Naslov
Kakvi su neposredni i odgođeni učinci kratke kognitivno-bihevioralne intervencije na anksioznu osjetljivost i opći distres u visoko anksiozno osjetljivih osoba?
(What are the immediate and delayed effects of a brief cognitive-behavioral intervention on anxiety sensitivity and general distress in high anxiety sensitive persons?)

Autori
Markanović, Dragana ; Bagarić, Branka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
21. Dani Zorana i Ramira Bujasa: sažeci priopćenja / Kuterovac-Jagodić, G ; Erceg Jugović, I. ; Huić, A. - Zagreb, 2013, 106-106

Skup
21. Dani Zorana i Ramira Bujasa

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 11.04.2013. - 13.04.2013

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
anksiozna osjetljivost, kratka KBT intervencija, kompjuterizirani tretman, opći disteres, hiperventilacija, odgođeni učinci tretmana
(anxiety sensitivity, brief CBT intervention, computerised treatment, general distress, hyperventilation ; delayed tretment effects)

Sažetak
Strah od simptoma anksioznosti (anksiozna osjetljivost) jedan je od rizičnih čimbenika za razvoj različitih psihičkih poremećaja. Pretpostavlja se da je razina anksiozne osjetljivosti uglavnom određena učenjem te da se istim zakonitostima učenja može i „odučiti“. Vrlo obećavajućima čine se kratke kognitivno- bihevioralne intervencije pa je cilj ovoga istraživanja bio ispitati učinke jedne takve intervencije na bihevioralne i emocionalne reakcije anksiozno osjetljivijih osoba na averzivne tjelesne senzacije, kao i na učestalost psihičkih teškoća tijekom razdoblja praćenja od 12 mjeseci. Ukupno 63 visoko anksiozno osjetljivih studenata po slučaju je raspodijeljeno u 3 eksperimentalne skupine: u jednoj je primijenjena kratka intervencija za redukciju anksiozne osjetljivosti, u drugoj slična intervencija ali neusmjerena na anksioznu osjetljivost, dok treća grupa nije dobila nikakav tretman. Intervencija je trajala 45 minuta i provedena je putem računala. Prije tretmana, neposredno poslije njega te nakon 6 i 12 mjeseci primijenjeno je nekoliko upitnika (mjere anksioznosti, anksiozne osjetljivosti, općeg distresa) i bihevioralnih mjera. Polustrukturiranim intervjuima prikupljen je i niz kvalitativnih podataka. Međugrupne i unutargrupne analize djelomično su potvrdile učinkovitost korištene intervencije. Iako su sudionici iz tretmanske grupe tijekom čitavog razdoblja praćenja imali više znanja o anksioznoj osjetljivosti, ona se u svim skupinama pokazala relativno stabilnom u vremenu. Kvalitativna analiza intervjua ipak je ukazala na nešto veći angažman u averzivnom zadatku i bolji odgovor na njega kod sudionika iz tretmanske skupine. Dio pozitivnih efekata, uključujući mjere općeg distresa, zabilježenih nakon tretmana nije se zadržao do kraja razdoblja praćenja. Dobiveni nalazi imaju važne praktične implikacije o kojima će se raspraviti tijekom izlaganja. Također će se naznačiti ograničenja i moguća poboljšanja provedenog istraživanja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA