Naslov
Razlike samoprocjene kvalitete života i zdravlja učenika i učenica viših razreda osnovne škole koji boluju od nezaraznih kroničnih bolesti
(Differences self-assessment of quality of life and health of pupils in upper primary school suffering from non-infectious chronic diseases)

Autori
Lugović, Gina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
Knjiga sažetaka 26. godišnje konferencije hrvatskih psihologa s međunarodnim sudjelovanjem: Kvaliteta života kroz životni vijek: izazovi i preporuke / Brajša-Žganec, Andreja ; Penezić, Zvjezdan ; Tadić Vujčić, Maja - Jasrebarsko : Hrvatsko psihološko društvo (HPD), 2018

ISBN
978-953-55079-7-0

Skup
26. godišnja konferencija hrvatskih psihologa: Kvaliteta života kroz životni vijek: izazovi i preporuke

Mjesto i datum
Sveti Martin na Muri, Hrvatska, 07.11.2018. - 10.11.2018

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
učenici, samoprocjena kvalitete života, samoprocjena zdravlja, kronične nezarazne bolesti
(students, self-assessment of quality of life, self-assessment of health, chronic non-communicable diseases)

Sažetak
Subjektivna dimenzija kvalitete života (osjećaj vlastitog zadovoljstva svojim životom prema International Wellbeing Group) i zdravlja (stanje potpunog tjelesnog, duševnog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i iznemoglosti, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji) može se procijeniti i iskazati od rane životne dobi. Cilj rada je ispitati razlike samoprocjene kvalitete života i zdravlja po spolu i razredima učenika viših razreda osnovne škole sa kroničnim nezaraznim bolestima. Istraživanje je provedeno na N=207 učenika od 5. do 8. razreda (dječaka i djevojčica) u jednoj osnovnoj školi. Primijenjen je Upitnik psihosomatskih simptoma za djecu i adolescente (Vulić-Prtorić, 2005). Izdvojeni su odgovori učenika koji su na dopunskim pitanjima o zdravstvenom statusu („Što misliš, kakvo je tvoje zdravlje općenito?“ i „Boluješ li od neke bolesti poput npr. astme, alergija, dijabetesa i sl.?“) odgovorili da imaju kronične nezarazne bolesti (N=40). Svoje zdravlje 22, 5% učenika procjenjuje odličnim, 57, 5% vrlo dobrim, 20, 0% osrednjim a ni jedan učenik ne procjenjuje svoje zdravlje lošim. Za mjerenje kvalitete života djece primijenjen je upitnik „Personal wellbeing index“ PWI-SC za djecu Cummins-a i Lau (2005) kojim se mjeri subjektivno zadovoljstvo kvalitetom života (osam skala Likertovog tipa procjenama od 0 /sasvim nezadovoljan/ do 10 /sasvim zadovoljan/). Istražene su tri dimenzije: zdravlje, međuljudski odnosi i sigurnost u budućnost, odnosno pitanja „Koliko si sretan/sretna sa svojim zdravljem?“, „Koliko si sretan/sretna s odnosima (slažeš li se) s ljudima koje poznaješ?“ i „Koliko si sretan/sretna u vezi s tim što ti se kasnije u životu može dogoditi?“). Kvalitetu svog zdravlja „ni sretni ni nesretni“ i jedan stupanj ispod ove kategorije procjenjuje 20% učenika. Analizom dobivenih rezultata utvrđeno je da postoji statistički značajna razlika (Mann- Whitney U test, p=0.04) po spolu u odnosu na zadovoljstvo zdravljem u upitniku samoprocjene kvalitetom života. Učenici s kroničnim nezaraznim bolestima značajno niže procjenjuju zadovoljstvo svojim zdravljem od učenica. Nisu nađene druge statistički značajne razlike po ispitivanim pitanjima u ispitanom poduzorku učenika u odnosu na spol i razrede. Promatrajući individualne procjene učenika, koji su svoje zdravlje procijenili relativno nezadovoljavajućim/osrednjim (20%) i zadovoljavajućim/odličnim i vrlo dobrim (80%) na primijenjenim upitnicima, nameće se potreba kombiniranja kvantitativnih i kvalitativnih metoda istraživanja (npr. Utemeljene teorije ili Studije slučaja) u daljnjim istraživanjima ovog tipa. Kvalitativnom analizom dobili bi se dublji uvidi u stvarnu samoprocjenu stanja zdravlja, kvalitete života i zdravlja učenika u osnovnim školama. Tako dobiveni podatci bili bi osnova za postavljanje odgovarajućih psiholoških preventivnih intervencija i savjetodavni rad.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA