Pregled bibliografske jedinice broj: 986661
Očekivanja potencijalnih klijenata o terapijskom procesu i ulogama
Očekivanja potencijalnih klijenata o terapijskom procesu i ulogama // 24. godišnja konferencija hrvatskih psihologa: Psihologija u prevenciji poremećaja i očuvanju zdravlja. Knjiga sažetaka / Pokrajac-Bulian, A. ; Miletić, I. ; Juretić, J. ; Lopižić, J. (ur.).
Zagreb: Hrvastko psihološko društvo, Naklada Slap, 2016. str. 149-149 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, ostalo)
CROSBI ID: 986661 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Očekivanja potencijalnih klijenata o terapijskom procesu i ulogama
(Potential clients’ expectations about process and roles in psychotherapy)
Autori
Bagarić, Branka ; Jurman, Joško
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo
Izvornik
24. godišnja konferencija hrvatskih psihologa: Psihologija u prevenciji poremećaja i očuvanju zdravlja. Knjiga sažetaka
/ Pokrajac-Bulian, A. ; Miletić, I. ; Juretić, J. ; Lopižić, J. - Zagreb : Hrvastko psihološko društvo, Naklada Slap, 2016, 149-149
ISBN
978-953-55079-5-6
Skup
24. godišnja konferencija hrvatskih psihologa: Psihologija u prevenciji poremećaja i očuvanju zdravlja
Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 09.11.2016. - 12.11.2016
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
psihoterapija, očekivanja, psihoterapijski proces, uloge u psihoterapiji
(psychotherapy, expectations, psychotherapy process, roles in psychotherapy)
Sažetak
Očekivanja koja klijenti imaju o tome kako će psihoterapija izgledati među ključnim su kognitivnim čimbenicima koji utječu na proces i ishod psihoterapije. Ukoliko nisu ispunjena, rad na terapijskim ciljevima će biti otežan i konačni učinak terapije slabiji, a pokazuje se i da će nerijetko dovesti do odustajanja klijenta od terapije. Unatoč njihovom očitom značaju, očekivanja od psihoterapije iznenađujuće su slabo istražena pa je cilj ovoga istraživanja bio ispitati kakva iskustva očekuju potencijalni klijenti ukoliko bi se odlučili za psihoterapiju te kako vide uloge klijenta i terapeuta. Istraživanje je provedeno putem ankete objavljene na internetskoj stranici Hrvatskog udruženja za bihevioralno-kognitivne terapije, koja je obuhvaćala pitanja o očekivanom subjektivnom iskustvu psihoterapije, temama o kojima će se razgovarati, količini i vrsti angažmana klijenta i terapeuta, odgovornosti za terapijski napredak te sociodemografskim podacima, psihičkim poteškoćama i aktualnoj ili ranijoj uključenosti u psihoterapiju. Prigodni uzorak sačinjavao je 201 sudionik, od čega 169 ženskog spola, prosječne dobi od 35 godina. Više od polovice sudionika navelo je da ima nekih psihičkih problema, više od 30% ih je prije ili za vrijeme istraživanja bilo uključeno u neki oblik psihoterapije, a oko 80% navodi da je u nekom trenutku razmišljalo o toj mogućnosti. Rezultati pokazuju da sudionici imaju vrlo različite ideje o temama koje bi se obrađivale u okviru psihoterapije, no najveći broj očekuje da bi se razgovaralo o njihovom sadašnjem problemu, psihološkom rastu i razvoju te odnosu s drugima. Skoro polovica sudionika očekuje da bi na terapiji uglavnom govorili oni, dok ostatak vjeruje da bi govorili podjednako kao i psihoterapeut. Većina vjeruje da bi se klijent i terapeut zajednički angažirali u rješavanju problema te da je odgovornost za napredak zajednička. Gotovo svi sudionici misle da bi trebali raditi na sebi i izvan terapije, pri čemu otprilike trećina njih očekuje da bi tome trebali posvetili više od 8 sati tjedno. Najveći broj sudionika smatra da bi terapija za njih bila i ugodno i neugodno iskustvo. U radu će se raspraviti i razlike u očekivanjima sudionika s obzirom na njihova sociodemografska obilježja i prethodno iskustvo s psihoterapijom. Potencijalni klijenti imaju raznolika očekivanja o tome što će se događati na psihoterapiji odnosno kakve će biti uloge klijenta i terapeuta. Ona se, međutim, ne moraju podudarati s očekivanjima terapeuta određene orijentacije, zbog čega je vrlo važno temeljito ih ispitati i po potrebi ih modificirati prije početka terapijskog rada.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija