Pregled bibliografske jedinice broj: 982743
Vulkanoklastične naslage srednjega trijasa u okolici Sinja
Vulkanoklastične naslage srednjega trijasa u okolici Sinja, 2017., diplomski rad, diplomski, Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 982743 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Vulkanoklastične naslage srednjega trijasa u okolici Sinja
(Middle Triassic volcaniclastic deposits in Sinja area)
Autori
Šikić, Filip
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Rudarsko-geološko-naftni fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
07.07
Godina
2017
Stranica
38
Mentor
Aljinović, Dunja
Ključne riječi
tufovi, vitroklasti, kristaloklasti, vapnenci, dolomiti, bazalt, taloženje
(tuffs. vitriclastic, crystaloclastic, limestone, dolomite, basalt, deposition)
Sažetak
Cilj rada bila je istražiti mikropetrografske karakteristike vulkanoklastičnih naslaga u okolici Sinja (južni dio Vanjskih Dinarida). Lokaliteti istraživanja nalaze se u okolici naselja Zelovo koje je smješteno u blizini grada Sinja. Terenskim istraživanjem snimljena su dva slijeda naslaga, SINJ i ZELOVO, u kojima se pojavljuju vulkanoklastične naslage. Od prikupljenih uzoraka napravljeni su mikroskopski preparati čijom su analizom određeni tipovi vulkanoklastičnih i karbonatnih stijena. Vulkanoklastične naslage čine vitroklastični, kristaloklastični i kristalovitroklastični tufovi. Vitroklastični tufovi sadrže obilje krhotina vulkanskog stakla kojeg povezujemo s eksplozivnim vulkanizmom kiselih ili neutralnih stijena. Kristaloklastični tufovi sadrže veliku količinu kristaloklasta od kojih prevladava kvarc koji ukazuje na kiseli magmatizam. Vapnence karakterizira mnoštvo radiolarija i tankoljušturastih školjaša koji su indikator dubljeg, pelagičkog taložnog okoliša, ali se pojavljuju i zelene alge koje nastanjuju pliće dijelove marinskog okoliša. Prisustvo algi u pelagičkim vapnencima ukazuje na pretaloživanje materijala iz plićeg u dublji taložni prostor. Za vulkanoklastične naslage također se pretpostavlja da je materijal najprije akumuliran u plićem marinskom dijelu ili na kopnu, da bi se zatim pretaložio u dublji marinski okoliš mehanizmom gravitacijskih tokova. U nedefiniranom kontaktu s naslagama lokaliteta ZELOVO prisutni su i bazalti za koje se pretpostavlja da su se izljevali na morsko dno i da su imali utjecaja na vapnence koji su tom prilikom dolomitizirani i silicificirani.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Geologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Zagreb
Profili:
Dunja Aljinović
(mentor)