Naslov
Razvoj leksičke kompetencije u nastavi hrvatskoga jezika u osnovnoj školi
(Development of Lexical Competence in Croatian Language Teaching in Primary School)

Autori
Pavličević-Franić, Dunja ; Aladrović Slovaček, Katarina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Zbornik radova Šestoga hrvatskoga slavističkoga kongresa, 2. svezak / Botica, Stipe ; Nikolić, Davor ; Tomašić, Josipa ; Vidović Bolt, Ivana - Zagreb : Hrvatsko filološko društvo ; Hrvatski slavistički odbor, 2018, 945-954

ISBN
978-953-296-127-0

Skup
6. hrvatski slavistički kongres

Mjesto i datum
Vukovar, Hrvatska; Vinkovci, Hrvatska, 10.09.2014. - 13.09.2014

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
jezične kompetencije, leksička kompetencija, leksička gustoća, leksička raznolikost, učenje i poučavanje hrvatskoga jezika
(language competences, lexical competence, lexical density, lexical diversity, learning and teaching of Croatian language)

Sažetak
Zadaća se nastave hrvatskoga jezika u osnovnoj školi, između ostaloga, odnosi na razvoj jezičnih kompetencija poticanjem jezičnih djelatnosti slušanja, govorenja, čitanja i pisanja (NPiP 2006 ; NOK 2011). Ovladavanost materinskim jezikom preduvjet je bržega i lakšega ovladavanja drugim ključnim kompetencijama. U okviru jezičnih kompetencija, leksička se razina definira kao poznavanje i sposobnost korištenja vokabulara nekoga jezika, a lingvodidaktičari ističu značenje, kontekst, gramatička obilježja, kolokacije i diskurs kao temeljne sastavnice koje određuju usvajanje leksičkih jedinica. Kako leksička razina izrazito utječe na cjelokupan jezični razvoj, cilj je rada ispitati razvoj leksičke kompetencije osnovnoškolskih učenika. Ponajprije se željelo ispitati širenje vokabulara (lingvistički registar), uporabu riječi u rečenici (visokočestotne i niskočestotne riječi), leksičku gustoću (punoznačne i suznačne riječi) i leksičku raznolikost (vrsta i broj riječi). Istraživanje je provedeno u trima obrazovnim razdobljima (2.–4. r. ; 5.–6. r. ; 7.–8. r.). Sudjelovalo je 300 ispitanika iz triju regija: Središnja Hrvatska, Slavonija i Dalmacija. Postavljene su dvije temeljne hipoteze: očekuje se poboljšanje leksičke kompetencije s prelaskom u treće obrazovno razdoblje ; očekuje se da će uspješnije ovladavanje leksičkom kompetencijom snažno utjecati na zavičajni idiom učenika. Učenici su ispitani testom za provjeru vokabulara, a zatim su pisali sastavak na zadanu temu. Rezultati su analizirani i uspoređeni prema obrazovnim skupinama i prema mjestu stanovanja, a obrađeni su SPSS programom za statistiku. Poslužit će kao moguće polazište u oblikovanju učinkovitijih pristupa poučavanju materinskoga jezika u osnovnoj školi.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija, Obrazovne znanosti (psihologija odgoja i obrazovanja, sociologija obrazovanja, politologija obrazovanja, ekonomika obrazovanja, antropologija obrazovanja, neuroznanost i rano učenje, pedagoške discipline)

POVEZANOST RADA