ࡱ> %`bjbjٕ 2O4444444X 0/0/0/0/D/H/:0000000$H&H&H&H&H&H&H$IhGLRJH]400000JH4400H00004040$H00$H00B44F0/ !@0/0EGH0HEL0L(FFL4F(00000000JHJH0000H0000D0/0/HhT444444 Mr. sc. Linda Jurakovi Institut za poljoprivredu i turizam C. Hugues 8, 52 440 Pore   HYPERLINK "mailto:Linda.jurakovic@pu.t-com.hr" Linda.jurakovic@pu.t-com.hr mob. 099/680 1997 Prof. dr. sc Zdenko Tom i Institut za poljoprivredu i turizam C. Hugues 8, 52 440 Pore   HYPERLINK "mailto:Zdenko.tomcic@iptpo.hr" Zdenko.tomcic@iptpo.hr tel. 052/408-300 Mladen Rajko, dipl. oec. Institut za poljoprivredu i turizam C. Hugues 8, 52 440 Pore   HYPERLINK "mailto:Mladen.rajko@tinjan.hr" Mladen.rajko@tinjan.hr mob. 091/162 6090 UGOSTITELJSKA DJELATNOST  GASTRONOMIJA, SMJE`TAJ U AGROTURIZMU SA}ETAK Gastronomija kao dio kulturoloakog identiteta postala je danas predmetom izu avanja, usavraavanja i promocije razli itih regionalnih identiteta. S obzirom da Istra kao vrlo razvijena turisti ka regija du~i niz godina ugoauje velik broj stranih i domaih gostiju, razvija se paralelno i svijest da bi osim prirodnih ljepota svoju prepoznatljivost na tr~iatu trebala tra~iti i kroz veu promociju autohtonih prehrambenih artikala. Ovim istra~ivanjem pokuaali smo utvrditi do koje mjere i na koji na in se promovira nacionalna kuhinja i smjeataj te kako poboljaati njihov plasman, promociju na tr~iate kroz agroturisti ka domainstva. Ovo istra~ivanje od posebnog je zna aja za Istru kao najrazvijeniju hrvatsku turisti ku regiju koja svojim brojnim specifi nostima privla i ljubitelje agrarnog turizma iz inozemstva i tuzemstva. KLJU NE RIJE I: Istra, gastronomija, smjeataj, tr~iate, agroturizam. 1. UVOD Da li je mogue u Istri poveati turisti ki promet i potroanju turista? Na to pitanje se ve du~i niz godina pokuaava odgovoriti kroz razli ite studije i istra~ivanja. Tim viae ako znamo da su u segmentu hrane i pia turisti svojom konzumacijom potroaili preko 247,5 milijuna dolara godianje, ato ini 15,3 dolara po turistu dnevno ili 42,7% od ukupne turisti ke potroanje u Istri. Naaim istra~ivanjem provedenim putem anketnog upitnika nastojali smo izmeu ostalog, otkriti ponudu hrane i pia te smjeataja koje treba ponuditi gostu da bi on zadovoljio svoje potrebe i na taj na in stvorio bi se i ja i promotivni efekt za joa veu potroanju. Ugostiteljstvo kao pojam u hrvatskom jeziku dolazi od rije i ugostiti ato ozna ava primiti, smjestiti i poslu~iti posjetitelja hranom i piem (Ru~i, 2006., str. 1.). Usluge koje se obavljaju u okviru ove djelatnosti su ugostiteljske usluge: smjeataja, prehrane i to enja pia. `tambuk definira ugostiteljsku djelatnost kao uslu~nu privrednu djelatnost koja se sastoji u vraenju usluga smjeataja, prehrane i pia (`tambuk, 1972., str. 15.). Ugostiteljstvo je zasigurno jedan od najva~nijih imbenika razvoja turizma jer svojom djelatnoau i objektima u kojima se odvija direktno utje e na razvoj turizma. Meusobna ovisnost ugostiteljstva i turizma je vrlo izra~ena tim viae ako znamo da preko 50% prihoda ostvarenom kroz turizam otpada na ugostiteljstvo. Dakle, razvoj ugostiteljskih kapaciteta utje e na poveanje turisti kog prometa, a paralelno s time napreduje i razvoj narodnog gospodarstva. 2. AGRARNI TURIZAM KAO PERSPEKTIVA RAZVOJA TURIZMA Danas je odmor na agrarnom domainstvu sve viae u trendu i to posebno stanovnika koji dolaze iz velikih urbanih srediata. S obzirom da je osnovna djelatnost na takvom domainstvu poljoprivreda, usluge turistima ine dodatnu djelatnost i dodanu vrijednost kao prihodi domainstvu. Oblici agroturisti kih domainstava: A/ Agroturizmi koji pru~aju samo usluge smjeataja ruralna kua tradicionalne arhitekture obiteljski ruralni hoteli ruralne sobe apartmani tradicionalne arhitekture B/ Agroturizmi koji pru~aju samo usluge prehrane objekti tradicionalnog izgleda namjenjeni turistima koji ~ele isprobati domaa jela i pia. Vezani su uz obiteljska poljoprivredna gospodarstva C/ Agroturizmi koji pru~aju usluge smjeataja i prehrane poljoprivredna gospodarstva koja pru~aju gostu kompletnu uslugu: smjeataj, prehrana i boravak s organiziranim izletima na obiteljsko gospodarstvo. Uklju ujui i poljske radove, rekreacijske sadr~aje i sli no. Najva~niji propis koji regulira pru~anje ugostiteljskih usluga na selja kom domainstvu je Pravilnik o pru~anju ugostiteljskih usluga (Ru~i, 2005., str. 38.). Ovim pravilnikom agrarno domainstvo definirano je kao domainstvo koje je organizirano kao turisti ko selja ko gospodarstvo na selu u kojem njegovi lanovi prebivaju, a privreivanje lanova tog domainstva koji sudjeluje u pru~anju ugostiteljskih, proizlazi iz vlastite poljoprivredne proizvodnje (Pravilnik o pru~anju ugostiteljskih usluga u selja kom domainstvu, NN 22/96., l. 2.).Takoer, pravilnik navodi i smjeatajni kapacitet za najviae 10 soba  20 postelja tj. do 30-ak gostiju istovremeno, kao i uslugu prehrane koja bi trebala biti pripremljena iz vlastitih poljoprivrednih proizvoda. Takva vrsta agrarnog turizma ima obilje~ja i edukacije organizirane za manje skupine turista. Odnosno za turizam koji minimizira negativne utjecaje na prirodni i socio  kulturni okolia generirajui ekonomske efekte za lokalnu zajednicu (WTO. 2001., str. 5.). Tendencija je napuatanje velikog i konfekcijskog turizma, a podr~ava se odgovoran razvitak (Jadreai, 2001., str. 123.). Odgovornost razvoja takovog turizma uklju uje airenje tradicije i provoenje programa za odr~ivi razvoj s elementima prepoznatljivosti na tr~iatu. Na taj na in mogue je sa uvati prirodne i kulturne vrijednosti dijelova Istre koji joa nisu stradali pri velikoj komercijalizaciji turizma tipi noj za istarsko priobalje. 2.1. Agrarni turizam kao proizvod Shvatimo li agrarni turizam kao relativno novi proizvod, tada ne bismo smjeli dovesti u pitanje niti njegove derivate  agrarne proizvode. Nitko nee prihvatiti upitnu kvalitetu ak ni uz najni~e cijene. Ljudi ne ~ele kupovati jeftine proizvode (Raza, 2006., str. 9.). `to to zna i? Turisti su spremni platiti i kvalitetne proizvode sve dok znaju ato dobivaju zauzvrat. Odnosno, ~ele pravu vrijednost. A stvaranje takvih vrijednosti zadatak je samog agrarnog domainstva, stru njaka za marketing, ali i itave zajednice, ~upanije. Iako se esto mjeaaju pojmovi prodaje i marketinga, proizvod agroturizam valja zasigurno bolje prodavati. Uloga marketinga vrlo je zna ajna, a o ituje se u podjeli tr~iata u segmente, razvoju prepoznatljivog proizvoda koji mo~e zadovoljiti potrebe turista te potaknuti joa veu potra~nju. Uloga prodaje je odgovoriti na taj poziv jer kad se netko bavi ugostiteljstvom, on nije samo vlasnik ve i pripadnik svog okru~enja. Dr~ave i regije koje ne poti u konkurenciju i razvoj malog poduzetniatva te ne podupiru temeljna znanja i obrazovanost djelatnika u malim zanimanjima ve sve prepuataju individualnoj inicijativi poduzetnika, marginaliziraju takvu malu privredu. Znanje je mo i ukoliko polazimo s takve osnove, treba poraditina ato boljoj edukaciji vlasnika agrarnih domainstava ato do sada nije bilo prepoznato. Inovativnost i tehnoloaki napredak u biti su smisao, ali i mjera razvoja poduzetniatva i njegova doprinosa rastu (Dul i,2001., str. 223.). Oblikovanje uspjeanih strategija razvoja u ovom slu aju agroturizma temelji se na analizi i istra~ivanju pozicije u kojoj se on trenutno nalazi kao i vaoj agilnosti nadle~nog Ministarstva koje na osnovi prikupljenih rezultata istra~ivanja, dokumentacije mora izai u susret svim agroturisti kim domainstvima. Tim viae ako znamo da jedini i osnovni prihod lanova ovakvih malih domainstava je isklju ivo njihov rad. U to treba uklju iti brojne aspekte razvojnog ponaaanja, meu kojima su najzna ajnije tr~iane, druatvene, tehnoloake i konkurentske dimenzije pravaca, metoda i tempa izlaska iz stagnacije (Ru~i, Tom i, 1999., str. 28.). Na temelju dosadaanjih iskustava govorimo o agroturizmu kao prekretnici standarda lstanovnika sela ali percepcija sela kao zasebnog dijela koji e se razvijati bez pomoi aire zajednice zasigurno nije opravdana. Danas su selo i grad zahvaljujui modernim cestama postali usko povezani. Stanovnici sela ukoliko se ~ele joa viae pribli~iti svojim gostima, ponakad moraju initi i ustupke koje im nameu moderni tijekovi dogaanja, ato uklju uje i odreene prehrambene artikle koji im zakonom nisu dozvoljeni u ponudi (Coca - Cola, Fanta, sokovi, piva itd.) Zdrava je pretpostavka da ukoliko se agrarnim domainstvima dozvoli prodaja i ponekog tzv. modernog proizvoda, to zasigurno nee naatetiti rejtingu tradicionalnog agrozurizma ve samo pru~iti vee zadovoljstvo gostu. Kao i u ~ivotu, tako i u privredi treba postojati odreena doza tolerancije koja svojim malim zahtjevima nee poremetiti balans izmeu tradicionalnog i novog u ovom slu aju. 3. METODE ISTRA}IVANJA Za istra~ivanje koristile su se metode: anketni upitnik, opservacija, intervju, literatura Na uzorku od 14 agrarnih domainstava u Istri provedena je anketa te voen razgovor  intervju s vlasnicima domainstva i itavom obitelji. Istra~ivanje je provedeno u periodu od 07. 08.  22. 08. 2007 godine uz prethodnu najavu i to u tri intervala jer zbog ozbiljnosti pristupa istra~ivanju, anketiranju i razgovoru posjet jednom domainstvu zahtijevao je vremenski rad od cca 2 sata. Ispitanicima se prilazilo sa stru no terminoloake osnove koja im je bila u potpunosti prihvatljiva kako bi dobili ato iscrpnije i to nije rezultate. Sistematizacom odgovora dobili smo postotke koje navodimo u rezultatima istra~ivanja. ANKETNIM UPITNIKOM: dobili smo starosnu dob ispitanika, akolsku spremu istog te godine koliko njihovo domainstvo egzistira kao agroturizam. Takoer, upoznali smo sadr~aj i kvalitetu njihove cjelokupne ugostiteljske ponude kao i ekonomske u inke njihovog agroturizma kao bazi egzistencije cjelokupne obitelji. INTERVJU nam je poslu~io kao osnova razumijevanja tekue problematike u agroturizmu i kao nadopuna anketnom upitniku poato sva pitanja tehni ke naravi u sebi nisu sadr~avala sve mogunosti i aspiracije ljudi koji rade na jednom agrarnom domainstvu . Pitanja za intervju: -`to mislite openito o agroturizmu? Da li je agroturizam perspektiva za razvoj Istre? `to misle Vaai ukuani o takvoj vrsti posla? Koliko vremena osoba ( itava ob0  H J r $ & | ~    4 Pb~ 34LLLWdeefffffgghhjjkk(l*l2m4m6n8nDoFoJpLpXqZqZr\r^rVsXs`tbtnupuvuux0xlyvyz{{{h{CJaJU h{5\h{0JCJjh{CJU h{CJh{S0zL p r $  L . 0 2 4 $a$edgedgedg$a$edgedgLNPRbz | ~ #^#`##$F$`$$$ %,&.&&@(B( $ & Fa$edg$a$edgB(3334LLLLLLLLLL M M$NQQVTLVvVV$W $ & Fa$edg $ & Fa$edg $h^ha$edg $ & Fa$edg$a$edg$W~WdddLeeeefffff}ekd$$Ifedglt"!0644 la itg $$Ifa$$a$edg $ & Fa$edg itelj) potroai vremena za poslove na domainstvu? Kakve kontakte imate s drugim vlasnicima agroturizama? Vjerujete li u bolje sutra sa svojom zaradom od agroturizma? Koji vas problemi najviae mu e? Tablica 1: naziv agro-domainstva, mjesto i vrijeme istra~ivanja Redni broj AGROTURIZAM MJESTO DATUM/2007 1 Ferlin }minj 07. 08. 2 `tefanii Motovun 07. 08. 3 `pinovci Karojba 07. 08. 4 Eliksir Buzet 07. 08. 5 Jakac Buzet 07. 08. 6 Fatori Vi~inada 16. 08 7 Monti~el Gro~njan 16. 08 8 Jadruhi Jadruhi 16. 08. 9 Deakovi Gro~njan 16. 08. 10 Dol Cerovlje 16. 08. 11 Stari Kostanj Gra iae 22. 08. 12 Matoaevi Vrsar (Kloatar selo) 22. 08. 13 Paladnjaki }minj 22. 08. 14 Ograde Pazin 22. 08. 4. REZULTATI ISTRA}IVANJA CILJ ISTRA}IVANJA: Cilj je spoznati i utvrditi odnos izmeu potra~nje, ponude i kvalitete ugostiteljske usluge kao i njihov psiholoaki u inak na zadovoljstvo potroaa a  gosta jer je te~iate osim na o uvanju tradicionalnih vrijednosti i ekonomski u inak agroturizma na prosperitet lanova koji u njemu obitavaju. HIPOTEZA: Gastronomija u Istri nije iskoriatena i prezentirana na cjelovit i pravi marketinaki na in. Smjeatajni kapaciteti nisu ureeni u duhu istarskog identiteta. SH 1: Veom organiziranoau rada, obrazovanjem djelatnika u agrarnom turizmu i boljom promocijom autohtonih proizvoda mo~e se poveati kvaliteta agrarnog domainstva i postii vei interes gostiju. SH 2: Boljom organizacijom i ureenjem smjeataja, soba u agrarnom domainstvu poveat e se interes gostiju za agrarnu Istru. Istra~ivanjem smo djelomi no potvrdili glavnu hipotezu jer jedan dio agrarnih domainstava (50%) u potpunosti iskoriatava vlastiti poljoprivredni potencijal dok druga domainstva zbog odreenih zakonskih regulativa te financijskih ograni enja pokuaavaju donekle slijediti tipi nu sliku agrarnog domainstva. Takoer, i svi smjeatajni kapaciteti ne udovoljavaju tradicionalnom ureenju interijera. Istra~ivanjem je u cijelosti potvrena SH 1 s time da se naglasak stavlja na veu pomo i interes lokalne zajednice, ~upanije naspram domainstvu. SH 2 nadovezuje se na prvu SH1 i nju potvruje. Izgled interijera, smjeataja va~an je koliko i kvaliteta hrane, pia i ostalih sadr~aja na domainstvu. Iako interes gostiju za ovakvim tipom ureenja  tradicionalnog joa otprije postoji, smatramo da bi intenziviranje i na ureenju samih soba doprinjelo veem ugoaju i autenti nosti ali i povisilo cijenu noenja. Dob, spol i zavraena akolska sprema vlasnika-ca ne utje e na kvalitetu ponude agrodomainstva. Iako od ukupno 100% ispitanika 21% vlasnica su ~ene, a 78% muakarci. `to se ti e obrazovanja sa srednjom akolskom spremom ima njih 64%, s fakultetom i viaom akolom 42,8%, a tek 7,1% otpada na one sa zavraenom osnovnom akolom. Grafikon 1 Koliko godina ima vlasnik agrodomainstva manje od 26 = 0 26  35 = 1 36  45 = 3 46  55 = 8 56 i viae = 2    Grafikon 2 Spol vlasnika muakarci= 11 ~ene = 3    Grafikon 3 Zavraena akolska sprema vlasnika agroturizma osnovna akola = 1 srednja akola = 9 fakultet i viaa = 4    Na pitanje koliko se vremenski obitelj bavi agroturizmom odgovori su slijedei: manje od 3 godine 0%; 3  6 godina 21,4%; 7  10 godina 57,1%; viae od 10 godina 7,1% ato dokazuje da veina domainstava ve ima viaegodianje iskustvo rada u agroturizmu. Na pitanje da li u njihovoj ponudi agroturizma prevladava tipi ni istarski smjeataj, hrana i pie, svi ispitanici dali su pozitivan odgovor ato se u potpunosti ne poklapa sa postavljenom glavnom hipotezom. Vjerojatno se radi o subjektivnosti prosudbe ispitanika ili se vlasnici prioritetno brinu za gastronomski dio ije tipi nosti slijede. Na ljestvici ponuene tipi ne istarske hrane i pia 100% vlasnika potvrdilo je da nudi autohtona istarska jela i pia te da su ponuda i potra~nja kompatibilne. Jednoglasno su konstatirali-vlasnici domainstva da u ponudi nedostaje mogunost prodaje pia kao ato su Coca-Cola, Fanta, pivo, kava espresso) Na pitanje koja su jela u njihovoj ponudi, svi ispitanici zaokru~ili su iste odgovore. Dakle, od hrane najviae se potra~uje ali i nude: praut, sir, pljukanci, maneatra, peka, tartufi po sezoni, gljive, fu~i, njoki, a neato malo manje palenta. Od pia najviae se konzumira vino bijelo (malvazija) i vino crno (teran) kao i aromati ne rakije (biska, medica i dr.). Na pitanje da li je bilo pritu~bi gostiju u svezi kvalitete, usluge i cijene, 100% ispitanika odgovorilo je negativno konstatirajui da se gosti vraaju ve godinama ato je najbolji pokazatelj kvalitete. Pitanje je bilo orijentirano na gastronomski dio. Koliko su do sada dobivali pomo ~upanije ili grada bilo je slijedee pitanje, na koje je njih 93% odgovorilo negativno, a tek 7% odgovorilo je pozitivno. Odgovor smo dobili i na pitanje da li je u danaanjim uvjetima ekonomski isplativo odr~avati agroturizam. 64% odgovorilo je pozitivno, 7% negativno, a 28% se djelomi no sla~e s ekonomi noau agroturizma. Koliko su orijentirani kao domainstvo prema pru~anju usluga specijalnim grupama (npr. akolama, sportskim udrugama, lovcima i dr.), njih 28,5% odgovorilo je da su zainteresirani dok 71,4% ne smatraju takav aran~man interesantnim. Na pitanje da li su u posljednje dvije godine prisustvovali nekoj edukaciji iz marketinga, 57% odgovorilo je pozitivno, a 43% negativno s time da bi se 100% ispitanika ~eljeli i dalje usavraavati, educirati na tom podru ju. Takoer, na pitanje o glavnim poteakoama i problemima s kojima se susreu u svome radu, skoro svi ispitanici naveli su ista ili sli na ograni enja: -nemogunost zapoaljavanja radne snage van obitelji ato je veliki problem posebno za vrijeme berbe ili obrade tla (71%) zakon koji uvjetuje da se u domainstvu ne mo~e poslu~ivati Cola, piva, espresso kava i sl. (85%) -loaa informiranost o zakonima, poticajima i drugom o agroturizmu od strane ~upanije, dr~ave, lokalne samouprave (71%) previsok PDV (71%) trebalo bi markirati neke proizvode (14%) visoke kamatne stope za kredite i neprihvatljivi uvjeti za dobivanje istih (7%) administracija (14%) 5.ZAKLJU CI I IMPLIKACIJE Na osnovu istra~ivanja zaklju ujemo da iako vrlo aktualan agrarni turizam u danaanjim uvjetima nije naiaao na ozbiljniji anga~man lokalne zajednice, ~upanije i nadle~nog Ministarstva. Openito je stav anketiranih pomalo skepti an prema progresivnijim pomacima i promjenama zakona koji se direkto ti u agrarnog turizma Jedan od doprinosa ovog istra~ivanja bila je i injenica koliko je loaa informiranost vlasnika domainstva o pravilima i pomacima u agroturizmu iako s njihove strane postoji izra~en interes za edukacijom u tom podru ju. Dobili smo i podatak da to ione alkoholnih pia (vina, rakije) koje egzistiraju kao agroturizam, osim standardnog PDV-a od 22%, plaaju i visok porez na alkohol od 16% ato ukupno iznosi 38% s time da kontraproduktivno, zakon odreuje i koliko je dozvoljeno konzumirati alkohola da se ne snose druge sankcije, a to je 0 promila. Zbog nemogunosti da svojom kvalitetom gastronomije utje u na cijene veina vlasnika domainstava ne preferira dogovore i aran~mane s turisti kim agencijama koje organiziraju grupne dolaske jer se teako mogu nai u cijeni koja uklju uje utroaak materijala (sirovina), postotak za turisti ku agenciju . Po njihovim mjerilima takva je zarada akrta, a izdaci visoki. Istra~ivanjem smo utvrdili i da je agroturizam u Istri perspektiva kojom ne samo da se mo~e podii ~ivotni standard na selu, ve se time uvaju i tradicionalne vrijednosti. POPIS LITERATURE Dul i, A. (2001): Upravljanje razvojem turizma, Mate d. o. o., Zagreb. Goodstein, E., S. (2003): Ekonomika i okolia, Mate d. o. o., Zagreb Gorenc, V.; `mid, V. (1999): Poslovno pravo u turizmu i ugostiteljstvu, `k. knjiga, Zagreb Jadreai, V. (2001): Turizam u interdisciplinarnoj teoriji i primjeni, Zbornik istra~ivanja, `k. knjiga, Zagreb. Maruai, M.; Prebe~ac, D. (2004): Istra~ivanje turisti kih tr~iata, Adeco, Zagreb. Raza, I. (2006): Marketing u turizmu, hotelijerstvu i ugostiteljstvu, M PLUS, Zagreb. Ru~i, P.; Milohanovi, A. (2003): Tendencije u potroanji hrane i pia turista u Istri, G. E. M., Pian Ru~i, P. (2005): Ruralni turizam, Institut za poljoprivredu i turizam Pore , Pula Ru~i, P. (2006): Vodi  u ekonomiku i organizaciju ugostiteljskog poduzea, Tiskara Jakov i, Pore . Ru~i, P.; Tom i, Z. (1999): Strategija izlaska iz stagnacije turizma Istre,IV znanstveni i stru ni skup u Pore u Hrvatski turizam na pragu 21. st., ISBN 953-97050-4-5, str. 24  34. `tambuk, M. (1972): Ekonomika i organizacija u ugostiteljstvu, II izdanje, `k. knjiga, Zagreb. WTO, Special Report (2001): The German Ecoturism Market, br. 10., Madrid. ffggh*ekd*$$Ifedglt"!0644 la itg $$Ifa$ekd$$Ifedglt"!0644 la itghhjjk*ekdT$$Ifedglt"!0644 la itg $$Ifa$ekd$$Ifedglt"!0644 la itgkk(l*l2m*ekd~$$Ifedglt"!0644 la itg $$Ifa$ekd$$Ifedglt"!0644 la itg2m4m6n8nDo*ekd$$Ifedglt"!0644 la itg $$Ifa$ekd$$Ifedglt"!0644 la itgDoFoJpLpXq*ekd$$Ifedglt"!0644 la itg $$Ifa$ekd=$$Ifedglt"!0644 la itgXqZq\r^rVs*ekd$$Ifedglt"!0644 la itg $$Ifa$ekdg$$Ifedglt"!0644 la itgVsXs`tbtnu*ekd&$$Ifedglt"!0644 la itg $$Ifa$ekd$$Ifedglt"!0644 la itgnupurutuvuuux xlynyzz{{ $ & Fa$edg$a$edgekd$$Ifedglt"!0644 la itgB .F^v $ & F a$edg $h^ha$edg $ & F a$edg $h^ha$edg $ & Fa$edg{Ć "@ J:02z|Z\ުh{5CJ\ h{CJjBh ".Uj@<h ".Uj6h ".Uj/-h ".UjD'h ".Uj "h ".Ujh ".Ujh ".UjP h ".Uh{ h{5\. $"$,֌ $ & Fa$edg$a$edg$a$edg $ & Fa$edg $h^ha$edg $h^ha$edg֌:FܖhJ:`T~&2|\ & Fedgedgedg & F edg h^hedg $ & Fa$edg\ުn4V P$a$edgedgedgh^hedg & Fedg01h/R . A!"#$% $$Ifedg !vh5!#v!:V l065!/ a itg$$Ifedg !vh5!#v!:V l065!/ a itg$$Ifedg !vh5!#v!:V l065!/ a itg$$Ifedg !vh5!#v!:V l065!/ a itg$$Ifedg !vh5!#v!:V l065!/ a itg$$Ifedg !vh5!#v!:V l065!/ a itg$$Ifedg !vh5!#v!:V l065!/ a itg$$Ifedg !vh5!#v!:V l065!/ a itg$$Ifedg !vh5!#v!:V l065!/ a itg$$Ifedg !vh5!#v!:V l065!/ a itg$$Ifedg !vh5!#v!:V l065!/ a itg$$Ifedg !vh5!#v!:V l065!/ a itg$$Ifedg !vh5!#v!:V l065!/ a itg$$Ifedg !vh5!#v!:V l065!/ a itg$$Ifedg !vh5!#v!:V l065!/ a itg$$Ifedg !vh5!#v!:V l065!/ a itgDd%8  3 A?"#Yj-AxY;B @=Yj-AxY;BԬ)Tk6](8xZ]h\E>1i&cMkj]M1O-5<(!4m5T#T U|R)`.EiB|**H߹9;νw6린ιsfPM.fϵ뉺Vu\sc7C.%vu2&sYg9D'[jr[?zXw]hԷ8ݐ痡'Ӯ_翍[˼4/>QMct.hiA7gkGmm%__]3nyX\qwy1~q"3ښm݋ŮAm(p+]HsC[a|zNOhuU&I'ҟ)9u?H;V$;J~&۠ò Ե0(ym'އ{myH3N}R6UUs&mk׏e\Wj";0}Nhޢ=XWJ_,ݜ~ [5rE͡16'6jss~AZZQnS񴱳ޕ"{IJAI2屙W6/Vp`6^qR8hjֆjX3CܷT=ؾgZZ77ϙ3'LS%8oymt/N8Ct7 ]:HGpsi/-&k[30jQ^Ku ub?=?R&X~^D:ʜMp6 jt{[m[);0W֭M9 ĬէA'Vl~ZwkqWjxZ\ٌUP2Z`2H_ `AⰐ&T U;xcJN<5#c83dqXXc3kXr:ho̾p4q)t,(YK8N ,tAs690z13cG<#J0#|Lܾd$i<[{ /<[y%ĭ>CEO"PbEEhc})6w ƭܐĬ~DboSxy;C%/ָ5^TٳXa}/2~ĭ˴aޑ=,;BT{,k^o=*/TWظGe-}T Wc:*Ԁ2y+x_5f*ofsv~3k+\}kIՔW2ݟk~~0*7? N C%pŲ\m^I_򁁱rþw4kmV~נ wb\|,f3 c7N>n)j(6\ș⟬Dd%8  3 A?" W(boA0/>$f_>3mX $|H g>C%HsǩBEɺq" :::^9(+fzTbp1>V'ǎzۮ0\k}/ua#6w c9)AK g ލ:WS r?֎ %o!3on)/ v=ί`G1AҔOyOKiDva#!3.Q Xۀܳ/L$<'s0?,+z Xv(>kvW^Sm ])|o|+DBW0R]%:jjC9n]qKW|+&])',]ucLS~9X{,?j ˰¾=ªFKˋG=5墔dkʗB'@yƳQ,͢%R/7M槰ݮ6f:MhSRMn3)\^Cy6:4Ju~%ߐ>xZ`]{JS\Z/`\Sll\XbHOX@Cs69_Փc a1!]<ڡ<:ƓJ(ZƯ/XCm+:bC}MH:J>ﲵSKʝ(y54@G}&9N1soeYþ@~%jzzܗ= 5(w~@:/28G5>.L߅!zL b"&dY &LL0Vbbّ nUn{W3q!pEza9#;=ℋOgl; Y6[A\T^'&cf2>83?ܛNsgL9hD ^Tɲ]pDox?*vb 2y.gN*dx;oU<pHCCCT \`U*%J˖G106 J|6+< -$e|F<r w"9ʥ?Sʞ'vjTE/"~?BМƖ12i#mθf_w|'y 2ofϧw(cFY`+p?r~<~P$~/ jm}% s \NHuAП?=?ܯ)8wdDw*P~։~WLlvU5햮}O૭*+_~r%l5t'f=1_;k_wUwo>EbE]8-DoԸz#<2X2 YWl1(hRiaav|xY:iھ'tĥsYm>ܨ׬˚ye /dRFyns$먹n/:fIx29ފao^[T3B U媕Au>unTǨ AOTN<:] Rm dGZ?QePu{!z um_K'tn9z8ON?>Id5V˞  Kwa6!۝t|0&!_Ɩ[c9d,vsT_ω9Yt8Gu*E;N%26>_#?䨝4Wu_zJ.vBKTݬ^^w-ƽf!{K;Mbpnn@18w 0 \{f b/˜K1B5ўUy.2,(y 8:$$q:H۩e/M@;p8`;EsIꄬbzi72&lPn/^Dh=OPX{)P>ޟt9089uOw0mŲbNoCO0zyIpw xҺ׍2=(ۃ:}ȳ9d5ټz4woLN2N1v~|q;:/eG|VÛUbls͈i2Q\봜)jd(p6vP N>br29fDÉ h)4OӼݗŸyO+pxQ |>://*^TZOObc[)x)7 7Dž|7P ^` V}{?7#!a@|z}>ݍG 7YO$j$t)x{;a8KDW|H1$!+z,uE络{)ng j v޾5v XKY\'te48\w/d]=o6G}`A2k=c3&sXuIN9ѽ}\߽popoo =$cBȁ{VqoMd*ua"y5V]ҽ_OF=QaO:":W-«jDgUj2x5V]c y[7.E^E_>WYye{)xM>@MwCnw=Oʼn묞V~oԔ1S,:dn2%וz *Cf|;O2~s'ʿ$Dd%8  3 A?"ιȡQ[ݙqtd"@=lιȡQ[ݙq8Tk6](8:xYIkTA~h48D׸A+9z0q'qGATAŕxvqE$Qz Q73qB&W_?ED@%B+&Ek<jXDhV15+h8 c՟}> h2uu*|ȩx :jqi)MСpIrQ`ύPF]|D*/ Q]Lme}issnsa8ՆMw9n/kq2wl\ΤGW}c X~JkgkBԐ q5M.㯫\FPrQ.Eas;UIB}.|6'1ű, ѽEbI:d%d b}St, iV2ITW*`FƟ)@q/oBܡDg}#@˭RB.ډ'a <m“r'5TmݐmҔϒ4zL|Ɣ_,1hK 1`( h9~@e8hoo=Ԡ-g4 &^5M%\,qy ڟ%ryޗZ\>Xw٘jB~kJb`G>o{IYN﬙,;Tn\pSl(2[r=kƾS0P>.=z wώP[u<]Xy$Ֆ|g?G䂥炥Y(Xzr 7LlRmfIO|Tsnv&&jCVAٕ X} Uʲ`Qڪ}R&> (Ҳ~3{?dw̙3s9^ED~hTQ)M%EDDowWm̂aHn@ea8V|4w*`އM»2cS;f{6Sr^L5W8Ϗzb=f=fuVUȠ }W׺}t5JVLZvoiWWgݽ>\uˬt]y _ 痢n&AGg|qX0n;|O林kӚXg:իLzOtw_鞱[xh_ -T_PeC[L8 }1C+Mygeo )ޗM/ZO+ZN†ާu`Zb[IU\ | 8+kKSRؔ|z`_) G++༱l:BMԽzb\?7nI{9ƉseuFSiE'WwJˎځ=$xs)]:9um}E}0+(b{bVU>;{Wjm gqwSS|V&1NMh |/WQ&ܺ-TantGզz <|<_3 '|s66.;mk9t[5[[K.J[7j6P8|y|w%2fxojV1a9B'v9 }|r>,VV2\;|Un|Ŗ~[--߸O>t ߱w|B یB+|Xw$ؓ1W7Uߋ1:Umzyxn?2DJ+ ߂I}ǥe[b|Ï ѵs Dd%8  3 A?"L%~T$s-@=L%~T$"VmІ]P8xݚ pUǿ!3&0I)(K;鐴NSƱFFbLy(ji-`ME7 1 1M{$ɽ `'v{ιJDƁHaJ?Hu"J*,yxzVY7+ #B} ]$|fhٻ>FOW:z4毦' e XMҔa `]&97}dBŚ8#cambH1p5rm߾McgޡQ-̧u}4vu;h8Kclsp\;M2d ^Nk-:m5 "[ t]r}A%C-#dM-\ gű˯]i_-Yc#2ϵ\+w3ʣ`!L`;]{ ;HK-gLjЌw)6PP2uyL͗LWe"O̓2W\?' '/"5VshMٲX%o"X%K(1[6U1(8*ڥofoa-!@zҕ|>xWV`-X'3z*yRm'&y\mjLS[/j<ˣ=z_V;d)GSd-HR{7cM__2 REp*:WI+z,ZI)b._TQOb'V#@!ka|(k*$V/K^6سl&X>l5`=Yׂ. 9l9S:BQ1}D t:n'ѱ^+~UhUѼT3ïs #0b-s-C~jΏ ҏMm=6ؼz|'~|G~|guZ|Zokq Wj8p.T*9W*L%9 N 8%:Ǿkp( .pZg\.^7[Kn-nh13Sb֕ʇ}|LJ}|LJ}|LJ}rO>'bg Sd8S,#^t0Z&PeZytdeZ("yDWŒސ,D7Ra->oUf5Xo4&G;`q?B҈З ā xPGWS=bߎcPBmڬC}GA u󈸀yl4eY*;PglG wOSPg9uC\s=I~<(TK&$x^`4OH:]KC2ّ1v6mHuY'.;m"|_t>Ň-=tD]ϓ&}I[)`75|Ό.lD?+{2Sw#L65Sغd`>8/o3 0O;%xNZ:o+Mq~Y,;?;δXj}3BDd%8  3 A?"kP26XCT6@=kP26XCTTk6](8xY]h\E>siB.<! FȖ%]-X& mFd"eYR+"B@*ED )e3woMv^8w̜9sfwgUD4: +*pr\.ݻ7Q[sT",|6&@c:h/h'(*G˘}}ŅBbL9EXccлw:^zTxnyO?'lW}Wxsøibn}Ff,7Hr.{b_$)F?U#!|?LIAF~L]u2I60]})ӾW)~犊9iMS}ݤ&=zWo0mA؍z}qXkZ yXcYg3NicC7eϴ˴o*i2/ڇN'CL&sm˅'}FbPj-)94%״r~}~}cfCʉ7Ͷf%֣~GʞZ?c|D*q]wKɞn7)ks ؛Ga: M<9qZdE$yZіjūi@T觠۠(|¨`pj#Qއ˚u퀑. :Jc 21Лu0rk0 !)1/g@y:AfuD5`d0h) hϧ*M,tYn|V̳L{xug_%O-:37V زRej}ίa>ڇ@eHb[/2}'\q]P"h]qVsFm)˙:!k Cbm'ͅA7*7l&6jK|}j>~Rkk H{dk rVocPRJ쭕#=.ӛysRkZq\Q'wl)k?i39o7Ѿҽ)mQilwHꙿ }Dd%8  3 A?" HtӜ":Eʦ<@= HtӜ":EʦX"Vkp_]8xZ]h\E>{7nDm5ҥRVB" 6!5US%,ODKT1CKR1`E>Ŷ5?;L&n*8;g~h(&HKQ!um LC7]F{MLb+Qwy6A nP#ӵ5HiS>*}-CtĝqKxISy>Ix*AM}~uUN R/w"olF7~ܶJtHo|vQ!,gMwebWc`<9-zvS^M7e8w~cc-pIuowJ]*,7שjI9X 5wT@QFoҀgcIfnϔ˔7nEeEP#Ob>rpRLkd^ :/!Gm, )g|z o} ~m~G|>WO?#^-KRw:ffيas:qszDg{:apƮgUoL[woft[5h%u߁}@oC7`{zE )kr.n+bBzS`Q孃a~t aT>i[%{{7 nMcE%gA)̾F3&ʦ"!~X/.z/DW:Zcʋu[1lǺI̧}0l280')nG\ghu} ,% SG@/[kn[{yA}|: Xt :F]ʇWAAo[rbx]KKzi-K;?L,zQy8q:]BOD L>AM>>'z>E/_\O9`ֻ{5A\nux~`[ZD &9僵a=T9c\bmqJM+NJS`B F1ɘFʼ*x9b|ӔQa񬘵Ts,o?A6󳁭+b[:M_U>fM~FDST~k:jr Dd%8   3 A ?"_IZԗBC@=_IZԗB<(VmІ]P8xZylTE.B(ri#-G!B*?  @CFFQ,A@AR}ʵhRJ -Qyث-vof̛LDS ћL%{=GE!b|]ԢAbїlt^aD=;"XBR/n%(mR=9^3G|ka6U+9{pYTJa2_\\Ld>h(0Zꂤ-eȨsseiӇݨ]mhk+m61*cQMNv7{UޱIptC )hNΖ.=E4&*e܏S-poӫZ]j ޴k2J(D5"mvCEYԋwoi9d7  =hI>#gϵ+YjC)l/ini"[N=rI8$VJ>Xz#VV7XQeJ WL\c7E&deQo(X]J9z &=(JF[L=N% #`TCv5VeJ"٘ ce'כ]瘵iZcֈH7{XwX(뭐 m{Ǽ'L>U/U_O~N] ~1bcaV61raJṠ=]`+8)ǽKI(R?6'${٦#{D;@λ\>d] Xx9u@C^AMgSs@#d>r:#!N d^.}on\.R@2p 8 BB3~f1zdK=lZ>YSyElqq_ 9sL+弻%=ھHB6l%%WFJ 2ZG+Gj`-A\1*8c@:9 .@d '\7" `} pa| C4 >BQU>N}9 'S7>E/]4gy>K퀶@+>{ v. T E@>q].C灳`:x8~DiݽtK1D(u?HKg.mW ٫蓍9#c]Ø#0 rs߄%:G$ Q*΅н6x`[l,EE|RGU>|vyi.|{>_U d"6 bv |$t!hɛu7:!^Gy=t ԕ7RН7oBx+m?@N I4aؐvB]nGY0ǡpq08\pQbWp3`;@k0h > p}XpO.Hw"F_e6?m"y7oY7 ­Lg1b86ߓkgwQ r=WbyM@~$fo G 7ofg,ʺ@\>&kn^KQ+Hm4^Oy¦䭦ɽh+.fY&q_51^xf~4}s~3\招3GcIn鉃޸) c}m.?E71NWϘ Gց28Fs?ߘ8j5q<l7)4\ Nf3bpOUU NkMzmڑKgO/獖 7*pޘ:2_\aόǙͷJouW 9Q|A~n]r? bG窪6?ת]Eus벜õki~r-i/ kհε*VQ]kJsJk$ײ|pm8 9n^hlBb=ޕUG]BUm|w[+UI2ʹv竲~UǨ#d/טe'V26s9Z!T12!E\}=!2v @@@ NormalCJ_HaJmHsHtHD@D Heading 1$$@&a$ 5CJ\>@> Heading 2$@& 5CJ\DA@D Default Paragraph FontRi@R  Table Normal4 l4a (k(No List4U@4 Hyperlink >*phDV@D FollowedHyperlink >*ph>B@> Body Text$a$ 5CJ\PC@"P Body Text Indent h^hCJO  "& "& "& "& "& "& "& "& "& "&W A(8/9j99:IO8U =WWhi[\]^f&'()1= > ? r #0TUO ! """&"O"P"b"o"z"""#$$+&&';'`'''(G(((((((M)N)O)P)))[*\***i+j+++w,x,,,--.... / ///0000000001122[3\333l55k788889 99'9(9*9+9,9.9/91929N9O9\9e9f9h9i9j9l9m9n9p99999999999999:I<{=>?@LA2BCC!DDDE8EEEEEEqFFGIJ9K:K;K ? r #0TUO ! """&"O"P"b"o"z"""#$$+&&';'`'''(G(((((((M)N)O)P)))[*\***i+j+++w,x,,,--.... / ///0000000001122[3\333l55k788889 99'9(9*9+9,9.9/91929N9O9\9e9f9h9i9j9l9m9n9p99999999999999:I<{=>?@LA2BCC!DDDE8EEEEEEqFFGIJ9K:K;KUOXXXL# @0(  B S  ?u>ap^tQ?_"| ZGk,qJknljrvutj ^`hH) ^`hH. pp^p`hH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. PP^P`hH.^`OJQJo(hH ^`hH. pp^p`hH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. PP^P`hH. ^`5hH. ^`hH. pp^p`hH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. PP^P`hH. ^`hH) ^`hH. pp^p`hH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. PP^P`hH. ^`hH) ^`hH. pp^p`hH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. PP^P`hH.^`OJPJQJ^Jo(hH- ^`hH. pp^p`hH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. PP^P`hH. ^`hH. ^`hH. pp^p`hH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. PP^P`hH.ljlj`) vuvu) aa) ?_"?_"D* * qJqJ* ZGZG(+ 50Q0RLTD00P"аTa1U0Ta1U03аTa1U08аTa1U0O9аTa1U09аTa1U0 dG\k<gRk "."Dv{(M)N)O)P)))[*\***i+j+++w,x,,,--.... / ///0000O@ wX &'OPP P P$P&PTPdUnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial;Wingdings"1VEņ* C ( C (4OO3HX?Rk2NormalMrStudioMladen(       Oh+'0h  $ 0 <HPX`MrStudioNormalMladen3Microsoft Office Word@| @"-@|@  C՜.+,D՜.+,P  hp  private(O' MrMr TitleNaslov 8@ _PID_HLINKSA`jmailto:Mladen.rajko@tinjan.hr1Mmailto:Zdenko.tomcic@iptpo.hr\'#mailto:Linda.jurakovic@pu.t-com.hr  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefgijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry F@Data h/L1TableLWordDocument2SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q