Naslov
Kartografska analiza karte Stjepana Glavača iz 1673. godine
(Cartographic Analysis of Stjepan Glavač's map from 1673)

Autori
Viličić, Marina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Geodetski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
15.02

Godina
2019

Stranica
147

Mentor
Lapaine, Miljenko

Ključne riječi
Stjepan Glavač, hrvatska milja, početni meridijani, kartografska projekcija, analiza točnosti karte, Riccioli, Belavić, Patačić
(Stjepan Glavač, Croatian mile, prime meridians, map projection, analysis of map accuracy, Riccioli, Belavić, Patačić)

Sažetak
Karta Stjepana Glavača iz 1673. godine izrađena je i objavljena u doba kada je sjeverni i središnji dio današnje Hrvatske bio pod habsburškom vlašću. Ujedno, to je bilo doba čestih habsburško-mletačko-osmanlijskih sukoba, neposredno poslije Zrinsko-Frankopanske urote. Karta se svojom detaljnošću u prikazu geografskih sadržaja, slikovitom dočaravanju reljefnih oblika, brojnim toponimima, ucrtavanju hrvatske milje i dvostrukih vrijednosti geografskih dužina ističe od ranije izdanih karata drugih autora. Glavač je podatke prikupljao terenskim obilascima i opažanjima pa je na temelju tako prikupljenih prostornih podataka izradio kartu današnje središnje Hrvatske u krupnom mjerilu. Jedina pisana saznanja o karti sadržana su u njezinom naslovu i podužoj posveti u kojima su navedeni razlozi koji su potaknuli Glavača na njezinu izradu, kome je posvetio kartu, kako ju je izradio i čime se poslužio prilikom njezine izrade. Ostali podaci nisu zapisani pa je to izazov za istraživače koji proučavaju Glavačevu ostavštinu. Unatoč njezinom značaju za hrvatsku povijest i kartografiju, Glavačeva karta nije dovoljno poznata. U dosadašnjim radovima karta je nedovoljno istražena i postoje razilaženja u mišljenjima pojedinih autora. Mogući razlog svojevrsnoj tajnovitosti karte mogao bi biti taj što postoji samo jedan njezin primjerak. U doktorskom radu analizu Glavačeve karte provela sam na njezinoj digitalnoj kopiji u stvarnoj veličini, a imajući uvid i u originalni primjerak karte koji je pohranjen u Metropolitanskoj knjižnici Zagrebačke nadbiskupije u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu. Označena je signaturom VZ VII/12 i sastavni je dio Valvasorove grafičke zbirke. Istraživanjem Glavačeve karte s geodetskog i kartografskog gledišta doprinijela sam novim spoznajama o toj karti koja se očituju u kartografskoj projekciji karte i njezinim parametrima, duljini hrvatske milje te njezinom odnosu prema drugim miljama i ligama, rješavanju problematike dvostrukih meridijana, istraživanju utjecaja Glavačeve karte, analizi karata koje nalikuju Glavačevoj karti te ocjeni točnosti karte. Pored toga, dala sam povijesni pregled o smještaju Valvasorove grafičke zbirke od njezinih početaka do danas te o obliku i dimenzijama Zemlje u doba izrade Glavačeve karte.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geodezija

POVEZANOST RADA