotinja u obavljanju policijskih poslova, svakako je pas. Stoga se upravo kroz odnos prema psu najbolje mo~e vidjeti ukupan odnos policije i policijske slu~be prema ~ivotinjama i njihovim  pravima . 3. 1. Koriatenje pasa u policiji Danas je gotovo nemogue zamisliti vojsku ili policiju bez pomoi pasa. Zahvaljujui stru noj osposobljenosti vodi a slu~benih pasa, te razvijenim pseim osjetilima (vid, sluh,miris), psi se mogu koristiti u razli itim podru jima rada policije, ali kao i kod svake druge policijske ovlasti, mo~e doi i do stanovitih negativnih u inaka. Ljudi, odnosno graani koji imaju fobije od pasa, na samu pojavu psa imaju negativnu reakciju straha. Svaki pas, pa i policijski, mo~e ugristi ovjeka ili drugu ~ivotinju, pa i vodi a, a da mu to nije bila namjera ni zapovijed. Pas u igri mo~e sko iti na ovjeka ili drugu ~ivotinju i pri tom ih uplaaiti i/ili zaprljati. Da bi se takvi u inci sveli na najmanju moguu mjeru, neophodno je da se svaki pas pri obuci uklopi u odredjeni ritam rada i discipline. To ponekad podrazumijeva i uporabu bodljikave ili elektri ne ogrlice. Prema Zakonu o zaatiti ~ivotinja, to je dopuatano samo za obuku slu~benih pasa, dok za dresuru pasa, koji su u kategoriji kunih ljubimaca, ta sredstva nisu dopuatena. Valja istaknuti da slu~beni pas ne bi mogao biti slu~beni pas, da nema  radni nagon . To zna i, da je  lud za aportom (razne vrste loptica, kong, kobasice i dr.), te svi slu~beni psi u~ivaju u svom radu i vraenju policijskih zadaa, jer za uspjeano obavljenu radnju, dobiju aport, hranu ili kakav drugi motivator. Za njih je posao zapravo igra. Obuka pasa se i temelji na onome ato pas ~eli raditi. Nikakvom prisilom se ne mo~e natjerati psa da radi neato ato ne ~eli ili za ato nije talentiran. Prisila u obliku bodljikave ili elektri ne ogrlice se koristi samo kada se ~eli prisiliti psa da neato ne radi. Mnogi psi, kada budu udomljeni, esto zapadnu u depresivno stanje (kao i ljudi), jer im fali onaj anga~man i igra koju su svakodnevno imali, premda viae i nisu u stanju podnositi taj tempo. Grupu slu~benih pasa sa injavaju neke pasmine pasa posebnih osobina. Osnovna karakterisitka je da imaju razvijeno ulo mirisa, agresivnost, posluanost, vjernost i privr~enost vlasniku. Moraju biti izdr~ljivi, spretni i sposobni za prelazak velikih daljina. Vrlo istan an njuh je najva~nija osobina slu~benih pasa, jer se ne mo~e zamisliti dobar pas traga  bez osobito istan anog njuha. Dobra narav je takoer vrlo va~na osobina, jer plaaljiv ili zloudan pas ne dolaze u obzir za obavljanje policijskih zadaa. U slu~bene pse u policiji RH spadaju sljedee pasmine: njema ki ov ar, belgijski ov ar, nizozemski ov ar, zlatni retriver, labrador te rotvajler. Prema njihovoj namjeni dijele se na: pse napada ke namjene i pse za nadzor dr~avne granice, pse za praenje ljudskog traga, pse za detekciju droga, te pse za detekciju eksploziva. 3.2. Psi napada ke namjene i psi za nadzor dr~avne granice Pse napada ke namjene se koristi kao glavno sredstvo ili kao pomo u obavljanju odreenih policijskih zadaa. Naj eae su to hvatanja po initelja kaznenih djela, savladavanja otpora osoba prilikom legitimiranja, liaavanja slobode ili privoenja, odbijanje napada na atienu osobu ili objekt, i sl. Psa se u obavljanju policijskih zadaa smije koristiti samo pod nadzorom osposobljenog policijskog slu~benika koji ima va~eu licencu. Licencu za rad dobivaju i pas i vodi , te tek nakon uspjeano zavraene obuke mogu biti poslani na obavljanje odreenih zadataka. Psi se, ovisno o uvjetima iz l. 87. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima, mogu koristiti sa zaatitnom koaarom ili izuzetno bez nje. Najdrasti niji su slu ajevi uporabe slu~benog psa bez zaatitne koaare i bez povodca u situacijama kad su ispunjeni uvjeti za uporabu vatrenog oru~ja. Slu~beni psi napada ke namjene i slu~beni psi za zaatitu dr~avne granice, na javnim i otvorenim mjestima moraju nositi zaatitnu koaaru te se moraju voditi na povodcu, a prema potrebi i procjeni vodi a i u slu ajevima slu~bene uporabe, akolovanja pasa, za vrijeme vraenja pretresa, traganja i kondicioniranja, vodi  psu mo~e skinuti zaatitnu koaaru. Pravilo o noaenju zaatitne koaare nije obvezno, odnosno ovisi o namjeni slu~benog psa. Vodi  slu~benog psa zaatitnu koaaru sa slu~benog psa mo~e skinuti u navedenim Pravilnikom odreenim situacijama ali i u svim drugim slu ajevima kada ocijeni da je to zbog sigurnosti potrebno. Tijekom ophodne djelatnosti i provoenja operativno-takti kih mjera i radnji, slu~beni psi za zaatitu dr~avne granice smiju se aktivno koristiti najviae 4 sata, nakon ega je potrebno psa odmoriti najmanje pola sata, i to na mjestu gdje e se i pas i vodi  moi nesmetano odmoriti. U ostalim poslovima u kojima se koristi slu~beni pas, vodi  je du~an nakon ato primijeti evidentan umor kod psa, istome osigurati aktivni odmor. Kod pasa napada ke namjene i pasa za nadzor dr~avne granice (koji su takodjer psi istrenirani za napad, ali uz to i za tra~enje osoba), ali i kod svih ostalih slu~benih pasa treba spomenuti i mogunost da se pas uslijed razdra~enosti prilikom napada otme kontroli. U takvim situacijama treba poduzeti odreene mjere da se pas stavi pod nadzor, ato mo~e biti problemati no, pogotovo ako je vodi  ozlijeen. To je prvenstveno regulirano Pravilnikom o na inu postupanja policijskih slu~benika u l. 138, koji ka~e da, ukoliko u obavljanju policijskog posla, slu~beni pas ostane bez nadzora vodi a, drugi policijski slu~benik je du~an poduzeti mjere radi spre avanja daljnje uporabe slu~benog psa kao sredstva prisile. To ne predstavlja veliki problem kod pasa za detekciju droge, eksploziva ili praenje ljudskog traga, jer su to uglavnom miroljubivi psi koji nisu obu eni za napad, ali kod pasa napada ke namjene, pogotovo, u najgorem slu aju, kad je pas bez zaatitne koaare i agresivan, policijskom slu~beniku ne ostaje puno mogunosti da zaatiti ~ivot drugih osoba. Uporaba vatrenog oru~ja je u takvim slu ajevima vrlo izgledna, jer uporaba, npr. palice, mo~e samo dodatno razljutiti psa. Tu se onda primjenjuju pravila o krajnjoj nu~di a ~ivot drugih osoba se stavlja ispred ~ivota i  prava ~ivotinja , u ovom slu aju psa. 3.3. Psi za praenje ljudskog traga Psi za praenje ljudskog traga se mogu koristiti za pronala~enje tragova i predmeta kaznenog djela, po initelja kaznenog djela, nestalih i zalutalih osoba, leaeva, te osoba nastradalih u elementarnim ili drugim nepogodama. Pse obu ene za pronala~enje leaeva i osoba nastradalih u elementarnim nepogodama ili zatrpanih u ruaevinama, policija RH u svom sastavu nema. Promatrajui uporabu pasa za praenje ljudskog traga sa aspekta dobrobiti ~ivotinja prilikom rada samog psa, treba prvenstveno naglasiti uvjete pod kojima pas mo~e raditi, odnosno uvjete koji moraju postojati da bi se taj pas mogao koristiti. Od opih uvjeta koji moraju biti ispunjeni, kao ato su pravodobna dojava, kvalitetno osigurano mjesto dogadjaja i mjesto gdje je osiguran trag mo~ebitnog po initelja, treba izdvojiti atmosferske uvjete koji mogu utjecati na u inkovitost psa (kiaa,sunce, niske temperature), te najva~nije, zdravstvena i operativna sposobnost psa. Pas mora biti odmoran, zdrav i potpuno sposoban za traganje. To zna i da pas prije rada ne smije dugo i mnogo pjeaa iti, u vozilu ne smije biti izvrgnut visokim ili niskim temperaturama, jakim mirisima, te vjetru. Ocjenu o tome jesu li ispunjeni navedeni uvjeti daje vodi  slu~benog psa nakon prikupljenih obavijesti o mjestu dogadjaja i svim okolnostima dogaaja. 3.4. Psi za detekciju droga Nagli razvoj narkomanije i ilegalne trgovine opojnim drogama u svijetu primorao je policiju na koriatenje posebno dresiranih pasa za pronala~enje opojnih droga i otkrivanje krijum ara. Dobro voen i dresiran pas, jedan je od naju inkovitijih pomonika kriminalistima u otkrivanju opojnih droga i krijum ara. Da bi postupanje vodi a sa slu~benim psom bilo uspjeano, potrebno je osigurati pravodobnu i pravovaljanu obavijest o razlogu postupanja te osigurati mjesto dogaaja gdje e vodi  postupati. Slu~beni psi za detekciju droga se tijekom obnaaanja slu~benih zadaa koriste za sve pretrage po nalogu suda, preventivne preglede, te redovne preglede. Pregledom se mogu obuhvatiti zatvoreni i otvoreni prostori, te prijevozna sredstva, kao i paketi, prtljaga i sl. Intenzitet rada slu~benog psa za detekciju droga ovisi o njegovom zdravstvenom stanju, fizi koj i radnoj kondiciji, vremenskim i klimatskim uvjetima, te vrsti objekta ili podru ja koji se pregledava. Kada vodi  uo i premorenost psa, mora prekinuti sa radom i odvesti psa na mjesto gdje e se bez smetnje odmoriti, a nakon odmora nastaviti s radom. Slu~beni psi za detekciju droga trebaju biti smjeateni kod vodi a, zbog ato kvalitetnijeg vraenja slu~be i pravovremenog dolaska na mjesto dogadjaja (izvanredni pregledi i pretrage po dojavama, pisani nalog suda), a koje vodi  vrai izvan svog radnog vremena. 3.5. Psi za detekciju eksploziva Bez obzira na svu, danas dostupnu tehni ku opremu za pregled osoba, predmeta, vozila, zrakoplova i objekata, pas je bio i ostao nezamjenjiv policijskim i vojnim snagama u o uvanju javnog reda i mira, traganju za predmetima i osobama, te u pregledima kako bi se pronaala droga i eksploziv. Prednost psa za detekciju eksploziva u usporedbi sa svom protueksplozijskom opremom je njegova mobilnost, brzina pregleda, pouzdanost, te troakovi akolovanja i briga o psu koji su mnogo manji od cijene veine opreme. Protueksplozijski pregledi sa psom se mogu vraiti na zatvorenim prostorima (uredi, akole, skladiata, hoteli, kue, stanovi i dr.), otvorenim prostorima (parkiraliata, prometnice, pruge, dvoriata, parkovi i sl.), prijevoznim sredstvima (osobna i teretna vozila, autobusi, vlakovi, plovila, zrakoplovi, motocikli i dr.), te raznim paketima, torbama, kutijama, poklonima i drugim sumnjivim predmetima. Ovdje valja izdvojiti ote~avajue uvjete koji mogu djelovat na rad psa ili mu ugroziti zdravlje. Osim standardnih ote~avajuih uvjeta, kao ato su visoka i niska temperatura, nazo nost veeg broja ljudi, nedostatka fizi ke kondicije psa, treba izdvojiti predmete koji mogu ugroziti zdravlje psa, npr. uklju en ventilator koji pas treba istra~iti kao i ostale predmete (grijalice, radijatori ispuane cijevi i sl.), koje on slijedom svog nagona ne mo~e registrirati kao opasnost, te postoji mogunost da se ozlijedi. U radnom vijeku psa, koji traje oko 8 godina, a izuzetno 10 godina ukoliko je pas zdrav i u dobroj kondiciji, potrebno je neprekidno osposobljavati vodi e sa slu~benim psima, kako bi upoznali nova eksplozivna sredstva i metode rada, te redovito vje~bali, jer se na taj na in omoguava bolja zaatita ~ivota vodi a, pasa, drugih ljudi i materijalnih dobara. Intenzitet rada@BF   n   , . 0󶨚|oeXeXe|eJehChC5OJQJ^Jhd`h;HOJQJ^JhCOJQJ^Jh;Hh;HOJQJ^Jh;HOJQJ^JhrsOJQJ^Jhd`OJQJ^Jhd`h7q5OJQJ^Jhd`hd`5OJQJ^Jhd`hd`OJQJ^Jhd`h=OJQJ^Jhd`h7qOJQJ^J+jhd`h O0J5OJQJU\^Jhd`h OOJQJ^JDF  JLNXZp % $dha$gd]*gd7. $ & Fa$gdU $dha$gd;H$a$gdd`gd7q$a$gd7qgd Ogd'U0HJNVXP.>@$&FPPϵϵϨώώρtgZMZMZhd`h)EOJQJ^Jhd`huOJQJ^Jhd`hRgOJQJ^Jhd`h1:OJQJ^Jhd`h OOJQJ^Jhd`hGOJQJ^Jhd`hiYVOJQJ^Jhd`hcOJQJ^Jhd`h=OJQJ^Jhd`h*OJQJ^Jhd`h7.OJQJ^Jhd`hd`OJQJ^Jhd`hCOJQJ^Jh$NOJQJ^JPrLRVXhjZ\TVX^`fhj~$&Z\&(l µµ٢ٕhd`h5{OJQJ^J%jhd`hA0JOJQJU^Jhd`h)EOJQJ^Jhd`h$OJQJ^JhCOJQJ^Jhd`h*OJQJ^Jhd`h&AOJQJ^Jhd`hAOJQJ^J8l n p l!!X""##(#*#6#8#Z#h#t#######$$$@%B%%%%%%%%%%%&̿ٿ󿡖{nanhd`h7qOJQJ^Jhd`hdOJQJ^Jhd`h/OJQJ^Jhd`h5OJQJ^Jh5OJQJ^JhF85OJQJ^J%jhd`hA0JOJQJU^Jhd`hAOJQJ^Jhd`h OOJQJ^Jhd`hkvOJQJ^Jhd`h*OJQJ^Jhd`h%DOJQJ^J&%%%%%%%'\/4f:?AtDFLPNRRS $dha$gde0 $dha$gdE+ $dha$gd'0 $dha$gd]*8^8gd7q $ & Fa$gdU$hdh^ha$gd]*&H&X&0'2'4'>'d'j'r'v''''''(((z(~())(***L*N**,2,@,F,l,--\/0(00001X1\11111ܨܛ󛁛ttthd`h_OJQJ^Jhd`h":OJQJ^Jhd`hGgOJQJ^Jhd`h~OJQJ^Jhd`hF8OJQJ^Jhd`h)EOJQJ^Jhd`huOJQJ^Jhd`hIOJQJ^Jhd`hdOJQJ^JhOJQJ^Jhd`h,lOJQJ^J-1222222223"3T3V3Z3^333 44~4444L5`5`777.8D8J8888 9P9b:d:f:p:= =\=^=X>Z>b>d>>µ~hOJQJ^Jhd`hQ>OJQJ^J%jhd`h $0JOJQJU^Jhd`h $OJQJ^Jhd`hF8OJQJ^J!hd`hr)B*OJQJ^Jph%jhd`hq)0JOJQJU^Jhd`h_OJQJ^Jhd`h~OJQJ^J0>>>>>,?.?D?R?V?x??????AtDDD EdEfEzE|E~EFF G"G$GGGLJ|JKKKKLLLL̟̿̿̿̿̒̅r%jhd`hQ>0JOJQJU^Jhd`hUOJQJ^Jhd`h)EOJQJ^Jhd`hE+OJQJ^J%jhd`hlY0JOJQJU^Jhd`hQ>OJQJ^Jhd`h~OJQJ^Jhd`h $OJQJ^Jhd`hF8OJQJ^Jhd`h1OJQJ^J*LL.MTMMMMMMNNN$N(N8N0JOJQJU^Jhd`hQ>OJQJ^Jhd`hUOJQJ^Jhd`he0OJQJ^J"SSTTT6U8Uchj j"jjjlBq.vy܃ $dha$gdL $dha$gdb$a$gdb$hdh^ha$gd]* $dha$gdk $dha$gd]*gd9L $h^ha$gd)~dhgdhgdh6U8UUUUU$VVVVVVVVWW"W$W,WWWWWWWWWXXzYYYYYY`ZƹƬƟrrrhr[rrrhd`he"UOJQJ^Jh%OJQJ^Jhd`h3:OJQJ^Jhd`hDOJQJ^J%jhd`h3:0JOJQJU^Jhd`hOJQJ^Jhd`hbOJQJ^Jhd`h 'OJQJ^Jhd`hLOJQJ^J%jhd`hI0JOJQJU^Jhd`hIOJQJ^Jhd`h9LOJQJ^J#`Z[[([z[[,\.\B\P]R]p]B^Z^h^^__bb`bnbfczcccggdhrhhhhhj j"j$j̿ٲٲٲ٥٥٥٥}oahd`h&5OJQJ^Jhd`h_5OJQJ^Jhd`hs5OJQJ^Jhd`hkOJQJ^Jhd`hsOJQJ^Jhd`h"MOJQJ^Jhd`hGOJQJ^Jhd`h-3OJQJ^Jhd`he"UOJQJ^Jhd`hx1OJQJ^Jhd`h3:OJQJ^Jhd`hDOJQJ^J%$j&j(j*jVjjjjjjjkkkklllllll"m&m>mHmmmnn o oooopչxkk^^^^hd`hS[OJQJ^Jhd`h)~OJQJ^Jhd`hcOJQJ^Jhd`hGOJQJ^Jhd`h74OJQJ^Jhd`hbOJQJ^Jhd`hx1OJQJ^Jhd`h]*5OJQJ^Jhd`h3:5OJQJ^Jhd`hs5OJQJ^Jhd`hI5OJQJ^Jhd`hb5OJQJ^J#p`ppp6qBqrNrrr$s,s.tdtltttttttttuvuuuuuuv*v.vw$wwwyٵ٨و{{{{{{n{nanhd`hbOJQJ^Jhd`hcOJQJ^Jhd`hH_EOJQJ^J%jhd`hx10JOJQJU^Jhd`hLOJQJ^Jhd`hx1OJQJ^Jhd`hGgOJQJ^Jhd`hC4rOJQJ^JhaOJQJ^Jhd`hMOJQJ^Jhd`hGOJQJ^Jhd`hOJQJ^J#yzz,{x{{{{{0|||2}n}`~f~<4  ,68@ .0܃ރ&󵧙}hd`h 5OJQJ^Jhd`hI5OJQJ^Jhd`hj95OJQJ^Jhd`h&5OJQJ^Jhd`hj9OJQJ^Jhd`hC4rOJQJ^Jhd`hH_EOJQJ^JhaOJQJ^Jhd`hbOJQJ^Jhd`hDOJQJ^J.܃ރ&(*Z\^LRT $dha$gdaX$a$gdaX $dha$gd]* $dha$gdj9$a$gdj9$hdh^ha$gd]*&$(\`lv.08`h>~LNTVXZ^`bdhyky]hd`h 5OJQJ^Jhd`hI5OJQJ^Jhd`haX5OJQJ^Jhd`h&5OJQJ^Jhd`h.]OJQJ^J%jhd`h(.0JOJQJU^Jhd`hiOJQJ^Jhd`h(.OJQJ^JhaOJQJ^Jhd`haXOJQJ^Jhd`hj9OJQJ^Jhd`h OJQJ^J"bvDF~ƒ̒ ̘И PRTVXZٹ󬟬ٟzl^hd`hI5OJQJ^Jhd`haX5OJQJ^Jhd`h&5OJQJ^Jhd`hCOJQJ^Jh)SOJQJ^Jhd`h)SOJQJ^Jhd`hFOJQJ^Jhd`hCOJQJ^J%jhd`h(.0JOJQJU^Jhd`haXOJQJ^Jhd`hpxOJQJ^Jhd`h OJQJ^J$Z`L֝ܝ $V48JN^d tƠԠؠޡ0@ɶ֩֜֜֏uhhd`hGgOJQJ^Jhd`hzOJQJ^Jhd`hGOJQJ^Jhd`h?:8OJQJ^Jhd`haXOJQJ^Jhd`haOJQJ^J%jhd`h(.0JOJQJU^Jhd`h(.OJQJ^Jhd`h)SOJQJ^Jhd`h)S5OJQJ^Jhd`haX5OJQJ^J%vxP$h搃ylYLhd`hZpOJQJ^J%jhd`hZp0JOJQJU^Jhd`h@WOJQJ^Jh3OJQJ^Jhd`h OJQJ^Jhd`hi~OJQJ^Jhd`h` OJQJ^Jhd`hFOJQJ^JUhd`h)SOJQJ^J%jhd`h(.0JOJQJU^Jhd`hzOJQJ^Jhd`h?:8OJQJ^Jhd`h>OJQJ^J slu~benog psa za detekciju eksploziva ovisi o njegovom zdravstvenom stanju, fizi koj radnoj kondiciji, vremenskim i klimatskim uvjetima, te vrsti objekta ili podru ja koje se pregledava. Kada vodi  uo i premorenost psa, a da se ne bi pojavile ne~eljene radnje, odnosno doalo do la~nog markiranja, treba prekinuti sa radom i odmoriti psa. Temeljna na ela pri uporabi slu~benih pasa U svakodnevnoj policijskoj praksi zamijeeno je kako postoje odreeni problemi kod uporabe, odnosno anga~iranja slu~benih pasa. Rije  je uglavnom o tome kako i kada zapovijediti uporabu slu~benog psa. Zbog lakaeg planiranja i odlu ivanja donesena su na ela kojih bi se trebali pridr~avati svi koji odlu uju o uklju ivanju slu~benih pasa u obavljanje policijskih zadaa, a naj eae su to voe o evidnih ekipa, na elnici policijskih postaja, na elnici odjela ili voditelji odsjeka u policijskim upravama, te voditelji smjena operativno komunikacijskih centara. Prvo je na elo zakonitog postupanja, koje podrazumijeva da se za pojedinu intervenciju mo~e uporabiti vodi  sa slu~benim psom koji posjeduje licencu za odredjenu djelatnost (ljudski trag, droga, eksploziv, napad). Osnovni zna aj ovog na ela je isklju ivanje samovolje i subjektivnosti kod osoba koje mogu tra~iti anga~iranje slu~benog psa. Isto tako, to na elo obvezuje vodi a sa slu~benim psom da postupa samo kada su ispunjeni zakonski uvjeti. Iz perspektive brige o dobrobiti ~ivotinja vrlo je zna ajno na elo humanizma, koje ka~e da samo zdrav vodi  i zdrav slu~beni pas mogu pristupiti na intervenciju. Odluku o zdravstvenoj sprije enosti vodi a ili psa, donosi nadle~ni rukovoditelj na temelju medicinske dokumentacije ili izjave vodi a. Ovim na elom se onemoguava nerazumno postupanje sa slu~benim psima, pri emu se misli na trajanje i intenzitet rada sa slu~benim psima. Procjenu koliko i kojim intenzitetom e raditi slu~beni pas, donosi vodi  psa. Na elo objektivnosti je preduvjet za utvrdjivanje prave istine u odnosu na kazneno djelo i po initelja. Ono zna i da vodi  sa slu~benim psom mora postupati objektivno i prikupiti informacije o djelu i po initelju prije po etka rada, te da ne smije zlorabiti slu~benog psa za postizanje skrivenih ciljeva, koji su opre ni policijskoj etici. Na elo temeljitosti i upornosti zahtijeva temeljito ispitivanje svih injenica i okolnosti u vezi sa poduzetom intervencijom, bez obzira koliko one bezna ajne mogu izgledati vodi u slu~benog psa (npr. opuaak cigarete, otpali gumb i sl.). Bezna ajnih tragova nema. Na elo metodi nosti podrazumijeva da vodi  svoje postupanje temeljito isplanira. Da bi mogao dobro isplanirati svoj rad, mora postojati dobra komunikacija izmedju vodi a i osobe koje anga~ira psa, tako da vodi  dobije potpunu informaciju o dogadjaju, te na osnovu toga isplanira koje e mjere i radnje poduzeti. Na elo brzine i operativnosti samo po sebi govori da je od neprocjenjive va~nosti brzo reagirati na dobivenu obavijest o po injenom kaznenom djelu da bi se prikupile sve va~ne injenice neophodne za razrjeaenje konkretnog dogadjaja, te da se one uo e, utvrde i fiksiraju. To na elo pru~a manje mogunosti po initelju kaznenog djela da sakrije predmete kaznenog djela, koji mogu poslu~iti kao dokaz. U slo~enijim slu ajevima, zbog anga~iranja zna ajnijeg ljudskog i tehni kog potencijala vrlo je bitno na elo jedinstvenog zapovijedanja. U takvim slu ajevima, jedinstveno rukovodjenje je bitan preduvjet za uspjeano rjeaavanje konkretnog slu aja. MUP RH je centralizirana, hijerarhijski ustrojena organizacija, te je jako bitna suradnja na svim hijerarhijskim razinama, ato nala~e i na elo koordinacije i suradnje. To je jako va~no kod anga~iranja veeg broja vodi a sa slu~benim psima (iz viae policijskih uprava), te u tom slu aju Centar za obuku vodi a i dresuru slu~benih pasa preuzima koordinaciju nad vodi ima slu~benih pasa kako bi se postigli ato bolji rezultati. Na elo pravodobnosti i dojave govori o tome da je psa mogue koristiti neposredno nakon dogadjaja (pogotovo kod anga~iranja psa za praenje ljudskog traga), te je pozivanje slu~benog psa na intervenciju nakon du~eg proteka vremena nesvrsishodno. Sa prethodnim na elom je povezano na elo pravodobne uporabe slu~benog psa koje nala~e da se pas koristi dok su mirisi joa svje~i. Konkretno, kod psa za praenje ljudskog traga, nije dobro da proe viae od 6-8 sati, a iznimno, u najpovoljnijim uvjetima 18-20 sati. Na elo pravodobnog i kvalitetnog osiguranja mjesta dogaaja nala~e da mjesto dogaaja mora biti kvalitetno osigurano da bi se postigao uspjeh u radu sa psom. Mjestu dogadjaja se mora onemoguiti prilaz osobama koje nisu bitne za obavljanje o evida ili tijek kriminalisti kog istra~ivanja jer e se na taj na in eventualni tragovi korisni za rad psa sa uvati. Takti ki je pogreano tra~iti uporabu slu~benog psa na mjestu dogadjaja koje je izmijenjeno ili kontaminirano kretanjem veeg broja ljudi. Na elo pravilnog osiguranja mjesta gdje su ostavljeni predmeti ili tragovi vezani za po injenje kaznenog djela se osobito odnosi na predmete koji mogu potjecati od po initelja, jer e na njima ostati najintenzivniji miris koristan za rad psa. Na elo timskog rada zna i da je vodi u sa slu~benim psom potrebno osigurati potporu s ciljem da se osiguraju pronadjeni tragovi (to mogu biti krim. tehni ari, pirotehni ari, rentgenski tehni ari, pratnja kod potjere i sl.). Na elo operativne sposobnosti slu~benog psa je takoer iznimno va~no na elo po pitanju dobrobiti ~ivotinja jer je psa na mjestu dogadjaja potrebno dovesti odmornog, zdravog i potpuno spremnog za postupanje. To zna i, da pas prije postupanja ne smije biti izvrgnut visokim ili niskim temperaturama, jakim mirisima, vjetru, jakoj kiai ili prisutnosti drugih tvari intenzivnog mirisa (benzin,kiseline, lu~ine i sl.). Kona no, na elo stru ne procjene vodi a o uporabi slu~benog psa govori o tome da je jedino vodi  slu~benog psa taj koji e na osnovu prikupljenih informacija o samom dogaaju ocijeniti postoje li uvjeti za rad psa. U slu aju ispunjenja najveeg broja navedenih na ela, sa sigurnoau se mo~e utvrditi kako e rezultati rada psa biti na visokoj razini. 5. Zaatita ~ivotinja Jasno je da se u proalosti nije vodilo ra una o zaatiti ~ivotinja i njihovim  pravima openito. Tako je bilo i sa psima. Tek razvojem svijesti o ~ivotinjama, kao ~ivim biima koje osjeaju bol i patnju, po elo se raditi na normativnoj zaatiti odreenih  prava ~ivotinja. Temeljni akt koji ureuje prava ~ivotinja u RH je Zakon o zaatiti ~ivotinja ije se pojedine odredbe izri ito odnose na slu~bene pse i konje koje se tretiraju kao  radne ~ivotinje , koje slu~e kao tjelesni uvari i uvari imovine, psi traga i, psi vodi i slijepih osoba i psi koji slu~e za obavljanje drugih poslova, te konji i druge ~ivotinje kojima se ovjek slu~i u druge svrhe osim proizvodnje. Odreeni zabranjeni postupci prema ~ivotinjama spominju se u l. 4. Zakona, te se openito navodi da je zabranjeno ~ivotinje ubijati, nanositi im bol, patnju i ozljede i namjerno ih izlagati strahu. Zanimljiv je st. 4. istog lanka koji ka~e da je zabranjeno huakati ~ivotinje na druge ~ivotinje ili ovjeka ili ih dresirati na agresivnost, osim pri dresuri slu~benih i lova kih pasa pod vodstvom osposobljenih osoba. Isto tako, st.7. istog lanka ka~e da je zabranjeno koristiti tehni ke ureaje, pomona sredstva ili naprave kojima se u obliku kazne utje e na ponaaanje ~ivotinja, uklju ujui bodljikave ogrlice ili sredstva za dresuru koja uklju uju uporabu elektri ne struje ili kemijskih tvari, osim pri dresuri slu~benih pasa. `to se ti e uporabe slu~benih pasa prilikom obavljanja odreenih poslova, st. 13. istog lanka ka~e da je zabranjeno izlagati ~ivotinje nepovoljnim temperaturama i vremenskim uvjetima, ato je va~no ne samo radi zaatite prava ~ivotinja, ve radi postizanja boljih rezultata u obavljanju policijskih zadaa sa psima, jer je poznato da nepovoljni vremenski uvjeti itekako utje u na radnu sposobnost pasa. Uporaba ~ivotinja u obavljanju policijskih poslova u RH, odnosno konkretno, slu~benih konja i pasa, ureena je lankom 81. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima, gdje se, izmeu ostalog, navode slu~beni konj i pas kao sredstva prisile, dok su konkretni uvjeti za njihovu uporabu propisani lancima 87. i 88. istog zakona, l. 137.-139. Pravilnika o na inu postupanja policijskih slu~benika, te Pravilnikom o slu~benim psima na uporabi u MUP-u RH. Osim navedenog, vrlo je zna ajna i kaznenopravna zaatita ~ivotinja koja je razvidna iz lanka 205. Kaznenog zakona RH, u kojem je po initelju koji bez opravdanog razloga usmrti ~ivotinju ili je teako zlostavlja, nanosi joj nepotrebne boli ili je izla~e nepotrebnim patnjama, ovisno o motivima i stanju svijesti po initelja, propisana bezuvjetna kazna zatvora od aest mjeseci do dvije godine, te oduzimanje ~ivotinje. 6. Zaatita zdravlja i dobrobiti slu~benih pasa u MUP-u Zaatita zdravlja, dobrobit, smjeataj, prijevoz i hranidba pasa u MUP-u prvenstveno je regulirana spomenutim Pravilnikom o slu~benim psima na uporabi u MUP-u. Sukladno odredbama tog Pravilnika, zaatita zdravlja obuhvaa profilakti ko i terapijsko veterinarsko-zdravstveno zbrinjavanje i dobrobit pasa koji se koriste u MUP-u. Odgovarajuu skrb i zaatitu provodi Centar za obuku vodi a i slu~benih pasa pri Policijskoj akademiji, a u slu aju potrebe posebnih profilakti kih i terapijskih postupaka u veterinarskom zbrinjavanju, koriste se usluge ovlaatenih veterinarskih organizacija ili ustanova. Radi ispravnog i kontinuiranog praenja zdravstvenog stanja pasa, veterinar u Centru vodi zdravstvene kartone slu~benih pasa u koji se upisuje sve profilakti ne i terapijske postupke koji se obavljaju na psu. Svakom psu koji uspjeano zavrai te aj i dobije licencu za rad, izdaje se Knji~ica slu~benog psa Ministarstva u koju se upisuju identifikacijske oznake slu~benog psa, sve promjene zdravstvenog stanja, sve terapije, sva cijepljenja, te svi rezultati licenciranja slu~benog psa, a vodi  ju je du~an uvati i uvijek nositi sa sobom. Svi slu~beni psi Ministarstva, kao i svi psi openito moraju biti ozna eni mikro ipom, sukladno Pravilniku o ozna avanju pasa. Sukladno Naredbi o mjerama o zaatiti ~ivotinja od zaraznih i nametni kih bolesti i njihovom financiranju, koju svake godine propisuje ministar poljoprivrede RH, svi slu~beni psi moraju biti podvrgnuti svim nareenim profilakti kim mjerama za tekuu godinu (cijepljenje protiv zaraznih bolesti i sl.). Svaku promjenu zdravstvenog stanja slu~benog psa mora se odmah prijaviti veterinaru. Pas ije je zdravstveno stanje poremeeno (bolestan pas), kada to veterinar procijeni, mora biti poatedjen od rada (poateda-bolovanje) do ozdravljenja. Nakon razdoblja poatede od rada, a ovisno o trajanju te~ine oboljenja, slu~beni psi imaju razdoblje u kojem im je omogueno postupno poveanje napora rada (prijelazno radno razdoblje), a kako bi opet postigli prijaanju radnu formu. Du~inu prijelaznog radnog razdoblja odredjuje veterinar koji lije i psa u dogovoru sa vodi em slu~benog psa. Nakon prijelaznog radnog razdoblja, pas je ponovo sposoban za obavljanje slu~be. Za vrijeme bolovanja psa ili kad prima propisanu terapiju od strane veterinara, vodi u se mora omoguiti vrijeme i sredstva za provodjenje propisane terapije. Jednom godianje kod slu~benih pasa se mora obaviti opi zdravstveni pregled kako bi se utvrdilo ope zdravstveno stanje psa, ili otkrila bolest bez klini kih znakova, odnosno djelovalo preventivno na zdravlje ljudi (zoonoze). Odr~avanje higijene slu~benog psa mora se obavljati svakodnevno u vidu etkanja umivanja i pregleda psa na eventualne ozljede ili prisustvo ektoparazita. Nastamba za smjeataj slu~benog psa mora udovoljavati prihvaenim zoohigijeenskim standardima, te udovoljavati standardima s obzirom na veli inu psa. Propisano je ak da nastamba u cjelini mora biti izgraena i postavljena u smjeru jugozapad  jugoistok zbog onemoguavanja negativnih utjecaja klimatskih uvjeta i optimalnog koriatenja sun eve topline. Propis je takoer predvidio posebne uvjete i re~im smjeataja za pse s obzirom na njihovu namjenu, pa tako, primjerice, psi napada ke namjene moraju biti smjeateni u policijskom objektu gdje e biti pod neprestanim nadzorom vodi a ili pod nadzorom stru ne osobe, psi za praenje ljudskog traga i psi za zaatitu dr~avne granice mogu biti smjeateni kod vodi a ili u policijskom objektu i tome sli no. No, bez obzira na namjenu, svaki slu~beni pas mora biti pod stalnim nadzorom vodi a ili pod nadzorom stru ne osobe koja je du~na osigurati sigurnosne uvjete, kako prema psu, tako i prema treoj osobi, ~ivotinjama i stvarima i smjeataj mora biti takav da osigurava nesmetani odmor. `to se ti e prijevoza pasa prilikom odlaska na intervencije, vje~be i sl., koriste se prvenstveno vozila za posebne namjene s ugradjenim boksovima za prijevoz pasa. Zabranjeno je psa voziti u vozilima u kojima bi bili ugro~eni zdravlje i ~ivot psa, te u kojima se umanjuje radna sposobnost psa. Ukoliko vozilo u kojem se prevoze slu~beni psi nije vozilo posebne namjene, pas mora biti smjeaten u transportnom boksu. Transportni boks za prijevoz psa mora biti dovoljno visok da omoguava psu normalan stojei stav, te dovoljno duga ak, da omoguava psu le~anje s ispru~enim prednjim nogama. Slu~beni psi Ministarstva, bez obzira na pasminu i namjenu, hrane se gotovom, dehidriranom hranom, a prema potrebi, dodaju se i ostale vrste namirnica ili dodataka prehrani koje odreuje veterinar u Centru. `to se ti e ishrane pasa, treba napomenuti da koli ina hrane varira u odnosu na te~inu psa, na ato zna ajan utjecaj ima i vanjska temperatura, jer kada ona padne ispod +15C, kalorijsku vrijednost hrane treba poja ati kako bi se odr~ala potrebna tjelesna te~ina psa. Sat vremena prije i dva sata poslije hranjena, pas ne smije biti podvrgnut te~em tjelesnom naporu. Psu se ne smije davati hrana koja nije namijenjena za pse jer pas ima druga iji probavni sustav od ovjeka. Naro ito je zabranjeno psu davati okoladu, pr~enu hranu, kosti, za injenu hranu, slatkiae, soju ili derivate, akrobnu hranu, kozji sir i putar, te bjelanjak od jaja. Voda za pie mora uvijek biti svje~a i dostupna psu cijelo vrijeme boravka u nastambi. Prilikom transporta, psu se obavezno mora u kraim vremenskim razmacima ponuditi svje~a voda za pie. Prilikom rada sa psom, vodi  je du~an osigurati svje~u vodu za svog psa, naro ito u razdoblju visokih temperatura. Na kraju ovog poglavlja valja dodati da se sa slu~benim psima na koriatenju u MUP-u dostojanstveno postupa i u slu ajevima njihove smrti. Tako se s poatovanjem postupa prema tijelima mrtvih ~ivotinja koje se pokapaju na posebnom groblju vojno policijskih pasa u Dugom Selu, te im se i na taj na in iskazuje poatovanje i zahvala na njihovom radu u slu~bi. 7. Zaklju ak Koriatenje ~ivotinja, u naslovnom slu aju, pasa i konja, pri obavljanju odreenih policijskih poslova pokazuje se vrlo korisnim. Koliko e slu~beni pas ili konj biti od koristi, ovisi o tome koliko se ulo~ilo u njega, tj. u njegovu obuku i dresuru. Bez stalnog usavraavanja, akolovanja i obnavljanja ste enih znanja i vjeatina, ne mo~e se ra unati na uspjeh. Gotovo da bi se mogla povui paralela prema stjecanju i odr~avanju kompetencija kod ljudi. Psi i konji od davnih se vremena koriste u policiji i vojsci i openito kao pomo ovjeku. U proalosti je bila nezamjenjiva uloga konja u obavljanju policijskih i vojnih zadaa, uglavnom kao prijevoznog sredstva, ali razvojem tehnologije dolazi do zamjene ~ivotinja sa tehni kim sredstvima, ali ato se ti e slu~benih pasa, tehnologija joa uvijek nije uspjela kopirat  psei nos . Psei njuh je toliko osjetljiv, da je i do milijun puta osjetljiviji od ovjekovog. Pas je u stanju razlikovati do nekoliko tisua vrsta molekula razli itih mirisa, ato niti jedan suvremeni tehni ki ureaj ne mo~e. Pojava psa takoer djeluje na masu ljudi tako da, npr. na utakmicama ili drugim javnim okupljanjima djeluje kao vod interventne policije. Poznato je da uravnote~en i dobro obu en pas nema straha od mase, zapravo je mnogo vei strah ljudi od psa, bilo da su dio mase ili pojedinci. Njegova pojava, odlu nost i hrabrost djeluju obeshrabrujue na ljude, te ih odvraa od injenja nereda. Poznati su slu ajevi kada se pas traga  pojavio na mjestu dogadjaja, da se po initelj koji je bio u blizini i vidio psa, sam prijavio i predao policiji. Gledajui i sa materijalne strane, pas, njegova obuka, smjeataj i ishrana u nekim su slu ajevima jeftiniji od suvremene tehni ke opreme, a i dugotrajniji su. S aspekta zaatite i dobrobiti ~ivotinja ne mo~e se govoriti da je uporabom pasa u obavljanju policijskih zadaa ugro~eno neko njihovo  pravo . Pas s veseljem obavlja postavljene zadae, jer je sama filozofija rada sa psom u principu jednostavna i on zna da e za dobro obavljen posao dobiti nagradu. Briga o psu jasno je vidljiva iz toga ato pas, kada ode u mirovinu (obi no je to nakon osme godine ~ivota) prema Pravilniku o slu~benim psima, ima pravo na do~ivotnu ishranu na teret MUP-a. Koliko je psu ~ao ato mu prestaje slu~ba u policiji, vidljivo je iz toga ato i psi mogu pasti u stanje depresije, iz razloga ato se sa njima ne provodi onoliko vremena, koliko i dok su radili, te ne dobivaju ~eljenu nagradu i pa~nju ovjeka. Sredstva prisile prema psu, openito nisu dozvoljena, osim izuzetno, sukladno Zakonu o zaatiti ~ivotinja, prema radnim psima, u koje spadaju i policijski psi, ali samo iznimno, a praksa je pokazala da je to uglavnom kod pasa napada ke namjene, kod kojih je previae izra~en napada ki nagon i to da ih se smiri i odvrati od pretjerane agresivnosti. Zaklju no se mo~e konstatirati da je u Ministarstvu unutarnjih poslova postignuta dobra ravnote~a kod koriatenja slu~benih pasa koji vrhunskim rezultatima opravdavaju ulaganje u taj vid policijske slu~be i brige o dobrobiti i zaatiti tih ~ivotinja koje se u policijskim redovima do~ivljava gotovo kao ravnopravne  kolege . Literatura: Antoni, A.: Projekt ustroja konji ke jedinice u MUP-u RH, Zagreb, 2010. Maduna, D.:, Psi, Slavonski Brod, 1991. Martinovi, M.:, Psi u protueksplozijskoj zaatiti, Zagreb, 2010. Novak, D.:, Taktika i metodika uporabe slu~benih pasa u MUP-u RH, Zagreb, 2004. Kazneni zakon, NN 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. Zakon o zaatiti ~ivotinja NN 135/06., 37/13. Zakon o policijskim poslovima i ovlastima NN 76/09., 92/14. Pravilnika o na inu postupanja policijskih slu~benika NN 89/010., 76/15. Pravilnik o slu~benim psima na uporabi u MUP-u RH, br. 511-01-52-82951-02., 2003. Pravilnik o zaatiti ~ivotinja tijekom prijevoza i s prijevozom povezanih postupaka, NN 7/07. Radni materijal Ravnateljstva policije, Zapovjedniatva interventne policije. Jel i, D.: interview  Rad je izraen u koautorstvu viaeg predava a na Visokoj policijskoj akoli dr.sc. }eljka Mraia kao mentora i studenta Maria Ania koji je na predmetnu temu izradio i obranio zavrani rad.  Maduna, D., Psi, Slavonski Brod, 1991., str.14.  Ibiden  Radni materijal Ravnateljstva policije, Zapovjedniatva interventne policije.  Bazirano na prenesenim iskustvima dr. med. Vet. Danijele Jel i iz Centra za obuku vodi a i dresuru slu~benih pasa pri Policijskoj akademiji i njenim iskustvima ste enim prilikom posjeta Stocholm Country Police u Kraljevini `vedskoj.  NN 135/06., 37/13.  Antoni, A.: Projekt ustroja konji ke jedinice u MUP-u RH, Zagreb, 2010., str.5  Pravilnik o zaatiti ~ivotinja tijekom prijevoza i s prijevozom povezanih postupaka, NN 7/07.  Maduna, D.:, Psi, Slavonski Brod, 1991., str.13.  Novak, D.:, Taktika i metodika uporabe slu~benih pasa u MUP-u RH, Zagreb, 2004., str.10.  Pravilnik o slu~benim psima na uporabi u MUP-u RH, br. 511-01-52-82951-02., 2003. , l. 62.  Novak, D.:, Taktika i metodika uporabe slu~benih pasa u MUP-u RH, Zagreb, 2004., str 21.  Ibid, 23.  Martinovi, M.:, Psi u protueksplozijskoj zaatiti, Zagreb, 2010., str. 42.  Martinovi, M., Psi u protueksplozijskoj zaatiti, Zagreb, 2010., str. 45.  Novak, D., Taktika i metodika uporabe slu~benih pasa u MUP-u RH, 2004., str. 14.  Ibid.  Ibid. str. 17.  NN 135/06., 37/13., 125/13. l. 3. st. 1. t. 18, 20., 21.  NN 76/09., 92/14.  NN 89/010., 76/15.  Pravilnik o slu~benim psima na uporabi u MUP-u RH, br. 511-01-52-82951-02., 2003.  Kazneni zakon, NN 125/11., 144/12., 56/15., 61/15.  Ibid.  Ibid. l. 22.  29.  Zoonoze - bolesti koje prelaze sa ~ivotinja na ljude  Ibid. l. 32., 33.  Ibid. l. 40., 41.  Ib. l. 42.  47.     PAGE  PAGE 18 b hZ  |~ $dha$gdlm1 $dha$gd8u$a$gdU$hdh^ha$gd]* $ & Fa$gdU $dha$gd]*(*B^dl Hn\brt 6VXvxz@̾棖̾{nhd`h@WOJQJ^Jhd`hOJQJ^Jhd`h }5OJQJ^Jhd`hiOJQJ^Jhd`h }OJQJ^Jhd`hi~5OJQJ^Jhd`hDjW5OJQJ^Jhd`hDjWOJQJ^Jhd`h OJQJ^Jhd`hi~OJQJ^Jhd`h#OJQJ^J( hjpxZ Fzl~(*,Z8߷ߪ߷ߝߪߪߐ߃vvivi[vhd`h5OJQJ^Jhd`hOJQJ^Jhd`hOJQJ^Jhd`hGgOJQJ^Jhd`hGNOJQJ^Jhd`hF2OJQJ^Jhd`hZpOJQJ^Jhd`hDjWOJQJ^Jhd`h5OJQJ^Jhd`hi~OJQJ^Jhd`hOJQJ^J%jhd`hZp0JOJQJU^J#FHJz $&bhRbdNT(f٢ٰو{nوhd`h@WOJQJ^Jhd`h%POJQJ^Jhd`hoOJQJ^Jhd`h>OJQJ^Jhd`hF25OJQJ^Jhd`h5OJQJ^Jhd`h5OJQJ^Jhd`hOJQJ^Jhd`hF2OJQJ^Jhd`hOJQJ^Jhd`hZpOJQJ^J+z| DF"*,RTBh"&(*:<|~ٱ٤椗椗椗vihd`hiOJQJ^J%jhd`hZp0JOJQJU^Jhd`h 35OJQJ^Jhd`h }OJQJ^Jhd`h 3OJQJ^Jhd`h%POJQJ^Jhd`hOJQJ^Jhd`h@W5OJQJ^Jhd`hF2OJQJ^Jhd`h@WOJQJ^Jhd`hoOJQJ^J(6vbd 8NP ٿ̥̥̥̥̥xxxxk[kjhv0JOJQJU^Jhd`h/OJQJ^J%jhd`h8u0JOJQJU^Jhd`h8uOJQJ^Jhd`hb5OJQJ^Jhd`h OJQJ^Jhd`hvOJQJ^Jhd`h/OJQJ^Jhd`h'UOJQJ^Jhd`hiOJQJ^Jhd`h&OJQJ^Jhd`hi~OJQJ^J" 8J`z|@VTrʽʽvʽi\hd`hwPOJQJ^Jhd`hGgOJQJ^J%jhd`h'0JOJQJU^Jhd`h.LOJQJ^Jhd`h7OJQJ^Jhd`hVOJQJ^Jhd`hhOJQJ^Jhd`hOJQJ^Jhd`hUOJQJ^Jhd`h&OJQJ^J5hd`h8u56B*CJOJQJ\]^JaJph$BDF!Z!F"H"T"##\#^###`$b$@&D&`*b*p*2+x+++,ٹٹ٬ْْْٹْمxe%jhd`hy 0JOJQJU^Jhd`h8`#OJQJ^Jhd`h<OJQJ^Jhd`hNXOJQJ^Jhd`hy OJQJ^Jhd`hwPOJQJ^Jhd`hUOJQJ^J%jhd`hwP0JOJQJU^Jhd`hVOJQJ^Jhd`hOJQJ^Jhd`h.LOJQJ^J#` ^!*+-&59f@BEEEE4IMRLSY[B^D^$hdh^ha$gd]*gdU$a$gdU $dha$gd' $dha$gd  $dha$gd]*,,--b--B.//X0\0011222*363444445l6n6x66667799:鯢鯕{{h[[{{hd`h: OJQJ^J%jhd`hV?0JOJQJU^Jhd`hV?OJQJ^Jhd`h OJQJ^Jhd`hOJQJ^Jhd`hGgOJQJ^Jhd`h OJQJ^Jhd`hOJQJ^Jhd`hwPOJQJ^J%jhd`hI0JOJQJU^Jhd`h<OJQJ^JhtAOJQJ^J#::0;2;^;`;b;;;;<<<<*<6<8<L<X<d<f<|<~<<<>>>>dAABBBB$D0D2D4D6D@DDDVDXDZDDE󹬹ٹ柒ممممممhd`h'OJQJ^Jhd`hndOJQJ^Jhd`hVOJQJ^Jhd`hwPOJQJ^Jhd`h*k?OJQJ^J%jhd`hV?0JOJQJU^Jhd`h4OJQJ^Jhd`hOJQJ^Jhd`h7OJQJ^J.EEEEEEEEHFJFFFG,GOJQJ^Jhd`hOJQJ^Jhd`hb OJQJ^Jhd`h}XOJQJ^Jhd`hQ<OJQJ^Jhd`hpOJQJ^Jhd`h*uOJQJ^J/~\@^B^D^F^H^^^`^b^^^_ _D_`&abc&dRdTdVddͿxggggYH>:h Ojh O0JU h_chVCJOJQJ^JaJh_cCJOJQJ^JaJ h_ch_cCJOJQJ^JaJ#h_chv5CJOJQJ^JaJ h_chvCJOJQJ^JaJh_c5OJQJ^Jhnd5OJQJ^Jhd`hnd5OJQJ^Jhd`hv5OJQJ^Jh]*5OJQJ^Jhd`h5OJQJ^Jhd`hb OJQJ^Jhd`hAV%OJQJ^JD^F^H^`^b^^D__f``&aa0bbc(dTde6fHffhhiNjgd $  & Fdhgd_c$ & Fdha$gd_c$hdh^ha$gd]*ddee6f8f:fFfHfJfffhhhhiiii8jLjNjPjfjhjjjjjjklknkklll$l&l(llllllmmmm&n(nnnnnnnnꮪꛗh }ha hahahEvh%hIjhI0JUhe0hlYjhlY0JUh $jh $0JUhq)jhq)0JUh)Ehz<jhz<0JUh Ohu$:Njjjk&lllm&nnnoxooorpppqqqqrrr rrrrrgd8ugdInnooxozooooooooopprptppppppppppqqqqqqqqqqqqqqqrrr r洪||xpxjhUhhlyLhV?jhV?0JUhIjhI0JUhy jhy 0JUjhz<0JUh'h'B*phh jh'0JUhvjhv0JUh.Lh8uB*phh'h8ujh8u0JUhz<hv, r rrrrrrr*r,r.r2r4r@rBrFrHrJrNrPrRr h_chVCJOJQJ^JaJhQ0JmHnHuhz< hz<0Jjhz<0JUhjhUrrr.r0r2rJrLrNrPrRr  & Fdhgd_ch]hgd &`#$gdhw 9 0&P 1h:p. A!"#$% ^ 666666666vvvvvvvvv666666>6666666666666666666666666666666666666666666666666hH6666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666662 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~_HmHnHsHtH@`@ NormalCJ_HaJmHsHtH\@\ ]*Naslov 1$<@&"5CJ KH OJPJQJ\^JaJ >A`> Zadani font odlomkaViV Obi na tablica4 l4a .k . Bez popisa `Y@`  Karta dokumenta-D M CJOJQJ^JaJ8 @8 Podno~je  p#2)@2  Broj stranice>@"> A Tekst fusnoteCJaJ>&`1> AReferenca fusnoteH*ToAT ]* Naslov 1 Char"5CJ KH OJPJQJ\^JaJ \>@\ 7qNaslov$<@&a$"5CJ KHOJPJQJ\^JaJ PoaP 7q Naslov Char"5CJ KHOJPJQJ\^JaJ LJ@L h Podnaslov$<@&a$OJPJQJ^JLoL hPodnaslov CharCJOJPJQJ^JaJN@N 0Tekst balon iaCJOJQJ^JaJToT 0Tekst balon ia CharCJOJQJ^JaJPK![Content_Types].xmlN0EH-J@%ǎǢ|ș$زULTB l,3;rØJB+$G]7O٭V,cy$wc.bQKG7fK˵Riv4HN@!Fco#c (QR/L A]#Tv@=!<İT̟qu gDL--_FFGzѺU7q^۫ >Xju)lꝜg d֚/_ӹtLԀ~\vd9|:x9|Jk (b49C2lZ "/_䗟?Byߞ=yէ) ҘHt}a+d$G10-Sl& R*ToN1ˢ!hU{ƒHLps ;ZVIV 2n*]8MRyZ:w#⨹ppH~._w/cR%C:riFMc˴f;Y[EBU`V0ǍDḊǬXEUJ/zRAC8D*[-}CǪ ..R(zP漌iv@@@bU|!8Y;8>ܦ,AuLj;:5nFs[ ׸UqokބݫfO4EE@'ߢ5w7E|-yօAYfNc@M!-a 4A 64HpU ) uO3 e:(fQ!sHvy`Wr~(Bshgr%c VF5iP./L›0 ˫pעᰃ m(\ddH= R+sh;l2)^+Ikio ,A*k,GMg,Jd9\,AGm\nzi9~)D]9|%lڟZ̦gl冹EP9> ljWY DK/7e@E7:+k G7d<&*}gV'A} ש Tu洷+9gEW38Y+MC*t0O%Jݍq7ŔRN)z?ۇ@GbDž8t4~_`zd kH*6 r5gyCڧ!# B-;Y=ۻ,K12URWV9$l{=An;sVAP9zs:Y'[`ۇ@Pf7[6DY*@Xi+hee*skfDqbX,?*|fv u"xA@V_ .`p64+lt^7 t '5;Kb8s9x<ڮ-t5Dd8?Șe/Y|t &LILJ`DCPK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 0_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!theme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] - E1F"p%&'T6*CDJXNR>Wg6iovpp(q*su|X}~ I6K0DP<DVDLb %%%(0Pl &1>L6U`Z$jpy&Z ,:EN~\dn rRrTVWXZ[\]_`abcefgh%S܃D^NjrRrUY^d !(!!8@0(  B S  ?*  & / F i z ) - T 6 Q  WFC='+ %\"6:;mnLgIJ9[^`ABlL N !Y!!!!!F"p"z"|"""'#(#F#####O%&&'''"'['k'(((( )))))))**!*#*******+++6+:+S+++++++,M---/90A01+1,1K1222]333I4Q4444 5W55555555]6~647u77788818P8888899G9J9v999::X:::::;G;<1<<<<8===a=e=====????? @G@BMBBBCgCD!D"DrDDE3FgFGGPH}HHHIIJ!K+K-K5KzKKKKLLMMMM*NXNoN>OcOOOnPPP QQQ QpQQQRR%RVRWRSTT>UUUUVV>WeWWWwXXYYZZ+[,[q[[$\\2]]]^^^_.__X````aaaaaa*bbbbcDcrcc dedfdxdydd=efffffff0g;g?[ȆʆLJȇ1؉ى'2;P܊w]^EFՎBŐҐN{FxPl 1IOƙ FMS'7<?DEH\4FJKNПџӟԟ֟ןٟڟܟݟ!#vyLO_` 7 8 FG239:klH"I"'#(#r%t%%%w&z&&&--Z0[011K1M1w2x2447788==>>>>??BB,C/CKCMCDDGGHHHHJJVLWLZN[NOO!Q#QMQOQSS=U>U@WAWXXZZ__gggg{j|jXmYmppTrVrrr,s-suuvv}w~w{{||Z}[}ab34hi֏׏tuPQHIpq45ab89AD.1CF(+<?HK47<?NQ <?DGZ]ϟџӟԟ֟ןٟڟܟݟDQR))45ҜלYZ;;?EOEGZ[Пџџӟԟԟ֟ןٟڟܟݟџџӟԟԟ֟ןٟڟܟݟ R h>nXkrPHQTt7=d3*Ag14LJ2C(}7I+xN=tWF9X>JFX'w\cJ`6rY!a2Q|ja>nznaqoxuhCq5sYDzrkI}|>c2rhh^h`5o(hH. 8^8`hH. L^`LhH.  ^ `hH.  ^ `hH. xL^x`LhH. H^H`hH. ^`hH. L^`LhH.h ^`o(hH. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`o(.8\8^8`\o(..0^`0o(...0^`0o(.... P P ^P `o( ..... | | ^| `o( ...... `^``o(....... <`<^<``o(........ ^`o(.........^`o(.8\8^8`\o(..0^`0o(...0^`0o(.... P P ^P `o( ..... | | ^| `o( ...... `^``o(....... <`<^<``o(........ ^`o(.........^`o(. ^`hH. pL^p`LhH. @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PL^P`LhH.80^8`0o(. ^`hH. pL^p`LhH. @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PL^P`LhH.h^h`OJQJ^Jo(. 8^8`hH. L^`LhH.  ^ `hH.  ^ `hH. xL^x`LhH. H^H`hH. ^`hH. L^`LhH.^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.hh^h`o(.^`o(..0^`0o(... 0 ^ `0o(.... ^`o( ..... ^`o( ...... `^``o(....... `^``o(........ ^`o(.........808^8`0o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.80^8`0o(. ^`hH. pL^p`LhH. @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PL^P`LhH.808^8`0o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.0^`0o(. p^p`hH. @ L^@ `LhH. ^`hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. P^P`hH.  L^ `LhH.h ^`o(hH. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`o(. ^`hH. pL^p`LhH. @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PL^P`LhH.80^8`0o(. ^`hH. pL^p`LhH. @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PL^P`LhH.^`OJPJQJ^Jo(-h ^`o(hH.pp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hHh ^`o(hH.^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hH80^8`0o(. ^`hH. pL^p`LhH. @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PL^P`LhH.h^`5o(hH. ^`hH. pL^p`LhH. @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PL^P`LhH.^`OJQJ^Jo(. ^`hH. pL^p`LhH. @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PL^P`LhH.QThuhCq5sjaJ`JFX}7IXkN=tWw\aqog14Dz7=d3|2CY!aI}zn R &4F7EHfT@I&Lа0"00Hn <V7#  : b y &G z/ 39U}X7qI2sL_#]*yz*F8YFV"8`#n#u$AV%k& 'Wk'0^-.7.9.tn.&:/'0e0x1lm1F2374F4b5%7?:81:3:X@:Q<Ds<z<2>>*k? ,@}@BA)EH_EG;H.L9LlyLMF*N7O%PwPQRS)Se"U'UiYV@WDjWNXaXS[ ].]_/`d`cnd}fGgy7gRg 6h^kC4rsrs#1uEv%Fvkv{x z5{}||}sI&=(.8u)~ U{"MtA_v6 c $N7n$V?dCa2i~)n Oi":FpxQkZp 7A*Hi~h%'E+eqDeq)X/hw1II $<bGNCpu&Akvrdr)h` c,lD-3i%DLo }+aDblYi)Q>G_cio9l4j9Hh{qo*u@ !#(*-14567:<>@CEFJKLO (*024DJNX\bjprtv|UnknownG*Ax Times New Roman5Symbol3. *Cx Arial7@Cambria5. .[`)Tahoma;Wingdings?= *Cx Courier NewA$BCambria Math"1Q?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~    !Root Entry F໅3 1TabletsWordDocument ;SummaryInformation( DocumentSummaryInformation8MsoDataStoreWE33NJCN1OOY2X41MRRQ==29J33Item PropertiesUCompObj }   F+Dokument programa Microsoft Word 97 2003 MSWordDocWord.Document.89q