Naslov
Galaktozemija u Republici Hrvatskoj: klinički izražaj i genotip
(Galactosemia in the Republic of Croatia: Clinical presentation and genotype)

Autori
Petković Ramadža, Danijela ; Sarnavka, Vladimir ; Vuković, Jurica ; Krželj, Vjekoslav ; Lozić, Bernarda ; Pušeljić, Silvija ; Žigman, Tamara ; Čulo Čagalj, Ivana ; Pereira, Hana ; Silva, Maria João ; Tavares de Almeida, Isabel ; Rivera, Isabel ; Fumić, Ksenija ; Barić, Ivo

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Paediatria Croatica. 2018 ; 62(4) / Barišić, Ingeborg - Zagreb : Klinika za dječje bolesti, 2018, 179-180

Skup
Dani humane genetike prof. dr. sc. Ljiljana Zergollern-Čupak

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 08.12.2018

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
mija ; Hrvatska ; klinički izražaj ; genotip
(Galactosemia ; Croatia ; clinical presentation ; genotype)

Sažetak
Uvod: Galaktozemije su rijetki, autosomno recesivno nasljedni poremećaji u Leloirovom putu. Najčešća je klasična galaktozemija zbog manjka galaktoza-1-fosfat uridiltransferaze. Bolest se očituje u novorođenačko doba žuticom, hipotonijom, znakovima zatajenja jetre, te često sepsom uzrokovanom s E. coli. Ukoliko se bolest na vrijeme prepozna i liječi dijetom s ograničenim unosom galaktoze, mogu se izbjeći akutne, po život opasne komplikacije. Kronične komplikacije, kao što su neurološki simptomi i preuranjeno zatajenje jajnika, javljaju se u većine odraslih bolesnika unatoč dijeti. Manjak galaktokinaze je rjeđi oblik galaktozemije, a bolesnici razvijaju obostranu kataraktu, ako se na vrijeme ne započne s dijetom. Najrjeđi oblik je manjak UDP-galaktoza 4- epimeraze. Klinički izražaj je sličan kao u klasičnoj galaktozemiji. Osim ovim trima, povišenje galaktoze u serumu može biti uzrokovano i drugim patološkim stanjima, uključujući nasljedne bolesti. Cilj: Prikazati klinički izražaj i genotip bolesnika s galaktozemijom u Hrvatskoj. Metode: Prikupili smo podatke 18 bolesnika s klasičnom galaktozemijom i dvoje s manjkom galaktokinaze. Genotip je određen sekvenciranjem gena GALT (N = 18) i GALK (N = 2), u suradnji s inozemnom znanstvenom ustanovom. Liječili smo i bolesnika sa zatajenjem jetre nejasne etiologije koji je zbog sinergističkog učinka dviju heterozigotnih mutacija u genima GALT i GALE u tijeku svoje bolesti imao izrazito povišene koncentracije galaktoze u krvi. Rezultati: Najčešće mutacije gena GALT u našoj su populaciji p.Q188R (41, 7% alela) i p.K285N (36%). Dokazane su i p.R123X (16, 7%), p.E271D (2, 8% alela) te po prvi put otkrivena mutacija p.R33C (na 1 alelu). U svih bolesnika, izuzev dvoje s pozitivnom obiteljskom anamnezom, bolest se očitovala akutno u novorođenačkoj dobi. Većina naših odraslih bolesnika i starije djece ima kronične komplikacije, već opisane u literaturi. Dvoje bolesnika s manjkom galaktokinaze su romskog podrijetla i homozigoti za mutaciju p.P28T, tipičnu za ovu populaciju. Djevojčici je bolest potvrđena nakon što je razvila obostranu kataraktu, a njezin brat je od rođenja na dijeti. Zaključak: U našoj populaciji najčešće mutacije gena GALT su, kao i ostalim populacijama centralne i istočne Europe, p.Q188R i p.K285N. S obzirom da se u Hrvatskoj ne provodi probir novorođenčadi na galaktozemije, važno je u diferencijalnoj dijagnozi konjugirane hiperbilirubinemije i zatajenja jetre u novorođenčeta misliti na ovu bolest, žurno izmjeriti galaktozu u serumu i urinu te započeti s prehranom bez galaktoze. Odgođeno prepoznavanje bolesti može uzrokovati smrt. Dio bolesnika usprkos primjerenom liječenju razvija kronične komplikacije čija je patogeneza još uvijek nedovoljno razjašnjena. Dodatne spoznaje se mogu prikupiti putem registra „European Galactosemia Network Registry”, u kojem aktivno sudjelujemo.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA