Naslov
Feministička evolucija kroz rehabilitacijsku prizmu teološko- antropoloških analiza socijalnih dokumenata Crkve. Predgovor knjizi
(Feminist evolution through the rehabilitation prism of theological-anthropological analyzes of social documents of the Church Foreword to the book)

Autori
Vuletić, Suzana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Žena u obitelji, društvu i Crkvi. Feminizam, rodna ideologija i crkveni nauk

Urednik/ci
Volarević, Mario

Izdavač
Glas Koncila

Grad
Zagreb

Godina
2018

Raspon stranica
7-20

ISBN
978-953-241-570-4

Ključne riječi
feminizam, crkveni nauk, feministička teologija, antropologija
(feminism, church teaching, feminist theology, anthropology)

Sažetak
Knjiga Marija Volarevića, Žena u crkvi i društvu iz perspektvive socijalnog nauka crkva i feminizma, jedna je u nizu rijetkih, ali iznimno značajnih Crkveno-društvenih stimulansa u osvjetljavanju dostojanstva žene u suvremenim okolnostima njenih različitih ideoloških prikazivanja. Iako je ravnopravnost muškaraca i žena u večini svijeta zajamčena Ustavom, u mnogim (patrijarhalnim, istočnim) zemljama to još uvijek nije u potpunosti zaživjelo. Stoga, knjiga kroz devet komplementirajućih cjelina prikazuje povijesnu evoluciju subordiniranog položaja žena u društvu sa stajališta teološko- antropoloških analiza socijalnih dokumenata Crkve i perspektive feminističkih pravaca uz prijedloge promjena u smjeru poboljšanja njihova degradiranog položaja u izgradnji pravednijeg svijeta u recipročnom suradničkom statusu s muškarcima. Poticaj pisanju ove knjige seže daleko u povijest samih početaka antičke civilizacije i tisućljetne tradicije i kulture u kojima je ženin društveni položaj bio smatran građanstvom drugog reda, inferiorno marginaliziran, dominantno podređenom muškarcu u tradicionalnom patrijarhatu mizoginije i i maskilizma, podvrgnut agresivnom muškom šovinizmu, zatvoren u privatne sfere, sveden na funkcionalističku „službu produženja ljudske vrste“, smatran „nepotpunim čovjekom“, ugnjetavan klasnom podijeljenošću i nejednakosti. Takvo antropološko prikazivanje žene u društvu učinilo je da se godinama smatralo kako žena nije na istom stupnju dostojanstva ljudske osobe kao što je to bio muškarac. Posljedično se žena osjeća poniženom, nevažnom, „drugotnom“ i nepravedno zapostavljenom. To je bio revolucionarni poticaj za povijesni tijek borbe sufražetkinja za svoja temeljna ljudska prava ravnopravnosti i jednakosti s muškarcima kroz novi idejno- kulturološki- društveni pokret feminizma istupanja iz „kućanskih pregača“ utamničene privatnosti i uključivanja u javnu društvenu pojavnost, zauzimanje za pravo glasa na izborima, mogućnost obrazovanja, pravo zaposlenja i stjecanja materijalne imovine, pravo na slobodu političkog i vjerskog opredjeljenja... što dobivaju Američkom Deklaracijom o pravima i osjećajima (1848.). Tim se pokret za izjednačavanjem ravnopravnosti s muškarcima, širi i na ostatak svijeta evolucijskim valovima feminizma na širem društvenom i Crkvenom području.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija, Teologija, Povijest

POVEZANOST RADA