Naslov
Utjecajni čimbenici na političku participaciju građana u funkciji unapređenja političkog marketinga
(Predictors of citizens' political participation in the function of political marketing development)

Autori
Pap, Ana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Ekonomski fakultet

Mjesto
Osijek

Datum
15.01

Godina
2019

Stranica
232

Mentor
Ham, Marija

Ključne riječi
konvencionalna politička participacija, nekonvencionalna politička participacija, izborna participacija, politički marketing, ponašanje birača
(conventional political participation, unconventional political participation, electoral political participation, political marketing, voter behaviour)

Sažetak
Politička participacija građana jedan je od osnovnih preduvjeta za postojanje i uspješno funkcioniranje demokratskih sustava. Sam se pojam demokracije u doslovnom prijevodu s grčkog jezika naziva vladavinom naroda pa prema tome demokracija ne bi opravdala svoje ime bez vladavine od strane građana niti bi mogla funkcionirati bez minimalne razine političke participacije. Politička se participacija može promatrati kroz tri dimenzije: izborna participacija, konvencionalna politička participacija (institucionalizirane aktivnosti vezane uz političku stranku) i nekonvencionalna politička participacija (protestne političke aktivnosti). U današnje se vrijeme u mlađim, ali i onim starijim i dobro ustanovljenim demokracijama, bilježi pad izborne i konvencionalne političke participacije, povjerenja u sustave i institucije te rast skepticizma i cinizma prema politici. Niska razina političke participacije osim političkog, predstavlja i društveni problem jer ugrožava demokraciju s obzirom da je razvoj države kao i njeno pravno i ekonomsko funkcioniranje određeno stupnjem političke svjesnosti i uključenosti. Jedan od alata kojima se može pozitivno djelovati na povećanje političke participacije jest politički marketing koji, iako djelomično i kritiziran, dobiva sve veći značaj u politici. U političkom marketingu nužno je poznavati birača i njegovo ponašanje kako bi se na njega moglo utjecati u željenom smjeru. Prethodna su sociološka istraživanja identificirala različite utjecajne čimbenike na političku participaciju, no postoji uvelike neistražen prostor, posebice konvencionalne političke participacije, u kontekstu samog političkog marketinga, pogotovo kod mlađih demokracija i zemalja u tranziciji. Svrha ovog doktorskog rada je doprinos teoriji političkog marketinga i teoriji političke participacije kroz bolje razumijevanje odnosa između promatranih potencijalnih prediktora namjere političke participacije kako bi se aktivnostima političkog i društvenog marketinga, na njih moglo utjecati u pozitivnom smjeru. Osim navedenog primarnog cilja, disertacijom se nastoji istražiti i analizirati dosadašnja razina političke participacije (izborna participacija, konvencionalna i nekonvencionalna politička participacija), zatim razlike u dosadašnjoj političkoj participaciji prema socio-demografskim karakteristikama (spol, dob, obrazovanje, prihodi, religioznost), klasterizirati ispitanike prema političkoj uključenosti te istražiti i analizirati njihove socio- demografske i psihografske karakteristike za potrebe segmentacije birača u političkom marketingu. Rezultati primarnog istraživanja su pokazali kako više razine izborne participacije iskazuju stariji građani, građani s višim prihodima kućanstva i građani koji iskazuju više stope religioznosti. Veću tendenciju sudjelovanja u nekonvencionalnim aktivnostima imaju muškarci, građani s višim prihodima kućanstva te građani s višim stupnjem obrazovanja. Situacija s konvencionalnom političkom participacijom također je slična: skloniji su joj muškarci te građani s višim prihodima dok se u pogledu obrazovanja i religioznosti u ovom slučaju nisu pokazale značajne razlike. Rezultatima primarnog istraživanja također je utvrđeno kako na namjeru konvencionalne političke participacije najvećim dijelom utječu politička uključenost, odnosno interes za politikom, zatim percipirano znanje o politici, sudjelovanje u nekonvencionalnim političkim aktivnostima, subjektivne norme te zadovoljstvo političkim odabirom. Utvrđivanjem ključne varijable za političku participaciju, političke uključenosti, razvijeni su klasteri birača upravo prema razini te političke uključenosti. Rezultati su pokazali kako gotovo 60% građana pripada klasteru politički apatičnih, odnosno ispitanika koji nisu uopće uključeni niti zainteresirani za politiku što je zabrinjavajuće visok postotak te je jasno kako je neophodno potaknuti političku uključenost kod građana.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija

POVEZANOST RADA