Pregled bibliografske jedinice broj: 984946
Zašto odgojitelji i učitelji razredne nastave (ne) pričaju priče?
Zašto odgojitelji i učitelji razredne nastave (ne) pričaju priče? // 2. Znanstveno-umjetnički simpozij o dramskome odgoju "Poticanje kvalitete u dramskome stvaralaštvu" : zbornik radova / Gruić, Iva ; Rimac Jurinović, Maša ; Vukojević, Zrinka (ur.).
Zagreb: Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2019. str. 440-454 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), stručni)
CROSBI ID: 984946 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Zašto odgojitelji i učitelji razredne nastave (ne) pričaju priče?
(Why teachers are (not) prone to telling stories to their pupils?)
Autori
Rimac Jurinović, Maša ; Škaro, Ana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), stručni
Izvornik
2. Znanstveno-umjetnički simpozij o dramskome odgoju "Poticanje kvalitete u dramskome stvaralaštvu" : zbornik radova
/ Gruić, Iva ; Rimac Jurinović, Maša ; Vukojević, Zrinka - Zagreb : Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2019, 440-454
ISBN
978-953-8115-57-8
Skup
2. znanstveno-umjetnički simpozij o dramskome odgoju
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 20.09.2018. - 22.09.2018
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
izvedba, pričanje priča (storytelling), škola, vrtić
(performance, storytelling, elementary school, preschool)
Sažetak
U radu kritički razmatramo tezu da odgojitelji, a posebice učitelji razredne nastave nedovoljno pričaju priče (stroytelling) svojim odgajanicima odnosno učenicima. Na pitanje zašto djeci trebaju priče davno je odgovoreno i suvremenim istraživanjima potvrđeno: pričanje priča pridonosi cjelokupnom razvoju osobnosti djeteta i potiče kognitivni, emocionalni, socijalni, etički i govorni razvoj, pričanje priča utječe na školski uspjeh, ali i kasniji razvoj pisanja. No, unatoč iskustvenim i znanstvenim spoznajama, u vrtićima, a posebice u školama premalo se pričaju priče. Razloge pronalazimo u zahtjevnosti pripreme, ali i u nedovoljnom poznavanju zakonitosti ove izvedbene forme. Hipotezu provjeravamo anketnim upitnikom kojim ispitujemo odnos odgojitelja i učitelja razredne nastave prema pričanju priča. Cilj je rada osvijestiti potrebu za što češćim pričanjem priča djeci vrtićke i osnovnoškolske dobi.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija, Interdisciplinarne humanističke znanosti
