Naslov
Aktualno stanje u hrvatskoj poljoprivredi i smjernice njezina razvoja s naglaskom na poljoprivredi istočne Hrvatske
(The current state of croatian agriculture and guidelines for its development, with special reference to eastern Hroatia)

Autori
Tomić, Franjo ; Kralik, Gordana ; Krička, Tajana ; Guberac, Vlado ; Bašić, Ferdo ; Kovačević, Josip ; Mijić, Pero ; Mioč, Boro ; Kovačević, Vlado ; Franić, Ramona

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), ostalo

Izvornik
Zbornik radova sa znanstvenog skupa Proizvodnja hrane i šumarstvo- temelj razvoja istočne Hrvatske / Matić, Slavko ; Tomić, Franjo ; Anić, Igor - Zagreb : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 2015, 3-25

ISBN
978-953-347-043-6

Skup
Proizvodnja hrane i šumarstvo- temelj razvoja istočne Hrvatske

Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 14.06.2013. - 15.06.2013

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Recenziran

Ključne riječi
poljoprivreda ; ekološka proizvodnja ; krmno bilje ; stočarstvo ; navodnjavanje.
(agriculture ; organic farming ; fodder ; livestock ; irrigation.)

Sažetak
Republika Hrvatska postaje članica Europske unije, zajednice u kojoj je poljoprivreda sastavnica gospodarstva važna za stabilan i skladan razvoj te unapređenje ruralnog prostora, čiji okvir i smjernice razvoja definira Zajednička poljoprivredna politika – ZPP (Common Agricultural Policy – CAP). U Hrvatskoj je poljoprivreda najprije način života, izvor i nekovrsni čuvar tradicije, a zatim gospodarska grana važna na prvome mjestu zbog opskrbe hranom (Food security) i prehrambene sigurnosti nacije, broja zaposlenih, vrijednosti koja se u njoj stvara i udjela u ukupnoj vanjskotrgovinskoj razmjeni. Poljoprivreda i prehrambena industrija sudjeluju u bruto nacionalnom dohotku s prosječno 9, 1%, u ukupnom izvozu s oko 11%, u uvozu s 10%, dok u ukupnoj zaposlenosti sudjeluju s više od 20%. U vanjskotrgovinskoj razmjeni hrane u posljednjih 20 godina Hrvatska bilježi deficit u rasponu 0, 80 – 1, 2 milijarde USD godišnje. Neizbježan je uvoz banana i kave, ali uvoz povrća i voća (trenutačno oko 50% ukupne domaće potrošnje), govedine (oko 60% potreba), svinjetine (oko 40% potreba) te mlijeka i mliječnih proizvoda ne može se pravdati prihvatljivim razlozima. Hrvatska ima povoljne agroekološke prilike, iskusne stručnjake, znanstvene ustanove, visokorodne kultivare svih poljoprivrednih kultura, ukratko – kapacitete za veću, stabilniju i kvalitetniju poljoprivrednu proizvodnju u odnosu na onu koju sada ima. Veći i stabilniji prinosi u uzgoju bilja pozitivno bi se odrazili na unapređenje stočarstva, prehrambene industrije, zapošljavanje, niže cijene hrane, povećani izvoz i, što nije manje važno, viši životni standard. Hrvatska ima plodna tla, bogata je vodama, napose istočna Hrvatska, a oranice, vrtovi, voćnjaci, vinogradi često su nam žedni, prinosi ispod prosjeka Europe, a stoka neodgovarajuće hranjena. Znatno više napora za bolje gospodarenje i korištenje postojećih prirodnih resursa nema alternative. Na prvome mjestu, kao i sve susjedne države, moramo ubrzano povećati primjenu navodnjavanja (Hrvatska sada navodnjava svega 0, 84% obradivih površina) na razinu prosjeka Europe (13%) kako bismo ostvarivali više i stabilnije prinose i kvalitetu uroda. Tako bi se u uvjetima navodnjavanja ostvarili povoljniji uvjeti za uzgoj stoke te osigurale dostatne količine mesa, mlijeka i drugih stočarskih proizvoda. Takav pristup u hrvatskoj poljoprivredi potpuno je moguć, pa bi Hrvatska – uz navodnjavanje i primjenu ostalih mjera kao što su: okrupnjavanje zemljišta i povećanje njegove obradivosti, povećanje ekološkog uzgoja i proizvodnje tradicijskih (autohtonih) proizvoda te stručno obrazovanje poljoprivrednika i stručnjaka za potrebe prakse – od uvoznika opet mogla postati izvoznik poljoprivrednih proizvoda i hrane.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA