ࡱ> [vbjbj .ΐΐ{:%66yI8%$."EGGGGGG$bkkL=n=n=nKE=nE=n=n=n}if=n1b0=n$m$=n$=n:=n kkm$6 ?:Jelena Obradovi Mojaa  ...NIESAN POSNO NIKOGA ER JE BILA TMINA... (kolendarski prijestupi i kazne u Dubrovniku u 18. stoljeu) SA}ETAK: Na temelju spisa Kaznenog suda u Dubrovniku iz 18. stoljea, istra~uje se jedan kazneni postupak, pokrenut po slu~benoj du~nosti, zbog ubojstva koje se dogodilo meu kolendarima uo i blagdana Sv. Martina, 10.11. 1713. godine. Kolendavanje se kao blagdanski estitarski obi aj na Badnju ve er, odnosno Staru Godinu, meu pukom i vlastelom, prvi put spominje koncem 13. stoljea u Statutu grada Dubrovnika 1272. ato Dubrovnik, prema dosadaanjim spoznajama iz literature i arhivskih izvora, locira kao mjesto najstarijeg hrvatskog zapisa o kolendavanju. Kao odraz viaestoljetne kristijanizacije, kolendavanje je bilo ugraeno u crkvenu godinu. Dokumentiranost kolendavanja u arhivskoj grai pokazala je da se kolenda u dubrova koj povijesti svakodnevice ve u 16. stoljeu, uz obi ajnu razinu ~ivota, pojavljuje i u knji~evnosti, a vidljivo raslojavanje donijelo joj je 18. stoljee, u kojem je za~ivjela i kao (vrlo popularan) pjesni ki knji~evni oblik i medij komuniciranja. Nakon dva stoljea (su)postojanja s folklornom, umjetni ka je kolenda u Dubrovniku posve nestala po etkom 20. stoljea. Tekstovne varijacije i refleksije umjetni ke i folklorne kolende potvruju tezu o vjekovnom pro~imanju urbane i ruralne kulture, a ta se pojava, oprimjerena ostavatinom dubrova kih kroni ara i arhivskom graom iz Arhiva knji~nice Franjeva kog samostana Male brae u Dubrovniku, rukopisnim zbirkama Znanstvene knji~nice Dubrovnik i Dr~avnog arhiva u Dubrovniku, jasno mo~e pratiti od 18. stoljea. Neprestano pretapanje  niske i  visoke kulture izlistalo je bogate etnografske slojeve baatinskog nasljea koje je Dubrovnik, kao grad kolendarskog ishodiata, iznjedrio do vremena u kojem ~ivimo, o uvavai kolendu kao va~an aspekt tradiranog nematerijalnog baatinskog traga. Kolendavanje je u Dubrovniku od trenutka slu~bene  inicijacije u urbanoj kulturnoj povijesti, na svojevrstan na in bilo praeno okom Republike, a u kasnijim stoljeima spominjano je i u stavkama dr~avnog troakovnika. Zbog toga bi razumijevanje kolende tek kao proizvoljnog (pu kog ili vlasteoskog) blagdanskog estitarskog pjevanja na ulicama i poljanama, pred vratima prijatelja i rodbine  bila tek djelomi na istina proizaala iz tradicije. Tim tragom u airokom povijesnom rasteru od 13. stoljea, kolende mo~emo razumijevati kao, od vlasti dopuateni (ali od njihove kontrole nenapuateni) otklon pristojnosti i svojevrsni ispuh posluanog puka u oblikovanju veselih prostora prividne slobode. Kako su izgledala davna kolendavanja, tko su bili kolendari, gdje se pjevalo, kako su zvu ali tekstovi, tko ih je pisao, je li se uvijek pjevalo, kako se prema njima odnosila vlast u prekora enjima granica pristojnog pjeva, kako su se ophodili, ime su ih Dubrov ani astili, je li vlastela kolendavala s pukom, kome su uope kolendavali, jesu li se mijenjali obi aji, koji su sveci u sutone uo i blagdana na ulice  izvodili kolendare? Ta i mnoga druga pitanja zahtjevala su odgovore. Njih sam tra~ila u ostavatini dubrova kih kroni ara, ali ponajprije u arhivskoj grai o kolendama. Vrijedni izvori spoznaje o folklornoj kolendi bili su zapisnici Kaznenog suda i arhivske serije Lamenti del Criminale u Dr~avnom arhivu u Dubrovniku, u kojima se  s povijesnog lica mjesta moglo doznati o prizorima iz proalosti. Da su kolende uistinu bile dio dubrova ke none ambijentalnosti u kojima je nje~ni za etak blagdana u sutonu nerijetko vodio u gruba, ponekad i dramati na svitanja, svjedo e nam pojedine tu~be iz te serije. Odmotavajui vremenski svitak o kolendavanju zaustavit emo se na trenutak, u sutonu 10. studenog 1713., kada je vesela dru~ba uo i blagdana Sv. Martina, odlu ila kolendavati dubrova kim ulicama. Stjecajem nesretnih okolnosti ta je blagdanska ~elja uo i Mratinja, prerasla u dramati nu no. Opis dogaaja pru~aju protagonisti kroz iskaze svjedoka 11. studenog 1713. na stranicama bogatog sudskog spisa. Oficiozno pokrenuti postupak otvoren je uobi ajenom zapisni kom formulom, kojom je sa~eto odreeno kazneno djelo. Iz tu~benog uvodnika saznajemo da je rije  o ubojstvu Antuna Miaia Tamburina, da je djelo po injeno u kolendarskoj noi u njegovu domu te da je po initelj Tomo Petrov Kusalo, jedan od lanova kolendarske dru~ine koja je pohodila Miaiev dom. U nastavku tu~be navedeni su i ostali lanovi dru~be (Miho Ivanov Toploguz, Stjepan Vragolov-Papu a i Frano Gaetanov). Ako je scenografski prinos bio mrak dubrova kih ulica,  podjela likova, sudionika i svjedoka, zabilje~ena u sudskim zapisnicima, objedinila je puk i vlastelu. Bila je to joa jedna od javnih prigoda u kojima su pojedinci bili zarobljeni svojim staleakim statusom, budui su i pu ani i vlastela, istim povodom i na istim ulicama - kolendavali odvojeno. Sve se odigralo na potezu od predjela Rupe, Svete Marije preko Varine ulice do franjeva ke crkve. Iz tu~be proistje e da je Antun Miai Tamburin ubijen u svojoj kui te da mu je dvije rane no~em u grudi zadao Tomo Petrov Kusalo, koji ga je pohodio u njegovu domu, zajedno sa Stjepanom Vragolovom Papu om, Mihom Ivanovim Toploguzom i Franom Gaetanovim. Anica, ~ena ubijenog Antuna, izjavila je Sudu da je oko 4 ure poala spavati s keri, dok je njen mu~ budan ostao ekati njihova sina da se vrati iz kolendavanja. Malo nakon toga ula je na vratima kolendare. Svoj iskaz dao je i Frano Miai, sin ubijenog Antuna Miaia Tamburina, isti ui da je njegova oca  atiletom oli no~em ubio Tomo Kusalo, nakon ega je  uteko niz ulicu zajedno s dru~inom. Na pitanje Suda o moguem motivu ubojstva, iz Franovog se iskaza naziralo da je ubojstvu prethodio sukob u kojem je Frano Miai kamenom udario Toma Kusala, nakon ega je Tomo no~em napao i ubio njegova oca. Potvrdio je to i svjedok Ivan Stjepanov rekavai da mu je Tomo Kusalo, susrevai ga nakon zlo ina, ispri ao tragi ni dogaaj kao i injenicu da ga je Frano, sin Antuna Miaia Tamburina, udario aakom i kamenom u lice. Dodao je i kako je Vragolova i Gaetanova sina vidio kako tr e, baa kao i Toma Kusala i Toploguza  na Maloj brai . Izvijestio je Sud i o navodnoj izjavi Toma Petrova Kusala  vee bi volio da sam ruku slomio nego s njima otiao . Istog dana, 11. studenog 1713. pred Sudom je svjedo io i Nikola Josip sin Luke de Gozze posvjedo ivai da je te noi u 6 ura vidio Dragu, ~enu Toma Petra Kusala, pored  ...kue Zamagnine, pored crkve franjeva ke ...che stava alle sue porte . uvai je kako pla e, pitao ju je razlog  a ona mu je odgovorila:  Ubien je Antun Tamburin , nakon ega je Nikola Josip Luke de Gozze s Mateom Marinovim de Gradi i Lucom Antunovim de Cerva otiaao prema Rupama. Susrevai Domenica Bianchija, pitali su i njega je li mu poznato ato se dogodilo, na ato im je i on odgovorio - da su ubili Antuna Tamburina,  ma se ne zna ko . Nikola Josip Luke de Gozze posvjedo io je i da mu je Margarita Stjepanova rekla da su  njeki doali kolendat u Antuna i kako je ubojstvu prethodio prijepor Toma Kusala i Antuna Miaia Tamburina koji je, stoji u iskazu svjedoka, rekao:  Kako ste u mene lijepo kolendali, a ja u vam dati jednu pe icu mantale . Nakon toga dao je Tomu Kusalu vrui matun  i da se malo oprlio ,  ...na onu rije  kako je reko Antun Kusalu, da je Vragolov reko onadar re enomu Kusalu, da je meni ovo reko ne bi mu u inio da do sutra ~ive.  Pred Sudom je toga dana, 11.11.1713. svjedo io i vlastelin Matteo Marinov de Gradi, koji je potvrdio da je, zaputivai se u druatvu Nikole Josipa de Gozze i Luke Antunova de Cerva prema Rupama, pod kuom Antuna Tamburina uo glasni pla  njegove keri Marije. U sudski je zapisnik istoga dana uvedeno joa jedno svjedo enje; bio je to Vladiseo Marinov de Gradi, koji je izjavio da je te noi negdje nakon 4 sata vidio nekolicinu kolendara s gitarom u rukama, kako idu putem prema kui Antuna Miaia Tamburina, te da je nakon otprilike pola sata uo pla  ukuana u Tamburinovoj kui iz koje je iziaao Frano Miai, pla ui i vi ui  ubili su mi oca . Frano Miai, sin ubijenog Antuna, u ponovljenom je iskazu pokuaao objasniti zaato je Toma Kusala udario kamenom u obraz:  ...onadar kad je Tomo uhitio moga oca za grlo i otac mi re e zadavljen sam, tad ga sam ja udrio kamenom u obraz, a poslie toga re eni Tomo zaletio se odizgara iz viae ulice i udrio no~em moga oca i udilj je pobjegao niz ulicu, a oni trojica ...Toploguz, Frano Gaetanov, Stjepan Vragolov, kako su uli da ja vikam da mi je ubijen otac, utekli su i oni put Svete Marije... .  Anica Miai, udovica ~rtve, izjavila je Sudu da je ula kako je njen sin Frano udrio kamenom sina Kusalova  kad je uhitio moga pokojnoga Antuna za grlo... Taj detalj potvruje da je meu protagonistima dogaaja o ito bio i Kusalov sin. Je li spor sinova prerastao u dramati an okraaj o eva? Jesu li se sinovi porje kali prije kolendavanja? Ta mogunost ostala je nedore ena. I Anica Ivanova svjedo ila je o sukobu u Antunovoj kui, ispri avai kako je Antun stajao na vratima kad  ... dotr i jedan i ka~e mu smrt i nije drugi nitko Kusalov sin i nije reko ni Jesus... akrpu~ili su se... . Antunova ~ena iziala je u tom trenutku na vrata meutim, rekli su joj  & poi ti starice u kuu... . Nikola Dalmatin kroja , pred Sudom je izjavio kako su  iza kue na Vara ulici , susreli Stjepana Vragolova i Frana Gaetanovog, otkrivai  kako smo sjeli bio se povratio Tomo Petra Kusalo i rekao Pavu Nikole bez noge  & vidia li brate kako me su doveli ovdi na Tradimenat, u to je doao Toploguz i govori Tomu pomo doma pomo s Bogom, u to ato se uputili niz ulicu zavikaae ajme ... ubime... . Dodao je i kako je Tomo Petrov Kusalo izjavio da ga je na  tradimenat dovela njegova dru~ina, na ato je Sud postavio posve logi no pitanje:  E che motivo hanno il Tomo dire a Pavo brate kakomesu doveli ovdi na tradimenat , na ato je svjedok odgovorio:  Govorio je da ga su doveli ondi u Antuna Tamburina kolendat i bio mu je osto doli klobuk ali baretin... . Sud je Nikolu Dalmatina pitao - zna li tko je ubio Antuna Tamburina, a odgovor je glasio:  uo sam od istoga Toma sutra ...da ga je on ubio ,  ...Per qual causa... zanimalo je Sud, na ato je Nikola Dalmatin odgovorio  reko je da ga je udrio Frano sin pokojnoga Antuna kamenom i da onadar nije zno ato je inio ... . Miho Perov brija , takoer je kao joa jedan u nizu svjedoka, dao svoj iskaz u kojem je izjavio da je uo od jedne ~ene koja  dr~i butigu ispod kue Caboga i prodaje kruh, Marie Bianchove, da su ubili Antuna Tamburina kad su u njega doali kolendati te da ga je  udrio i ubio Tomo Kusalo . Dodao je i kako je ta ~ena rekla da je s Tomom Kusalom bio i Stjepan Vragolov, a on je  paka na Plazzi vidio da je s njima bio joa i Toploguz i sin Gaetana ... Dvanaest je svjedoka sasluaano u ovom postupku koji je nakon devet dana okon an presudom iz ogluhe jer su po initelji bili u bijegu i nisu bili dostupni 02:>@     . x ȸȸȸwogXLXhGdCJaJmHsHh.h.CJaJmHsHh mHsHh mHsHh.h mHsHhGdmHsHh.mHsHh.h.mHsHhBChBC5mHsHh[h CJaJmHsHh[h[5CJaJmHsHh=] 5CJaJmHsHh% 5CJ aJ hi&h 5CJ aJ hi&h[5CJ aJ h=] 5CJ aJ .0  $'"/\9BBRDjGXKPNP:Y\0u $dha$gd! m $dha$gd5i $dha$gdE $dha$gdB+ $dha$gd[   , . Z \ ^ z | x z hBD²ތތ}qq\q\Pqh CJaJmHsH)jh5ih 0JCJUaJmHsHhoCJaJmHsHh.h5iCJaJmHsHh[CJaJmHsHh[6CJaJmHsHh.6CJaJmHsHhh.6CJaJmHsHh.h.6CJaJmHsHh9CJaJmHsHh.CJaJmHsH)jh5ih.0JCJUaJmHsHZ\t "r,F0  sg\ThE CJaJh]hE CJaJhlACJaJmHsH)jh5ih5i0JCJUaJmHsHhL>CJaJmHsHh5ih5iCJaJmHsHh CJaJmHsHh.CJaJmHsHhhCJaJmHsHh9CJaJmHsH)jh5ih 0JCJUaJmHsHhoCJaJmHsHh CJaJmHsH  Br@  4!6!X!j!!""`"b"ȹwhw\L\h5ih5i6CJaJmHsHh CJaJmHsHh5ihCJaJmHsHh9CJaJmHsHh5ih9CJaJmHsHhCJaJmHsHh CJaJmHsHh5ih CJaJmHsHh5ih5iCJaJmHsHh CJaJmHsH!jh]hE 0JCJUaJhE CJaJh9CJaJh]hE CJaJb"d"f""####$$$$$ %*%0%:&<&v&&&&&$'T'h''''wkwcXcPXPXcXPXhA-CJaJh5ih+ LCJaJhlACJaJhCJaJmHsHhlACJaJmHsHh CJaJmHsHhCJaJh h CJaJh hlACJaJmHsHh h CJaJmHsHh h CJaJmHsHh5ih5iCJaJmHsHh CJaJmHsH)jh5ih5i0JCJUaJmHsH''''''v(x(,,Z,,,,----^... /(/00$111f2h222555j667R8t8v8V9X9ĴĬ㬤ę{j!jh5ih! m0JCJUaJh h CJaJh*h CJaJh CJaJh5ih! mCJaJh;CJaJh{`CJaJhA-CJaJh9CJaJhCJaJhlACJaJhlAh+ LCJaJmHsHh5ih+ LCJaJ!jh5ih+ L0JCJUaJ)X9\99:\:^:`:n:::::;F;H;;<<<F<x<<<< >0>2>4>>>>$?>BxpeZepeh+ihCJaJh+ih}CJaJh}CJaJ!jh*h! m0JCJUaJjh! m0JCJUaJh*h! mCJaJh1yeh! mCJaJh1yeh! m6CJaJh9CJaJhCJaJh5ihy;FCJaJ!jh5ihy;F0JCJUaJhy;FCJaJh! mCJaJh5ih! mCJaJ >B@BBBLBBBBbCrCCNDPDEEE"E$EEEEEF*F,FLFNFGG@GdGfGtGPKRKTKMNVNXN歜摄skh_CJaJ!jh5ih+ L0JCJUaJh5ih+ L0JCJaJh5ih+ LCJaJ!jh*h! m0JCJUaJh*h! mCJaJhZCJaJjh! m0JCJUaJhCJaJhy;FCJaJh9CJaJh! mCJaJ!jh+ih}0JCJUaJ&XNZNNNOOvPxPPPPPPPPHQJQvQxQQQSSSTTT,T`T|T UUUUVVWWX6Y8Y:Y>Y@Y\\\ļퟨԗyjhs0JCJUaJhczZCJaJhsCJaJh+ LCJaJh_6CJaJh5ih+ L6CJaJh4CJaJh_CJaJh}CJaJhwCJaJ!jh5ih+ L0JCJUaJhZCJaJh5ih+ LCJaJh+iCJaJ.\\\\^tntpt uu,u.u6u8uHxlxyyy$y {{j|l|R~T~&ldflp҉ފV2JDđ꯿✤h(UCJaJh l+CJaJh(Uh:dCJaJh+ LCJaJh+iCJaJhZCJaJ!jh5ih+ L0JCJUaJh4CJaJUhczZCJaJh5ih+ LCJaJh5ihsCJaJ:sudu. Sasluaavanje daljnjih svjedoka nije bilo potrebno, zato ato je sve upuivalo na injenicu da je upravo Tomo Kusalo ubio Antuna Miaia Tamburina. Za razliku od danaanje brige o okrivljenikovim pravima i zaatiti njegove pretpostavljene nevinosti dok se ne doka~e suprotno  neko se osumnji enika/okrivljenika tretiralo druk ije. Nekad se, baa kao na primjeru opisanog kaznenog postupka, smatralo da se optu~enik izostankom sa suenja liaio prava na sudjelovanje u procesnim radnjama i ukazao na nemo vlastite obrane pravnim argumentima. Na tom se temelju izvodio zaklju ak o njegovoj odgovornosti i donosila osuda odgovarajueg sadr~aja. Devet dana poslije, 19. 11. 1713. donesena je presuda iz ogluhe s rokom da se jave i obrane ubojica Tomo Petrov Kusalo kao i Stjepan Vragolov, Miho Toploguz i Frano Gaetanov, koji se trebaju obraniti za stvari za koje se oni optu~uju u ovom procesu. Lonza otkriva zaato je upravo kod ovakvih djela ogluha bila esta; optu~enik je naime bio suo en s izborom hoe li pobjei s dubrova kog teritorija i time sebe osuditi na svojevrsno progonstvo ili e se podvrgnuti sudskom postupku i riskirati visoku kaznu. Kod najte~ih zlo ina kao ato je ubojstvo, kod kojih je prijetila smrtna kazna, po initelj bi se redovito dao u bijeg na teritorij izvan dubrova ke jurisdikcije. Baa kao ato su to u inili Tomo Petrov Kusalo, Stjepan Vragolov Papu a, Miho Ivanov Toploguz i Frano Gaetanov  kolendari tragi nog pohoda u kuu Antuna Miaia Tamburina. Ostaje na kraju pitanje krivnje kao okosnice itavog postupka u kojem je izvjesna posljedica bilo ubojstvo Antuna Miaia. Meutim, sud se ne oglaaava o krivnji, ve u presudi iz ogluhe poziva po initelje da se jave i obrane, o ito za sve ono za ato ih je mogao teretiti  injeni ni fond u prikupljenim izjavama pozvanih 12 svjedoka. U ovom postupku presuda je ipak donesena i to koncem iste godine (30.12. 1713.), a rezultirala je zatvorskim kaznama za lanove dru~ine. Frano Gaetanov i Miho Ivanov Toploguz uali su u zatvor 1.1. 1714., a dan poslije i Stjepan Vragolov Papu a. Meutim ve 23.2. 1715. dobili su pomilovanja. Iste je godine, 17. 4. pomilovanje dobio i Tomo Petrov Kusalo, plativai za troakove procesa 3 dukata. Iako se zapisnik sudske kancelarije vodio na talijanskom jeziku, izjave svjedoka esto su bilje~ene na hrvatskom jeziku, ato tu~bama daje dodatnu snagu autenti nosti. Njihovi iskazi (i onda kada su oblikovani kancelarovim intervencijama) sna~an su narativni izvor ~ive rije i zbiljskih ljudi, iz ijeg ponaaanja pred dubrova kim sucima mo~emo naslutiti fizionomiju njihova emotivnog svijeta, temperamenta i ophoenja. Kolendavanje je ovdje doslovno i metafori no  povijesni izvor obi aja koji u blagdanskom tempu dopire i do vremena u kojem jesmo. Utoliko su razgrtanja slojevite proalosti izazovi, osobito zato ato se u pozadini dubrova kog vlasteoskog ~ivota, na dubrova kim ulicama odvijao vrlo vitalan ~ivot puka s njegovim obi ajima, zabavama, sve anostima, bo~inim i novogodianjim kolendama, maakarama i veseljima. Raslojavanje tih tragova otkrilo je none putanje kolendara na ulicama koje su, u blagdanskoj scenografiji Grada, postajale susretiata i prizoriata prekora enih granica pristojnosti i, kao u ovom slu aju, kaznenog djela. Tako su neke kolendarske dru~ine i pojedinci meu njima, ostali trajno zabilje~eni. Mogunoau poniranja u jedan nestali svijet, kazneni zapisnici nisu tek spoznajni izvor pravne sfere. Oni nam u  konzerviranoj formi dragocjeno otkrivaju slojevitost ~ivota i mentalitet dubrova kog puka. U zaboravu otrgnutim slikama, vidljiv je i stav dubrova kih vlasti o kolendarskim otklonima od tradicijskog onodobnog ~ivljenja. Po etak 18. stoljea u kolendarskom kontekstu ilustrirala sam navedenim sudskim postupkom koji ukazuje na popratnu pojavu tradicijskog obi aja, u kojem su se meu veselim stihovima zbivale scene  s onu stranu zakona , ponekad mra nije od nonog plaata.  U 13. stoljeu u Dubrovniku je Badnja ve er bila ujedno Stara godina. Crkva je joa u ranom srednjem vijeku postavila dan Kristova roenja kao po etak godine. Ve najstariji rimski sakramentariji iz konca 5. stoljea po inju s vigilia Nativitatis. Od vremena Karolinga Bo~i je postao po etak nove godine gotovo u itavoj Europi, dok je u doba reformacije uslijedio povratak 1. sije nju, da bi kona no 1691. taj dan kao po etak godine, utvrdio i papa Inocent XII. Do tada se najvei dio Europe kroz tisuu godina navikao da u novu godinu prelazi nave er, 24. prosinca. Dunja Rihtman Auguatin, Knjiga o Bo~iu  etnoloaki prikaz Bo~ia i bo~inih obi aja u hrvatskoj narodnoj kulturi. Zagreb: August Cesarec, 1992: 187; Vitomir Belaj, Hod kroz godinu. Zagreb: Golden marketing, 1998: 121. Liber statutorum civitatis Ragusii, Statut Grada Dubrovnika, sastavljen godine 1272, prir. i prev. Ante `olji, Zdravko `undrica i Ivo Veseli, uvodnu studiju napisala Nella Lonza. Dubrovnik: Dr~avni arhiv u Dubrovniku (u nastavku: DAD), 2002: 93, 95, 103, 117-119.  Opairnije vidi: Seraphinus Maria Cerva, Prolegomena in sacram metropolim Ragusinam: Editio princeps, prir. Relja Seferovi. Zagreb-Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU, 2008: 526; Gian Maria Mattei, Compendio della Storia Sacra di Ragusa dell abbate Gian Maria Mattei exgesuvita, scritta da lui in Latino. Rkp. 87, Ragusa, 1788: 1-87, Arhiv Male brae (u nastavku: AMB); Francesco Maria Appendini, Notizie istorico-critiche sulle antichit, storia e letteratura de Ragusei, I. Ragusa: dalle Stampe di Antonio Martecchini, 1802: 196-197; Josip Bersa, Dubrova ke slike i prilike. Dubrovnik: Matica hrvatska, 2002: 126-127; Frano Kuliai, Jedna bo~ina kolenda iz g. 1818. Dubrovnik 17/52 (1908): 6-7; }ivko }ivkovi, Galerija dubrova kijeh oriinala, sv. 5. Dubrovnik: Tisak i naklada knji~are Jadran, 1925: 95-107; Maja Boakovi Stulli, Folklorno dogaanje u gradu Dubrovniku., u: Maja Boakovi Stulli, Pjesme, pri e, fantastika. Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske, Zavod za istra~ivanje folklora, 1991: 5-48.  Pjerko Franatica Sorko evi, Kolenda spjevana Rijeci dubrova koj Gjivu Bosdari 1795., Kolenda spjevana u Rijeci dubrova koj Seku Bui 1795., Kolenda spjevana u Rijeci dubrova koj Mihu Ju iu, Kolenda spjevana D. Maru Santoru od Druscbe Comardara pod imenom od Marina Kelesa, u: Zbornik dubrova kih latinskih pjesama XVIII.-XIX. stoljea. Rkp. 180: 33-42, AMB; Kolenda Pera Mattei, u: Zbornik ljubavnih pjesama iz XVIII. stoljea. Rkp. 124: 19-21, AMB.  Maroje Ma~ibradi, Colenda. u: Pjesni Maroja Ma~ibradia Dubrovcanina koi priminu God. Gospodinova 1591. Rkp. 628: 7, Znanstvena knji~nica u Dubrovniku (u nastavku: ZKD); Mato Zamagna, Kolende od godiata 1817., 1818., 1819., u Rijeci. Rkp. 895, ZKD; Antun Kazna i, Kolenda Gosparu Matu Milkoviu spjevana od prijatelja na 22. de embra., u: Kolende. Rkp. 539: 60-63, ZKD; Kolenda u hvalu Priplemenitoga Gospara Nika Pozze i njegove pridostojne kune eljadi, spjevana od njegovijeh unuka Saba i Nika Giorgi, 1815. Rkp. 411/2: 1-2, ZKD. Uz naslov posljednje kolende, druk ijim rukopisom na(do)pisano je plavom bojom Pierko Sorgo, meutim osim te injenice, nemam uporiate kojim bih ovu pjesmu atribuirala tom pjesniku.  R.O. Ernest Kati, kut. 7, CCXXIII/1, CCXXIII/2, DAD; G. A. Casnacich, L' Antichita della Colenda, Pjesan Eroi Comica., u: Regno d' Italia: 1-6. (R.O. Ernest Kati, kut. 20, CLXXIII/2 f), DAD.  Detta, serija 6, sv. 1, f. 1r, 2, 27r, 69r, DAD.  Nella Lonza, Kazaliate vlasti: ceremonijal i dr~avni blagdani Dubrova ke Republike u 17. i 18. stoljeu. Zagreb, Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, 2009: 446.  Lamenta Criminalia, serija 50, sv. 60, f. 72, 208-236, 241-242, 244, DAD; Diplomata et acta s. XVIII, serija 76, 3357, 192, br. 138, DAD; Lam. Crim. sv. 204, f. 22, f. 42-44, 62-64, 74.  Lam. Crim. sv. 60, f. 208-236, 241-242, 244 r-244 v.  Lam. Crim. sv. 60, f. 208v:  Essendo venuto a notizia delli Giudici del Criminale, qualmente...chi si trova morto in sua casa onde per venire in cognizione della verita si forma il presente processo... .  Prera unavanjem u danaanje sate onodobne  4 ure su oko 21 sat. Zdravo Marija je zvonila pola sata nakon sutona, u 17.15 , ato zna i da je  prvi sat noi bio u 18.15. Vidi: Jelenko Mihailovi, Seizmi ki karakter i trusne katastrofe naaeg ju~nog Primorja od Stona do Ulcinja: Posebnja izdanja, 140. Beograd: SAN, 1947: 3-4.  Lam. Crim. sv. 60, f. 208v-209v.  Lam. Crim. sv. 60, f. 210v-211r.  Lam. Crim. sv. 60, f. 220r-222v.  `est ura nou u danaanjem je izra unu oko 23 sata. J. Mihailovi, Seizmi ki karakter i trusne katastrofe naaeg ju~nog Primorja od Stona do Ulcinja: 3-4.  Lam. Crim. sv. 60, f. 211v.  Lam. Crim. sv. 60, f. 212r.  Lam. Crim. sv. 60, f. 212v-213r.  Lam. Crim. sv. 60, f. 213v-215r. Kasnije su pred kuom Kate `iakove, od jednog djeteta, saznali da joa nije poznato tko je po inio ubojstvo. Nakon ato su se vratili iz pravca Rupa, ispred kue Kate Gondole susreli su Margaritinu ker, koja je rekla da su se prije ubojstva Antun Miai i Tomo Kusalo porje kali.  Lam. Crim. sv. 60, f. 217v:  ...quale aveva nelle mani un chitarino&  .  Lam. Crim. sv. 60, f. 218r.  Lam. Crim. sv. 60, f. 232v-233r.  Prema pojaanjenju akademika Nenada Vekaria; sukobili su se, uhvatili u koatac.  Lam. Crim. sv. 60, 229-232r.  Lam. Crim. sv. 60, f. 235r.  Lam. Crim. sv. 60. f. 236v.  Lam. Crim. sv. 60, f. 225v-226r. Kako se prepri avanje dogaaja iz noi proairilo meu stanovnicima pokazuje i odgovor svjedoka na pitanje Suda  je li uo  joa od nekoga na Plazzi da su bili i Toploguz i Gaetanov sin?   svjedok odgovara potvrdno dodajui... paramise da sam uo od Mata barbiera anci se spominjem da sam od njega uo i od Bara... .  Meu svjedo enjima u ovom postupku zanimljivo je bilo uo iti kako su svjedo enja ~ena  u pravnoj snazi iskaza ravnopravni s muakarcima. Joa u srednjem vijeku ~ene se na elno nisu uzimale za svjedokinje na sudu, ako je bilo muakih o evidaca. Zdenka Janekovi Rmer i Nella Lonza, Dubrova ki  Liber de maleficiis iz 1312-1313. Radovi Zavoda za hrvatsku povijest 25 (1992): 192-195, 201.  Nella Lonza, Pod plaatem pravde: kaznenopravni sustav Dubrova ke Republike u XVIII. stoljeu. Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 1997: 269. Lonza upozorava kako je danas sud prigodom suenja u odsutnosti du~an provesti cjeloviti dokazni postupak i poativati itav niz procesnih jamstava u korist optu~enika.  Lam. Crim. sv. 60, f. 244; N. Lonza, Pod plaatem pravde: 269. Autorica navodi da je meu 178 casusa u praksi Kaznenog suda u XVIII. st. meu presudama iz ogluhe njih 75,1% bilo zbog ubojstva.  N. Lonza, Pod plaatem pravde: 270.  Criminalia, ser. 16, Libro delle sentenze criminali, sv. 6, f. 54, 54v, DAD.  Libro delle sentenze criminali, sv. 6, 54v.     PAGE  PAGE 1 0uyHh$>H" 2x$a$gd+ LgdE $a$gd5i$a$gd $a$gd $a$gd.$a$gd[$ dha$gd:d $dha$gd5i~ԕ\Ԗ &(JLfhjLҘ֘ "$&̙ҙښ>@̜ޜԯhczZCJaJhjhczZCJaJhjhczZ6CJaJ!jhjhczZ0JCJUaJ hczZ6 h5hczZhczZmHsHh]YZhczZmHsHh]YZhczZ6hczZ h]YZhczZjh]YZhczZ0JU5ޜ4Vn ԟ8LNΠؠܠ"$.26 0ޯ裔ʄʄʄʄʔ裔yyh]YZhczZCJaJhjhczZ6CJaJmHsHhjhczZCJaJmHsHhczZCJaJmHsHh>fhczZ0J6CJaJhjhczZ0JCJaJhjhczZ6CJaJhczZCJaJhczZ0JCJaJhjhczZCJaJh(KhczZ6CJaJ+02hBDFHJ(*,LN`ĦyyqyleXQIhczZmHsH h]YZhczZjh]YZhczZ0JU hy2hczZ hczZ6h"a@hczZ6 h"a@hczZh"a@hczZCJaJh%hczZmHsHhczZh%hczZ6 h%hczZjh%hczZ0JUhjhczZCJaJhczZCJaJmHsHh]YZhczZCJaJmHsHh]YZhczZ6CJaJh]YZhczZCJaJh]YZhczZ0JCJaJ&(0§Pd¨Ĩĩީ$&īܫĬ"&(켴}}}t}h%hczZ0Jh%hczZmHsHh%hczZ6 h%hczZjh%hczZ0JUhhczZ6mHsHhczZh]YZhczZ6 h]YZhczZhV7hczZ6mHsHhczZ6mHsHh]YZhczZ6mHsHhczZmHsHh]YZhczZ0Jh]YZhczZmHsH- ",.0DV֯"$&JLNdܰް.8<Pb￸yrԬԬ۬ԬԧԬ hR~hczZhR~hczZ6jh%hczZ0JUh(4hczZ6 h(4hczZjhczZ0JU hczZ6hczZhjhczZ6 hjhczZjhjhczZ0JUhczZmHsH h%hczZh%hczZ6h%hczZ6mHsHh%hczZmHsH hczZ0J)б  BF*D.Xεҵ$(246Hbtxz|¶Զpt̷.<>@Rxz|ߴjh+ihczZ0JUhhczZ6jhczZ0JU h$.hczZ hczZ6hczZh]YZhczZ6 h]YZhczZjh]YZhczZ0JUDx<xpR<z^.(*.$a$gd+ Lgds$a$gd}gd! m$a$gdy;F$a$gd! m$a$gd+ Lʸprt,RTVh<>@Rz|~̽(^`*BHº­ºœ hF hczZh]YZhczZ0JhhczZ6jh+ihczZ0JUh]YZhczZ6 h]YZhczZjh]YZhczZ0JU hczZ6hu'hczZ6jhczZ0JUhczZh+ihczZ6 h+ihczZ:HJL| ^`bt(* .02F\ $(*÷÷êߣ߇tttph h hczZmHsHhczZmHsHh hczZ6mHsHhKMEhczZ6h hczZ6 h hczZjh hczZ0JUh hczZ6CJaJh hczZCJaJ!jh hczZ0JCJUaJhczZ hczZ6h]YZhczZ6 h]YZhczZh]YZhczZ0J**,0268<>BDPRTXZfhjlnrtvh5ih+ LCJaJhGd0JmHnHuhczZ hczZ0JjhczZ0JUh jh U.046:<@BTVXnprtv $dha$gd5ih]hgd+ L &`#$gd ,1h/ =!"#$% ^ 2 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~_HmHnHsHtH@`@ NormalCJ_HaJmH sH tH DA`D Default Paragraph FontRiR  Table Normal4 l4a (k (No List >`> w Footnote TextCJaJ@&@@ wFootnote ReferenceH*L/L wFootnote Text Char_HmH sH tH 8O!8 + Lapple-style-span4 @24 + LFooter  !.)@A. + L Page NumberHRH i& Balloon TextCJOJQJ^JaJPK![Content_Types].xmlj0Eжr(΢Iw},-j4 wP-t#bΙ{UTU^hd}㨫)*1P' ^W0)T9<l#$yi};~@(Hu* Dנz/0ǰ $ X3aZ,D0j~3߶b~i>3\`?/[G\!-Rk.sԻ..a濭?PK!֧6 _rels/.relsj0 }Q%v/C/}(h"O = C?hv=Ʌ%[xp{۵_Pѣ<1H0ORBdJE4b$q_6LR7`0̞O,En7Lib/SeеPK!kytheme/theme/themeManager.xml M @}w7c(EbˮCAǠҟ7՛K Y, e.|,H,lxɴIsQ}#Ր ֵ+!,^$j=GW)E+& 8PK!Ptheme/theme/theme1.xmlYOo6w toc'vuر-MniP@I}úama[إ4:lЯGRX^6؊>$ !)O^rC$y@/yH*񄴽)޵߻UDb`}"qۋJחX^)I`nEp)liV[]1M<OP6r=zgbIguSebORD۫qu gZo~ٺlAplxpT0+[}`jzAV2Fi@qv֬5\|ʜ̭NleXdsjcs7f W+Ն7`g ȘJj|h(KD- dXiJ؇(x$( :;˹! I_TS 1?E??ZBΪmU/?~xY'y5g&΋/ɋ>GMGeD3Vq%'#q$8K)fw9:ĵ x}rxwr:\TZaG*y8IjbRc|XŻǿI u3KGnD1NIBs RuK>V.EL+M2#'fi ~V vl{u8zH *:(W☕ ~JTe\O*tHGHY}KNP*ݾ˦TѼ9/#A7qZ$*c?qUnwN%Oi4 =3ڗP 1Pm \\9Mؓ2aD];Yt\[x]}Wr|]g- eW )6-rCSj id DЇAΜIqbJ#x꺃 6k#ASh&ʌt(Q%p%m&]caSl=X\P1Mh9MVdDAaVB[݈fJíP|8 քAV^f Hn- "d>znNJ ة>b&2vKyϼD:,AGm\nziÙ.uχYC6OMf3or$5NHT[XF64T,ќM0E)`#5XY`פ;%1U٥m;R>QD DcpU'&LE/pm%]8firS4d 7y\`JnίI R3U~7+׸#m qBiDi*L69mY&iHE=(K&N!V.KeLDĕ{D vEꦚdeNƟe(MN9ߜR6&3(a/DUz<{ˊYȳV)9Z[4^n5!J?Q3eBoCM m<.vpIYfZY_p[=al-Y}Nc͙ŋ4vfavl'SA8|*u{-ߟ0%M07%<ҍPK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 +_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!Ptheme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] .-MjH 1 ;3b.'!#g$%(`*+-.)0x23U  !"$) SX=#B`~gwU  $$$'  b"'X9>BXN\ޜ0H*v/123456789fghijkmno0ux.v0elp  '!!8@0(  B S  ?;6 |4$<6 4$=6 4$>6 <5$?6 |5$@6 5$A6 5$B6 <6$C6 $h*D6 g*E6 g*F6 dg*G6 $g*H6 f*I6 f*J6 df*K6 $f*L6 e*M6 e*N6 de*O6 $e*P6 d*(=(=k=k=H>H>??@@JAJAOBOBcFHHHLBSBSLTU     .=.=q=q=Q>Q>??@@SASAUBUBgFHHHLKSKSTTU 9*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsplace8*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsCity &FHShsuy>DXZeghv~ -0=?|~rt-1MP:C\guEHjq  N R X [ b c m n u v x }        % & - . 6 7 ? @ G S y }  ,      0 3 j t  &(0145=>CDFGIJPY&'01:;=AKLQRVW_ailvwz|%&12:=BFLMUV]^ceghpqyz  %&129:>BJKRZbchiqrtuvw}~!"#$,.9<CDOQ[_bcdemosz}~ $%-/26>?ABHIKLTUY[`aghmntuz~"),348:ABDENOYZachiqr|}~  "#%&259:?EIMOPWXadhinorvwx}~  $+,03:;ABJLNOW[abjkmqyz  !#*./57?@BCHIPRZ[cdklopqr{|~  (*,-238;EILMNQYZ`aefmntvz~  !"&+.167<>BCGNT`denv{|  ',/56?CHIJKPQZ^cdjkpqwy!&/45@DEFHYcdijlmoqvw|}  &*,-/03489>?EFMPU[^bfgmnsty{|}  &*+09=KTUVW`aghosxz~   &06:BCIJNOVWZ[`alx  &(*+-167@AEFJKNOST[^jkoprsw{       ! " ) , 1 7 = > A E I J P Q U V Y Z \ ] a b c d h l p q z { ~ ! ! !!!!!!!$!(!0!2!7!8!@!B!I!J!R!T!X!Y![!\!`!a!c!d!f!g!l!m!o!v!|!}!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!"" " """"""""(")"-"."7"8">"?"A"B"F"K"N"O"U"V"_"`"b"f"j"k"y"z"""""""""""""""""""""""""""""""""######%#/#4#5#<#=#G#M#S#V#_#`#d#f#p#r#v#z##########################################$ $ $$$$"$*$+$-$.$3$4$;$=$B$C$E$F$I$L$P$Q$S$T$[$^$b$u$}$~$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$%% %%%%!%'%)%*%+%0%1%5%6%<%=%@%A%E%H%M%N%P%Q%V%W%[%_%a%b%h%i%m%n%p%q%{%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%&&&& &&&&&&&$&%&'&(&*&.&0&2&<&>&D&E&L&M&T&V&X&Y&\&`&c&d&l&m&r&s&z&{&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&'''''' '''''''''('0'1'2'='A'B'F'G'M'N'Q'R'Y'_'b'f'l'm'v'w'|'''''''''''''''''''''''''''''''''''''( (((((((&(.(/(8(:(>(B(D(E(G(K(P(Q(V([(d(e(k(l(s(t(u(v(x(y((((((((((((((((((((((((((((((((((((())) ) ) )))))))!)#)))*)/)0)4)5);)<)=)>)E)F)J)R)[)])_)`)b)c)h)i)o)p)y)z)})~)))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))****** *!*'*(*-*.*0*6*;*@*C*D*E*F*N*O*P*U*\*g*o*s*{*|****************************************+++++++$+%+)+*+.+/+7+9+=+>+A+E+H+I+R+S+U+V+_+`+b+f+l+m+q+r+x+y+}+~+++++++++++++++++++++++++++++++, ,,,,, ,$,1,2,>,?,H,I,Q,S,X,],`,a,d,e,g,h,p,q,y,z,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,------"-.-5-6-=->-G-J-R-S-_-`-a-b-j-k-p-q-~----------------------------------.... . ....!.).*.+.,.1.2.:.<.@.D.K.L.T.U.W.X.^._.a.b.f.j.m.n.v.y.}.~...................................///////#/'/(///0/2/3/=/>/H/I/L/M/O/S/]/^/e/f/n/o/p/q/z/{///////////////////////////////////00 0 00000(0+0.0/02030607090=0D0E0I0J0P0Q0W0Y0`0a0i0j0p0w0}0~0000000000000000000000000000000000011 1 11111&1'111216171?1@1F1G1M1O1V1X1[1b1j1m1t1v1y1|11111111111111111111111111111111111111122 2 222!2*2.2/27282?2C2G2H2P2Q2R2V2\2]2a2b2h2|22222222222222222222222222222223333 3 33333%3&3)363<3=3?3@3K3M3Q3U3[3d3o3p3u3v3w3x3|3}333333333333333333333333333333344 4 44444444 4)4*404245464=4>4B4C4J4K4P4Q4^4`4g4h4n4p4q4r4v4w4{4|4~44444444444444444444444444444444555 55555%5&5-5.57585?5A5M5N5O5P5Y5[5g5k5p5q5y5z5{5|55555555555555555555555555555555566666666!6'6/606;6<6G6H6N6P6R6S6^6_6f6g6n6o6s6t6{6|666666666666666666666666666777777777 7'7(717274757<7=7A7B7D7H7S7T7`7a7f7h7q7r7|7}7~77777777777777777777777777777777777888 8 88888%8'81828;8>8C8D8K8L8R8T8[8\8e8f8j8k8n8o8x8y8~8888888888888888888888888888889 9999999#9$9/9096999E9F9O9P9R9S9_9`9i9j9s9|99999999999999999999999999999:: ::::::::&:':0:1:8:B:E:F:L:M:S:V:]:^:f:g:i:j:p:q:w:UUUUUUUUUUUUUUUUFnvN v x } S GIY{|dn?AMO!:;9=KTK"""""#f#v#e$g$.&2&((****S+U+++e,g,$------#/'//0+000011(2p2q22223/363<3M3`3d3o333`4Z5P6R627477&8'8888P9R9|99{:}:::::;;K;L;T;t;<'===y?~?GAIAABBCCDSDTD\DwDEEEOFQF}FIGdGGHH%H&HAHHHHHIIIIIJJJKJNJHKOKKKL)L*L;L>LLLML^LaLoLpLLLLMM M.M/M;M>MLMMMYM\MjMkM|MMMMMMMNNNNNO OOO(O+O9O:OKONOOOOOOOOOOOOO P PP{P}PPP]QQ(R*RRR8S@SSS1T?TTTTTUQURUeUhUUUUUUUUUUUUUUUU33333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333n~77z:UUUUUUUUUUUUUU 3D7i!z+ci!"'-1.V_t-uv 7sYZp`}=s"/^"'~1\AEuO_+:ddeKn<YF|j  " 6 7 9 l p x j 0 2 8 e> k p   % G9 ib x N  < L P\ f q (  V [ E'Y,=L>W 'b?Dh $Z{ JD%(/jw:L=KmqX'eOn "(30A\+^?^1JRZ\r48<IY[t_%dJnob~R0{3@(/4BDW[_$?Rf|j1  =#s- .TJ%?\]2^3b4+ir&5Z_u_!DM\_5_hm?pBr @ sB Z =] c !>!A! ]!b!j!>u!!" *";"A"K"&##+#:#A#6Q#pQ#[#p#Bt#&'4'Y>'T['( ((Lf(r(Ku(&)H)h{)Z*`*z*~*+6+{B+B+F+Q+`+ l+@,N,5[,i,Hk,m, -+-A-T-U-g-.. ..A.E.].T/4X/f/00nH0~i05q0v0<1I1{N1Z1]1^1s12N%2/27@2*F2!G2I2K2*Y2p2 M3N3mn3|44$4]4"~4t55G05N95]f5P6Z6v6j7b78j8J880858+Z8R[8C\8o86 99B!9bI9V9+\9c9t:j :o:w::/:,H:j:w::;;;;R%;/;F;[;b;Jh;c<=5<%6<A<C<F<-R<\<)u<:=\.=[=b=j=>" >!>5>U9>9>L>U>? ?#?X(?J4?9?$??X?h? @;T@U@@u@A A%A9AFA&S'SBDSFSVSwSTTA(Te/TL$UO,U-U>@UsGU]U V V:V?VBVBW%Wq:WKWTWeuWv}WX!XXaXgXnvXxXeYn YYY#Y=YhYXrY,Z&Z&)Z0Z"3Z:ZDZGZ`ZczZ|Z[P[[15[H[N[N[X[a[m[~[\A\C\I\] ]y ]@];W]Y]b]^'^;C^TD^c^c^t^{^_U_aQ_2c_c_S` `$`)`9`$T`o`{`}`aaXaHafagabbbbFbub?c-\cMsc dddd7dGd5Rdsde>ee,e0e\e]eCf;gb/mp5mcmzmZn5ntnvoYooFoto{ p)p -p4pDD@]_@E];^qu(pBX5 y!Mi{'*,#3W FU{^Sd 6"Yk6nB"TpZ b?.(_8RsBD kCDqN \7e=:Xbp3rEwX1jtV0sL4k^s-npJ 49&);M_O#33Z6bG ;$4b9;lg PR]mt||H#PRZj+SqaOgFa.=B! 8@":aS`avV+>UV o~ P4Th9'Tg)H0Vwn"/a%n T&2;;hYikbrmZq&+QTV]b~jjz'*-d5-@}JW^b@jvx@7D5I9QD`EUTNt p3$2qP!Y%uMXlKm[z  n'f1ss{7 F.+< =CMWb^!3Z#rkrw1KKv%)0RVf ,1LhQ9Tj 1K0M0o~ *|-3z<BJMQ1bpds0e`nAB)Lbx ; 99a b %5CESbbbipyr#$RYj&G &!U6R4i/}Uq7 "?"[c} owJ^(3Q`Fs. 5h>iJ5YmMl""#HdYKx <$'*(Uel'_>3[u(45$Nb"l5lmT|A$4*6,9|G"< KLV_lXrrw}*w-=06}:n0u{(| 4)?EEc6hlx|&*6~} K$D\u#?ICg]q_`)*]2KBU"eyD9J)V_t;=rZ?&FQVHr"|L9TbvU@UFT2N`t)7C`y5~'w4*?4Q_{-z%&FH`bepA 5DRc$l5^Y,TwMC j.6SB {8a v 2>EKPZr K!#+<U@(M27Vk'e*L.V].t' EGXNGr*JE^%~ :NPlH)PKV[w=TWR]6S`.-BM\dOq. H' IQz8K+-8YH!KPm;wqRr}.3;j@QSYZ^{#9?k8knrIwe(a?1ckooMqC[h)1-FIT]WWkpXw P6;7K\m&%-IJ>Seh)6L0"'YKN`WpWb}5 9AY1KPkX vSxz,.3D[{A_a*bi^+[ac;ychH()_l{:}:@o  &'(*+UXXXXXX X"X$X6X:X<X>XFXTXVXXX\XtUnknownG*Ax Times New Roman5Symbol3. *Cx Arial5. .[`)TahomaA$BCambria Math"1h})'ԺR)G*1 j1 j!4^:^:2qHP ?w2!xx=Sagledavanje kolende u kulturnoj tradiciji Dubrovnika od 1272WarezBBkorisnikOh+'0, @L l x  @Sagledavanje kolende u kulturnoj tradiciji Dubrovnika od 1272WarezBBNormal korisnik42Microsoft Office Word@R[B@\@^r4@c 1՜.+,0$ hp|  ORGj^: >Sagledavanje kolende u kulturnoj tradiciji Dubrovnika od 1272 Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqstuvwxy{|}~Root Entry F0iData r1Tablez$WordDocument.SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjy  F'Microsoft Office Word 97-2003 Document MSWordDocWord.Document.89q