ࡱ> .bjbj4uunB ]8I<D30 ?2A2A2A2A2A2A2$(57Re2M(((e23---(@?2-(?2---U{g(-+2303-8,08-8-,j-D"%e2e2-3((((8 #:NAPAD JUGOSLAVENSKE NARODNE ARMIJE I POSTROJBI POBUNJENIH SRBA NA ZADAR I ZADARSKO ZALEE 1991. Slaven Ru~i Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata Sa~etak Tekst na temelju dostupnih izvora obrauje napad postrojbi Jugoslavenske narodne armije i snaga SAO Krajine na prostor Ravnih kotara i Bukovice te grada Zadra tijekom druge polovice 1991., a zaklju no sa sklapanjem primirja u Sarajevu 2. sije nja 1992. godine. Pri tome je, uz kratki prikaz izbijanja i airenja srpske pobune u Hrvatskoj, fokus stavljen prete~no na vojna zbivanja na zadarskoj bojianici. Klju ne rije i: Zadar, Domovinski rat, JNA, 9. korpus, srpska pobuna, SAO Krajina Uvod U radu se, na temelju dostupnih izvora, obrauje napad postrojbi Jugoslavenske narodne armije (JNA) i snaga Srpske autonomne oblasti Krajine (SAO Krajine) na prostor Ravnih kotara i Bukovice te grada Zadra tijekom druge polovice 1991., a zaklju no sa sklapanjem primirja u Sarajevu 2. sije nja 1992. godine. Najvei dio gradiva koriatenog za pisanje rada zarobljen je nakon okon anja Vojno-redarstvene operacije (VRO)  Oluja i sloma Republike Srpske Krajine (RSK) u kolovozu 1995. godine, te se uva u Hrvatskom memorijalno-dokumentacijskom centru Domovinskog rata u Zagrebu. To se prvenstveno odnosi na iznimno opse~nu i solidno sa uvanu dokumentaciju 9. korpusa JNA sa sjediatem u Kninu, ija je zona odgovornosti tijekom ratne 1991. godine obuhvaala prostor sjeverne Dalmacije. Meu spomenutim gradivom valja osobito istaknuti spise 180. motorizirane brigade (mtbr.) JNA sa sjediatem u Benkovcu, kao najja e postrojbe na pravcu srpskog napada prema Zadru, zatim izvjeaa Komande 9. korpusa i pojedinih postrojbi iz sastava korpusa, dokumente Komande garnizona Zadar, te spise Obaveatajno-bezbjedonosnog organa (OB) 9. korpusa JNA. Koristan izvor predstavljali su i, doduae neato slabije sa uvani, dokumenti Komande Vojnopomorske oblasti (VPO) JNA, kao i spisi `taba Teritorijalne obrane (TO) SAO Krajine, koji pru~aju nu~an uvid u djelovanje postrojbi pobunjenih Srba na sjevernodalmatinskom bojiatu. Pri obradi ove tematike koriateni su i sekundarni povijesni izvori, u ovom slu aju tiskovine srbijanske provenijencije, poput Borbe i Politike, ije mi je pisanje pomoglo u boljem razumijevanju ozra ja na prostoru pod nadzorom lokalnih srpskih pobunjenika. U radu je, dakako, pa~nja posveena i aktivnostima hrvatskih postrojbi u zadarskom zaleu tijekom 1991. godine, pri emu su, uz ostale, koriatene monografije 4. brigada ZNG: ovjek i rat 90/92. Ive Jelia, Zadar u Domovinskom ratu 1990.-1991. Jadranka Kaleba, 112. brigada HV Zadar - Od dragovolja kih odreda do meunarodnog priznanja Republike Hrvatske Marka uline i Duaana Nikitovia, te Domovinski rat i Slom Titove armije Davora Marijana. Ovaj tekst, neovisno o tome, valja smatrati tek prilogom ozbiljnijem istra~ivanju ove tematike, do kojega e, vjerujem, doi u narednom razdoblju. Povratak viaestrana ja u Hrvatsku, pobuna hrvatskih Srba i osnutak SAO Krajine Savez komunista Jugoslavije (SKJ) se, po evai od sredine 1980-ih godina, uslijed permanentne gospodarske i politi ke krize koja se raairila u Socijalisti koj Federativnoj Republici Jugoslaviji (SFRJ) sve te~e nosio s porastom nacionalisti kog djelovanja, ije je najsna~nije ishodiate bilo na teritoriju Socijalisti ke Republike (SR) Srbije. Slo~ena situacija u zemlji, kao i sve izgledniji slom komunizma na meunarodnoj razini, naveli su vodstva SK Slovenije i SK Hrvatske da tijekom 1989. dozvole da se naredne, 1990. godine, u tim dvama republikama odr~e prvi viaestrana ki izbori nakon Drugog svjetskog rata (Bari, 2005., 33). Na viaestrana kim izborima u SR Hrvatskoj, provedenim u travnju i svibnju 1990., pobijedila je Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), dok je u Kninu i nekolicini susjednih, veinskih srpskih opina, vlast osvojila Srpska demokratska stranka (SDS) na elu s Jovanom Raakoviem (Bari, 2005., 53). Savezni sekretarijat za narodnu obranu SFRJ je, kao odgovor na rezultate izbora, sredinom svibnja 1990. donio odluku o oduzimanju naoru~anja hrvatske TO i njegovoj pohrani u objektima JNA (Nazor, 2011., 28). Na teritoriju opina Knin, Gra ac i Donji Lapac, u kojima je vlast obnaaao SDS, 27. lipnja 1990. osnovana je nelegalna Zajednica opina sjeverne Dalmacije i Like (Bari, 2005., 66), dok je Srpsko nacionalno vijee (SNV), utemeljeno 25. srpnja iste godine, najavilo skoro odr~avanje izjaanjavanja o srpskoj autonomiji u Hrvatskoj (Bari, 2005., 72). Sedamnaestog je kolovoza 1990., kao odgovor na pokuaaj pripadnika Ministarstva unutraanjih poslova (MUP) Republike Hrvatske da izvuku naoru~anje rezervnog sastava policije iz pojedinih postaja iji su se djelatnici u meuvremenu odmetnuli, srpsko stanovniatvo sjeverne Dalmacije i ju~ne Like zapo elo s provoenjem tzv.  balvan revolucije , blokiravai zaprekama tamoanje najzna ajnije cestovne i ~eljezni ke komunikacije, ato se smatra za etkom srpske pobune u Hrvatskoj (Bari, 2005., 79.; }unec, 2007, 264-265.). U Kninu je, 21. prosinca 1990. godine, nakon ato je najvei dio veinskih srpskih opina sjeverne Dalmacije (meu kojima i tadaanje opine Benkovac i Obrovac), Like, Korduna i Banovine prihvatio njezin statut, proglaaena SAO Krajina, kao oblik teritorijalne autonomije u sastavu Republike Hrvatske (Nazor, 2011., 45.; }unec, 2007., 268). Zbivanja u zadarskom zaleu od tzv. Krvavog Uskrsa na Plitvicama 31. o~ujka 1991. do izbijanja otvorenog sukoba izmeu hrvatskih postrojbi i snaga pobunjenih Srba kod Kruaeva 3. kolovoza 1991. godine Iznimno napeti meunacionalni odnosi u Hrvatskoj 2. o~ujka 1991. kulminirali su izbijanjem prvog oru~anog sukoba izmeu pripadnika MUP-a RH i srpskih pobunjenika u zapadnoslavonskom mjestu Pakracu, da bi ve 31. o~ujka 1991., na katoli ki Uskrs, na podru ju Nacionalnog parka  Plitvi ka jezera doalo do novog okraaja (Marijan, 2008., 247-251.). Zbivanja na Plitvicama izazvala su, o ekivano, golemu pozornost u Kninu. Putem tamoanje radio-postaje, sukladno tome, nedugo nakon pristizanja prvih informacija o sukobu i njegovom nepovoljnom ishodu po pobunjenike, upuen je poziv svim graanima koji su posjedovali osobno naoru~anje da se dobrovoljno jave na prethodno odreena zborna mjesta, nakon ega je prema Korenici upuen autobus s naoru~anim odmetnicima. Ispred Stanice javne sigurnosti u Benkovcu, koja je, poput preostalih policijskih postaja na pobunjenom teritoriju, od sije nja 1991. potpadala pod nadle~nost novoustrojenog Sekretarijata unutraanjih poslova (SUP) SAO Krajine u Kninu, okupilo se 70-ak naoru~anih civila, koji su potom blokirali ~eljezni ki promet prema Zadru, dok su u veinskim srpskim selima benkova ke opine organizirane seoske stra~e, koje su uspostavile nadzor nad lokalnim komunikacijama. Ve narednog dana Izvrano vijee SAO Krajine, koje je sukladno oblasnom Statutu predstavljalo najviae tijelo krajinske izvrane vlasti, izdalo je zapovijed da se ~urno provede mobilizacija pripadnika TO i dobrovolja kih postrojbi,  radi odbrane slobode svih graana i radi zaatite teritorijalnog integriteta SAO Krajine , ato, meutim, nije provedeno u djelo. Postrojbe JNA na podru ju Ravnih kotara i Bukovice istodobno su, formalno se pridr~avajui propagirane politike sprje avanja meunacionalnih sukoba, radile na ja anju vlastite bojeve gotovosti. JNA je, ina e, na prostoru sjeverne Dalmacije raspolagala znatnim resursima. Taj je teritorij, naime, spadao u zonu odgovornosti njezinog 9. korpusa sa sjediatem u Kninu, a koji je, u zapovjednom smislu, bio podreen Komandi VPO u Splitu (koja je naknadno izmjeatena na Vis). Korpus se, izmeu ostalog, uz Komandu i priatabske postrojbe sastojao od dvije motorizirane brigade, od kojih je 180. mtbr. imala sjediate u Benkovcu, a 221. mtbr. u Kninu, te 9. mjeaovitog artiljerijskog puka (map) i 557. mjeaovitog protuoklopnog artiljerijskog puka (mpoap). Te su snage, naknadno, poja ane s dva oklopna bataljuna koji su dovedeni s podru ja Bosne i Hercegovine, te motoriziranim bataljunima iz Pirota (iz sastava 4. proleterske mtbr.) i Kumanova (iz sastava 592. mtbr.) (Marijan, 2016., 156). Korpusu su, u slu aju potrebe, zra nu potporu imali pru~ati zrakoplovi s aerodroma u Udbini, Mostaru i Bihau (Dimitrijevi, 2017., 367-371.). Respektabilne snage JNA nalazile su se i u vojarnama i objektima u samom Zadru. Tako je u vojarni broj 1 (vojarna  Marko Oreakovi ) bio smjeaten Artiljerijski akolski centar (A`C) JNA s oko 200 oficira i podoficira i oko 300 polaznika akole rezervnih oficira; u vojarni br. 2 (vojarna  uro akovi ) u Stanovima nalazio se akolski centar protuzra ne obrane (PZO), s ukupno 450 ljudi; u vojarni broj 4 (vojarna  Novi logor ) kod tvornice  SAS bili su locirani topni ki divizijun i prometna eta s oko 250 vojnika; u vojarni  Smiljevac , iju je posadu inilo 25 vojnika, nalazilo se uskladiateno naoru~anje TO zadarske regije, koje je JNA otuila nakon pobjede HDZ-a na viaestrana kim izborima u SR Hrvatskoj 1990. godine; u vojarni broj 9, tzv. konjuanici, nalazilo se 16 pripadnika JNA, dok je skladiate streljiva na Bokanjcu osiguravalo 20 vojnika (Jeli, 2005., 122.; ulina i Nikitovi, 2017., 150-153.). Ovdje valja spomenuti i vojne objekte smjeatene izvan grada, no u njegovoj relativnoj blizini, poput vojarne u zra noj luci Zemunik (sjediate 84. zrakoplovne baze Jugoslavenskog ratnog zrakoplovstva i protuzra ne obrane); vojarne  `epurine , u kojoj su bili rasporeeni 60. srednji samohodni raketni puk PZO, s oko 250 pripadnika i 271. laki topni ko-raketni puk PZO s 300-tinjak vojnika, te vojnog objekta na brdu Kri~ iznad Bibinja, s etom zra nog osmatranja i javljanja, oja anom oklopniatvom i topniatvom (Jeli, 2005., 122.; ulina i Nikitovi, 2017., 153.; Kaleb, 1999., 51-55.). Komanda 9. korpusa JNA je nakon sukoba na Plitvicama, ocjenjujui politi ko-sigurnosnu situaciju na sjevernodalmatinskom teritoriju, potonju opisala  izrazito nepovoljnom , isti ui pritom sve sna~nije izra~en antagonizam izmeu tamoanjeg hrvatskog i srpskog stanovniatva, te neprestani pritisak na armiju da se  svrsta u meurepubli kim konfrontacijama . Komanda korpusa je, nadalje, u skladu sa strategijom  tampon-zona 5. travnja 1991. izdala  Zapovest za odbranu , u kojoj se snagama korpusa nalagalo da, pod svaku cijenu, sprije e postrojbama MUP-a RH ulazak na prostor pobunjenih opina Benkovac, Obrovac i Knin, te da im, u slu aju eventualna nailaska, preprije e put i upozore ih na zaustavljanje, a ukoliko se potonji na to ogluae, da  energi nim dejstvom otvore vatru i vode borbena dejstva . Donoaenju ove odluke prethodio je sastanak Slobodana Miloaevia i srbijanskog lana Predsjedniatva SFRJ Borisava Jovia sa saveznim sekretarom za narodnu obranu Veljkom Kadijeviem, kojom prigodom je potonji pristao da, u slu aju hrvatskog pokuaaja oru~anog guaenja srpske pobune u sjevernoj Dalmaciji, JNA primjeni silu i zaatiti tamoanje srpsko stanovniatvo ne tra~ei prethodnu suglasnost federalnog Predsjedniatva (Jovi, 1996., 317). Meu pobunjenim je ravnokotarskim Srbima u ovom razdoblju doista sve prisutnija bojazan od mogueg upada hrvatskih postrojbi na teritorij pod njihovim nadzorom. Stanovniatvo lokalnih srpskih sela s tim se u vezi sve eae za pomo obraalo jedinicama JNA. Tako su, prema izvjeau OB organa 9. korpusa, stanovnici mjesta Smokovi zatra~ili da im armija pru~i zaatitu ili da ih naoru~a, kako bi se, u slu aju potrebe, bili sposobni obraniti od susjeda iz hrvatskog sela Murvica koji su, prema njihovim tvrdnjama, svi bili naoru~ani. U travnju 1991. incidenti u zadarskom zaleu, naj eae u vidu razmjene strelja ke vatre izmeu naselja s veinskim srpskim i hrvatskim stanovniatvom, postaju svakodnevicom. Uslijed pogoraanja ope situacije na terenu, MUP RH je, tijekom istog mjeseca, ~elei zaatititi lokalne Hrvate, ali i zauzeti bolje strateake polo~aje, osnovao policijske ispostave u veinskim hrvatskim ravnokotarskim i bukovi kim mjestima Jasenicama, Stankovcima, Kruaevu, Pola i i Pridrazi, ato je rezultiralo dodatnim ja anjem meunacionalnih tenzija i pretvaranjem ovih naselja u nova krizna ~ariata regije (Runti, 2003, 182). Loai meunacionalni odnosi na podru ju Ravnih kotara dodatno su pogoraani kada su u mjestu Pola a, 2. svibnja 1991., pripadnici srpskih paravojnih snaga usmrtili pripadnika specijalne postrojbe MUP-a RH  Poskoci Franka Lisicu. U Zadru se, prema izvjeau  Narodnog lista , nakon vijesti o njegovoj pogibiji sakupio velik broj prosvjednika, koji su u povorci proali srediatem grada, tra~ei od vlasti da im da oru~je kako bi se obra unali s lokalnim Srbima. Pri tome su, prema istom izvoru, razbijani izlozi trgovina u vlasniatvu srpskih tvrtki i privatnih osoba, a u Sukoaanu i Bibinjama je ak doalo i do paljenja pojedinih vikendica iji su vlasnici bili srpske nacionalnosti. Dio je srpskog stanovniatva, osjetivai se ugro~enim, na to izbjegao iz vlastitih domova u Zadru, Biogradu na Moru i pojedinim manjim mjestima u zadarskom zaleu, te se, veim dijelom, smjestio u Benkovcu (ponajviae u hotelu  Asseria ) i okolici. U Benkovcu su, kao o ita reakcija na navedena zbivanja, nakon nekoliko dana demolirane i oplja kane pojedine hrvatske radnje, poput  Bagata i  Bobisa , dok je u mjestu Zaton nedaleko Obrovca miniran vodovod koji je Zadar opskrbljivao pitkom vodom, a uniateno je i nekoliko ugostiteljskih objekata hrvatskih vlasnika (Kaleb, 1999., 61). Ispred Komande VPO u Splitu s druge je strane 6. svibnja 1991. godine, na masovnom prosvjedu organiziranom protiv JNA glede njezine blokade hrvatskog sela Kijeva u kninskoj opini, ubijen ro ni vojnik Saako Geaovski, dok su u `ibeniku mjeatani kamenovali lokalni Dom armije (Kaleb, 1999., 61). Nakon ovih dogaaja pobunjeni Srbi su u potpunosti blokirali cestovni promet na prostoru kninske krajine, a ~eljezni ka pruga izmeu Knina i Zadra je minirana i stavljena van pogona. U Kninu je, nadalje, nou sa 7. na 8. svibnja masa od stotinjak osoba demolirala sve trgovine, ugostiteljske objekte, te privatne i druatvene radnje, iji su vlasnici bili Hrvati. Tijekom prve polovice lipnja 1991. sli ni se dogaaji nastavljaju. Srpski su pobunjenici, tako, 4. lipnja na izlazu iz Benkovca zaustavili djelatnike tvrtke  Elektroprijenos iz Splita, koji su vraili popravak oateenog dalekovoda u mjestu Biovi ino Selo, te su im pritom, nakon verbalnog i fizi kog zlostavljanja, oduzeli slu~beno vozilo. Srpsko je stanovniatvo Ravnih kotara i Bukovice donoaenje odluka Republike Hrvatske i Republike Slovenije o osamostaljenju od SFRJ, 25. lipnja 1991., te skoro izbijanje sukoba u Republici Sloveniji, primilo sa strahom i neizvjesnoau. Veina je lokalnih Srba, pri tome, izra~avala  punu podraku snagama JNA u provoenju njihovih aktivnosti. Jedinice JNA na prostoru zadarskog zalea uskoro su, u skladu s novonastalom situacijom, poveale borbenu spremnost, dok je zapovjedni kadar sve otvorenije izra~avao  nezadovoljstvo zbog propagandnog rata koji se u sredstvima javnog informisanja vodi protiv JNA . Armija je, uz to, tijekom srpnja 1991. u viae navrata pozivala rezervni sastav s podru ja benkova ke i obrova ke opine na vojne vje~be, pri emu su, uz dekonzervaciju pojedinih vrsta naoru~anja, vraena i vje~bovna gaanja. Stanje na promatranom teritoriju dodatno je pogoraano nakon ato je, 11. srpnja 1991., predsjednik Vlade SAO Krajine i ministar obrane u njezinu sastavu, dr. Milan Babi, donio odluku o mobilizaciji svih atabova i jedinica TO na prostoru SAO Krajine, u skladu s kojom su, do otpo injanja otvorenog srpskog napada u zadarskom zaleu sredinom rujna 1991., mobilizirane pojedine postrojbe pobunjenih ravnokotarskih i bukovi kih Srba (brigada TO Benkovac, brigada TO Bukovica sa sjediatem u Kistanjama i odred TO Obrovac). Stanovniatvo srpskih sela iz zadarskog zalea u meuvremenu je od JNA tra~ilo sna~niji anga~man glede vlastite zaatite i naoru~avanja. Tako su stanovnici sela Zapu~ane i Donje Ceranje, radi navodnog grupiranja hrvatske policije u mjestu Pola a i Biogradu na Moru, od Armije zahtijevali da ih vojni ki opremi, dok su se graani Zadra srpske nacionalnosti u komandi tamoanjeg garnizona raspitivali na koji se na in mogu prijaviti u JNA, budui da ih se u Zadru, protivno volji,  mobilizira u Gardu . Stanje se, istodobno, dodatno zaoatrava i na airem aibenskom podru ju. Tako je, 24. srpnja 1991. u ranim jutarnjim satima, doalo do oru~anog sukoba izmeu hrvatskih policajaca i srpskih odmetnika u selu Plastovo, udaljenom 20-ak kilometara od `ibenika, pri emu je nekoliko pripadnika MUP-a teako ozlijeeno. Srpski pobunjenici, naoru~ani od strane JNA, sredinom srpnja 1991. otpo inju vraiti minobaca ke napade na pojedina hrvatska ravnokotarska i bukovi ka naselja, pa je, primjerice, 18. srpnja sna~no napadnuto mjesto Jasenice, a posebice tamoanji obrambeni polo~aji Zbora narodne garde (ZNG) RH. Slo~ena situacija na airem zadarskom, aibenskom i splitskom podru ju nagnala je hrvatsko rukovodstvo da 20. srpnja 1991. osnuje Zapovjedniatvo ZNG-a za srednju i sjevernu Dalmaciju sa sjediatem u Splitu, na ijem su se elu nalazili umirovljeni kapetan bojnog broda JNA Petar `imac i potpukovnik Mate Viduka (Marijan, 2016., 155). Potonje je, svjesno izgledne mogunosti da snage JNA i TO SAO Krajine osvajanjem Masleni kog mosta preko Novskog ~drila i prijevoja na Velebitu odijele Dalmaciju od ostatka zemlje, 25. srpnja 1991. donijelo bojnu zapovijed za provedbu operativne akcije pod kodnim nazivom  Raaeljka . U sklopu te akcije u Kruaevo, nadomak Obrovca (gdje su se ve nalazile slabije snage 112. brigade ZNG-a i hrvatske policije), upuene su dvije nepotpune bojne tek ustrojene 4. splitske brigade ZNG-a, s ciljem zauzimanja boljeg operativno-strateakog polo~aja u slu aju otpo injanja tamoanjih neprijateljstava (Jeli, 2005., 59.; Kaleb, 1999., 72.; ulina i Nikitovi, 2017., 113). Stanje na sjevernodalmatinskoj bojianici od izbijanja sukoba kod Kruaeva i po etka opeg srpskog napada na Zadar do sklapanja primirja u Zra noj luci Zemunik 9. listopada 1991. godine Postrojbe 4. brigade ZNG-a pristigle su u Kruaevo nou s 29./30. srpnja 1991., da bi ve 3. kolovoza izbio otvoreni sukob sa snagama TO i MUP-a SAO Krajine na tamoanjoj bojianici. Hrvatski su borci pritom pod nadzor stavili dominantnu kotu Veliki Kosma , uslijed ega je nekolicina srpskih  teritorijalaca poginula, dok ih je dio zadobio teake ozlijede (Jeli, 2005., 60.; Kaleb, 1999., 72). Veina oficira JNA u benkova kom garnizonu istodobno se, unato  formalnoj  neutralnosti , sve otvorenije zalagala za pokretanje napadnih operacija protiv hrvatskih postrojbi. Komandant 180. mtbr., potpukovnik Tripko e ovi, tako je u dnevnom izvjeau od 13. kolovoza 1991. istaknuo  kako je garnizon Benkovac okru~en snagama MUP-a i ZNG-a, koje zatvaraju pravce prema Zadru, Biogradu na Moru, Obrovcu, `ibeniku i Kninu , upitavai nadreene u kninskoj Komandi 9. korpusa  treba li da ih pustimo (hrvatske vojnike) da se uaetaju u kasarnu, predajui im raport uz postrojenu stra~u?  Tijekom kolovoza 1991. je, s druge strane, izvraeno dodatno popunjavanje lokalnih jedinica JNA rezervistima s podru ja Benkovca i Obrovca, za koje se isticalo  da im je visok moral , uz zaklju ak  da su u JNA doali kako bi iali u akcije protiv MUP-a i ustaaa, pa se pitaju zaato su pozvani kad JNA eka . Za pripadnike rezervnog sastava se, nadalje, tvrdilo kako ih veina smatra da su mobilizirani isklju ivo  da im se da oru~je , te  da se vrate kui radi odbrane svog sela . Istodobno je, s izvjesnom zabrinutoau, rezimirano kako se kod srpskog stanovniatva u zoni odgovornosti 180. mtbr. sve sna~nije razvija negativan odnos prema armiji, kao odviae pasivnoj i inertnoj, koji, uglavnom poti e od dijela rezervista koji su lanovi SDS-a, a koji se, u osnovi, zala~u za stvaranje  srpske vojske , smatrajui kako e se JNA raspadom Jugoslavije uruaiti i prestati postojati, te e ih, u kona nici,  izdati . Postrojbe TO Benkovac prikazivane su, pak, kao  nedovoljno organizirane, slabo opremljene, obu ene i naoru~ane , te se zaklju ivalo kako se u tamoanjem opinskom `tabu TO radi  stihijski i nekoordinirano . Meunacionalni sukobi u ravnokotarskim selima u meuvremenu su postajali sve u estaliji i nemilosrdniji. Hrvatski su policajci, tako, 13. kolovoza 1991. u mjestu Korlat usmrtili pripadnika SUP-a SAO Krajine Zorana Radmanovia iz Gornjih Biljana, nakon ega su, prema izvjeau Komande 180. mtbr., pripadnici srpske TO opkolili naselje, tra~ei da im se izru i po initelj ubojstva. Komanda 9. korpusa je, ~urno reagiravai, na popriate sukoba poslala oklopno-mehaniziranu grupaciju iz benkova ke vojarne JNA, koja se, sprje avajui daljnji sukob, razmjestila izmeu pripadnika hrvatske policije i srpskih pobunjenika. Sredinom kolovoza 1991. snage JNA na sjevernodalmatinskoj bojianici otvoreno su se priklonile lokalnim Srbima, pru~ajui isprva isklju ivo topni ku potporu njihovim jedinicama. Potonje je, u pravilu, pravdano tobo~njim napadima hrvatskih postrojbi na armijske vojne objekte i polo~aje. Jedinica JNA iz Obrovca je tako, sukladno srpskim izvorima, 25. kolovoza odgovorila na minobaca ku vatru snaga ZNG-a iz Jasenica, dok je, 30. kolovoza 1991., uzvraeno na napad hrvatskih postrojbi iz pravca sela Donji Lepuri na topni ke polo~aje JNA u naselju Ko~lovac. Komanda 9. korpusa armijski je anga~man na strani pobunjenika, uz to, nastojala prikazati i kao nu~nu mjeru zaatite  ugro~enog srpskog lokalnog stanovniatva, polazei od posve isklju ivog stanoviata kako su  do krajnjih granica razvijena faaisti ka propaganda, klanje i teror doveli do toga da svakog asa mo~e nastupiti pogrom nad srpskim narodom tamo gdje je bez zaatite . Hrvatske su se postrojbe u Ravnim kotarima i Bukovici, istodobno, nalazile u nezavidnom polo~aju, budui da su, kako u ljudstvu, tako i u borbenoj tehnici i streljivu, bile viaestruko slabije od protivnika. `ire zadarsko podru je branila je 112. brigada ZNG-a, u sklopu koje je, uslijed veli ine dodijeljene joj zone odgovornosti (koja se prostirala od Paga i Karlobaga do Stankovaca), ustrojeno pet bojni, oto ni bataljun te odred naoru~anih brodova. Prva je bojna, pritom, imala sjediate u Biogradu na Moru i bila je zadu~ena za obranu mjesta u biogradskom zaleu, dok je 2. bojna branila teritorij u zahvatu sela `kabrnja, Nadin i Zemunik Donji. Trea je bojna, nadalje, imala zadau obrane podvelebitskih mjesta Starigrada, Jasenica i Kruaeva, kao i naselja uz Novigradsko more (Pridraga, Paljuv, Novigrad i Podgradina), dok je 4. bojna osiguravala pravac od Posedarja do Murvice du~ Jadranske magistrale, uklju ujui mjesta Islam Latinski, Rupalj, Suhovare, Poli nik, Donju i Gornju Murvicu te Crno. Peta je bojna, u kona nici, iako zamialjena kao operativna i udarna snaga brigade, uslijed neprestanog pomicanja bojianice bila razvu ena na viae lokacija, od Kruaeva, preko Nadina, Rovanjske i Zadra, do Poli nika, Murvice i Zemunika Donjeg, pri emu sve do kraja listopada 1991. nije djelovala cjelovito na jedinstvenom prostoru. Oto ni bataljun je, pak, osim na otocima u zadarskom akvatoriju bio anga~iran i na podru ju Poli nika, Suhovara i Islama Latinskog. Do sredine listopada 1991. su, uslijed znatnijeg prilijeva dragovoljaca, u sklopu 112. brigade formirane i Stankova ka te Samostalna akabrnjska bojna ( ulina i Nikitovi, 2017., 55-59.). Po etkom rujna 1991. godine sukobi na sjevernodalmatinskoj bojianici kulminiraju i prerastaju u otvoreni rat. Snage JNA i srpskih pobunjenika su, naime, nakon pregrupiranja vlastitih jedinica i sna~ne topni ke pripreme, 9. rujna 1991. zapo ele sa ~estokim napadom na zadarskom bojiatu (Marijan, 2016., 162.; ulina i Nikitovi, 2017., 118). Pri tome je glavnina udara njihove, za tu prigodu ustrojene Takti ke skupine ( iju je jezgru inila 180. mtbr.) bila usmjerena na polo~aje hrvatskih postrojbi u podvelebitskom mjestu Jasenice, ije je zauzimanje smatrano prvim korakom u stavljanju pod nadzor sa strateakog glediata iznimno zna ajnog Masleni kog mosta. Nakon ogor enih borbi u kojima je JNA utroaila znatne koli ine topni kog streljiva, hrvatske su se snage iz Jasenica, uslijed vlastite slabosti i realne prijetnje da budu okru~ene, 11. rujna povukle na rezervne polo~aje, pri emu su armija i srpski odmetnici uspjeli ovladati podru jem Masleni kog mosta, te prijei na njegovu zapadnu (zadarsku) stranu. Ovakav je razvoj situacije, nadalje, u inio neodr~ivim i dotadaanje polo~aje ZNG-a i MUP-a RH u Kruaevu i okolici, odakle su se hrvatski vojnici 12. rujna morskim putem izvukli prema Novigradu ( ulina i Nikitovi, 2017., 120-122.; Kaleb, 1999., 94). Na elnik ataba 9. korpusa, pukovnik Ratko Mladi, ve je 16. rujna, ~elei dodatno iskoristiti postignuti uspjeh, izdao zapovijed za pokretanje opeg napada snaga korpusa na sjevernodalmatinskoj bojianici. Glavni je udar pri tome valjala izvesti 221. mtbr., oja ana oklopnim bataljunom (okb.) opremljenim tenkovima  M-84 i snagama TO SAO Krajine, i to na napadnim pravcima: Knin - Mio i - Ru~i - Mu, te: Plani nik - ista Mala - Vodice, uz istovremeno djelovanje pomonih snaga korpusa na napadnim pravcima: Benkovac - Smil i - Zemunik i Otiai - Maljkovo - Sinj. Cilj napada bio je  razbiti snage ZNG i MUP na pravcima napada, deblokirati okru~ene i odse ene snage JNA u Sinju i Drniau i u bli~em zadatku izbiti na liniju: Donji Zemunik - s. Pola a - s. ista Mala - s. Velika Glava - Mose - s. Peru a odakle stvoriti uslove za ofanzivna dejstva ka Zadru, `ibeniku, Sinju i Splitu . Glavnina neprijateljskih snaga u zadarskom zaleu (180. mtbr., okb./221. mtbr., okb.  T-34 , 557. mpoap. i jedinice TO SAO Krajine) je, sukladno spomenutoj zapovijedi, imala zadau  napadati u zoni: Obrovac - Masleni ki most - Biograd n/m - s. Ostrovica , pri emu je trebala  ato pre izbiti na liniju: s. Islam Latinski - s. Donji Zemunik - s. Kakma - Stra~benica odakle biti u gotovosti za dalja dejstva ka Zadru i obalnom rubu gdje deblokirati okru~ene jedinice JNA . Armijske su postrojbe na ravnokotarskom bojiatu, prema operativnom izvjeau Komande 180. mtbr. od 17. rujna 1991., smjesta krenule u realizaciju dobivene zadae. Tako je, tijekom 16. rujna 1991., te~iate njihove aktivnosti bilo na  zauzimanju sela Pridraga, Paljuv, Novigrad i Posedarje i pokuaaju da se presje e Jadranska magistrala  u reonu Islam Latinski - Posedarje . Spomenuta je brigada, nadalje, istoga dana izbila na crtu: Crno - Zemunik Donji - Kakma, deblokiravai snage JNA u zra noj luci Zemunik (Marijan, 2016., 150). Ve 17. rujna postrojbe JNA presjekle su Jadransku magistralu u du~ini od oko 1.200 metara, nedaleko  reona raskrsnice puteva Poli nik - Posedarje - Islam Latinski , pri emu se podru je Pridrage, Paljuva i Novigrada naalo u neprijateljskom okru~enju. Armija je, takoer, uspostavila nadzor nad magistralnom cestom Zadar - Poli nik na raskrau kod sela Murvica, a topni ki je kontrolirala i komunikaciju Zemunik Donji - Sukoaan. Idueg su dana, 18. rujna, okupirana i sela Pola a i Tinj u benkova koj opini, ime je JNA u potpunosti osigurala prometnicu Benkovac - Liaane Tinjske, da bi 20. rujna srpske snage izbile i na strateaki zna ajan Zeleni hrast, stvorivai preduvjete za napad na sam Zadar (Marijan, 2016., 162). Armija je, u meuvremenu, polu ila znatne uspjehe i na glavnom pravcu svog planiranog udara, na drniakoj i aibenskoj bojianici. Dio je njezinih snaga, predvoenih oklopno-mehaniziranom etom 221. mtbr. i jedinicama TO Knin, naime, nakon ~estokih borbi 17. rujna 1991. probio obranu grada Drniaa, iz kojega su se tijekom istoga dana hrvatske postrojbe izvukle prema kanjonu ikole. JNA i srpski pobunjenici uskoro su produ~ili napad ka `ibeniku, no 20. su rujna zaustavljeni kod Pakova Sela, nakon ega su zauzeli obrambene polo~aje u selu }itni i Petrovu polju, prema planini Mose (Marijan, 2016., 157-158.). Na pravcu prema `ibeniku i Vodicama armijska je borbena grupa, pak, 16. rujna 1991., djelujui iz pravca Bribirskih Mostina, Laevaca i Meara, prodrla do `ibenskog mosta na ulazu u `ibenik, prekinuvai promet Jadranskom magistralom. Ogor ene borbe na ovom dijelu bojiata voene su do 22. rujna, kada je, nakon protuudara aibenske 113. brigade ZNG-a, JNA odba ena prema mjestu Gaelezi, nakon ega je potpisano primirje. Hrvatske su postrojbe, istodobno, zauzele niz armijskih vojarni i objekata u samom `ibeniku, pribavivai na taj na in solidnu koli inu prijeko potrebnog naoru~anja i streljiva (Marijan, 2016., 159-160.). Meu srpskim pobunjenicima u Benkovcu i Obrovcu istodobno je, unato  uspjesima na vojnom planu, bilo prisutno golemo nezadovoljstvo zbog nedostatka struje i vode, kao i zbog ote~ane opskrbe, prije svega prehrambenim artiklima. Stoga je, u dogovoru s Komandom 9. korpusa, odlu eno da se pod potpuni nadzor stavi zna ajna prometnica Benkovac - Knin, odnosno da se zauzmu tamoanja, veinska hrvatska naselja, koja su se nalazila pod kontrolom hrvatskih snaga. S tim su ciljem, 27. rujna 1991., iz pravca Kolarine i Ko~lovca napadnuta mjesta Donji Lepuri, Buli, Vukai i Liaane Ostrovi ke, koja su, uslijed malobrojnosti lokalnih hrvatskih branitelja, uskoro zauzeta. Spomenutim vojnim osvajanjima snage JNA i srpskih pobunjenika dospjele su pred Zadar, pretrpjevai pritom prili ne gubitke u ljudstvu i tehnici. Takoer, stanje borbene spremnosti u pojedinim postrojbama nije bilo na zadovoljavajuoj razini, pri emu je na uspjeanost provedbe planiranih bojevih zadaa sve sna~nije utjecao manjak ljudstva u njihovu sastavu. U izvjeau Komande 180. mtbr. od 30. rujna 1991. tako se, primjerice, navodilo kako je borbena spremnost u 2. i 3. motoriziranom bataljunu (mtb.) te postrojbe posve nezadovoljavajua, pri emu vojnici mobilizirani s podru ja benkova ke i obrova ke opine samovoljno napuataju jedinice i vraaju se kuama, dok je sve prisutnije i dezertiranje boraca, poglavito nesrpskih nacionalnosti. Loaom je, takoer, ocjenjena i borbena vrijednost snaga TO SAO Krajine, uz obrazlo~enje kako bi ih u buduim operacijama valjalo koristiti isklju ivo za pozadinsko osiguranje i  iaenje teritorija ato su ga prethodno zauzele jedinice JNA. Valja napomenuti kako su hrvatske snage u meuvremenu, sukladno odluci predsjednika Tumana o blokadi vojarni i objekata JNA u Hrvatskoj od 12. rujna 1991., blokirale zadarske vojarne JNA. One su, atoviae, do kraja rujna pod vlastiti nadzor stavile i nekolicinu manjih armijskih objekata u gradu, poput vojarne  Crvene kue , te vojarne-skladiata  Smiljevac ( Turske kue ), iz kojega je izuzeto gotovo 2.500 automatskih i poluautomatskih puaaka te oko 100 puako-strojnica tipa  M-53 (radilo se o prethodno otetom naoru~anju TO zadarske regije), ime je dodatno oja ana lokalna obrana (Jeli, 2005., 127-131.; ulina i Nikitovi, 2017., 140-146.; Marijan, 2008., 281). U~e zadarsko podru je i sam Zadar po etkom listopada 1991. branile su slijedee, iznimno skromne snage: 1. i 3. bojna 4. brigade ZNG-a Split, s ukupno 400-tinjak pripadnika, koji su se prethodno izvukli iz Krueva; specijalna postrojba Policijske uprave (PU) Zadar Poskoci, s oko 80 boraca; dijelovi 112. brigade ZNG-a Zadar, s oko 300 pripadnika; rajonski tabovi 112. brigade ZNG-a Zadar (radilo se o tri rajonska ataba,  Zapad ,  Istok i  Centar , u ije su redove uklju eni dragovoljci iz pojedinih gradskih mjesnih zajednica, njih oko 500-tinjak) i redoviti djelatnici PU Zadar, koji su, uglavnom, bili anga~irani na osiguranju pojedinih zna ajnih objekata i blokadi vojarni JNA u gradu (Jeli, 2005., 125.; ulina i Nikitovi, 2017., 133-139., 159). Komandant 9. korpusa JNA, general-major Vladimir Vukovi, s druge je strane, sukladno novonastaloj situaciji u kojoj su se snage ZNG-a i MUP-a RH u Zadru i okolici naale u iznimno nepovoljnom operativno-strateakom polo~aju, a svjestan zadae deblokiranja tamoanjih jedinica JNA u vojarnama, 3. listopada 1991. godine izdao  Zapovest za napad na Zadar komandanta 9. korpusa . Treba istaknuti kako se Vukovi pritom rukovodio direktivom za napad Komande VPO od 20. rujna 1991., koja je predviala da 9. kninski korpus, u suradnji sa `ibenskim vojnopomorskim sektorom, Flotom, zrakoplovstvom i snagama pobunjenih Srba, napadne i zauzme gradove Split, `ibenik i Zadar (Marijan, 2012., 262). U  Zapovijedi su hrvatske postrojbe koje brane Zadar procijenjene na pribli~no 2.500 pripadnika MUP-a raspolo~ivih za izvoenje borbenih aktivnosti, uz 800 do 900 policajaca koji obavljaju redovne policijske zadatke na podru ju lokalne PU. Od snaga ZNG-a spominju se 1., 2., i 4. bojna 112. brigade, opremljene s dva do etiri minobaca a kalibra 120mm, dvije haubice kalibra 105mm te dva do tri laka lansera raketa, ukupne ja ine 750 do 800 ljudi. Takoer se spominju dvije do tri bojne TO, s oko 300 do 450 pripadnika, kao i eventualna poja anja ja ine od 200 do 250 ljudi, za koja se o ekivalo da e u narednom razdoblju pristii sa aireg rije kog podru ja. Uvidom u stvarno brojno stanje pripadnika hrvatskih postrojbi na u~em zadarskom gradskom podru ju po etkom listopada 1991. godine (sukladno podacima tadaanjeg zapovjednika 112. brigade ZNG-a Marka uline), razvidno je kako su podaci o broju zadarskih branitelja kojima je raspolagala Komanda 9. korpusa JNA u datom trenutku bili uvelike precijenjeni ( ulina i Nikitovi, 2017., 159). Hrvatske su postrojbe, sukladno saznanjima Komande 9. korpusa, po etkom listopada 1991. bile rasporeene na liniji: Golea (k. 67) - Golo brdo tt. 55 (sjeverno od Sukoaana) - tt. 142 (sjeverozapadno od brda Kri~) - Travi ina glava (tt. 106) - Crno - Stara karaula - Murvica - Poli nik - Posedarje, pri emu su glavne hrvatske snage bile koncentrirane na pravcu: Masleni ki most - Murvica - Zadar, a pomone na pravcu: Zemunik Donji - Dra evac - Zadar. O ekivani je raspored pojedinih postrojbi ZNG-a, nadalje, bio sljedei: na prostoru Goleaa (k. 67), Golog brda (tt. 55) i Sukoaana nalazile su se snage ja ine do jedne satnije, a na podru ju sela Pucari, Musapstana i Plo a snage ja ine jedne bojne, koje su imale oslonac u liniji starih, dobro o uvanih talijanskih betonskih bunkera iz razdoblja Drugog svjetskog rata. U podru ju izmeu Bilog Briga, Vlake (k. 90), Drage Zlokovnice i ubrijana (tt. 110) djelovale su, sukladno podacima JNA, snage ja ine jedne bojne. Snage pribli~no jednake ja ine dr~ale su i liniju od Krive drage, Murvice, Gradine (k. 97) do Briaeva, dok se prva bojna 4. brigade ZNG-a  verovatno nalazila u  rejonu Poli nik, s. Grgurica, s. Lovinac . Trea bojna 112. brigade ZNG-a branila je, prema istom dokumentu, podru je Posedarja, Masleni kog mosta i Slivnice. U  Zapovijedi se, nadalje, navodi kako su na podru ju Dra evca uo eni topni ki polo~aji hrvatskih postrojbi (dva minobaca a kalibra 120mm, dvije haubice kalibra 105mm i dva laka lansera raketa). Takoer se isti e kako je zapovjedniatvo 112. brigade ZNG-a smjeateno u hotelu  Donat , unutar hotelskog kompleksa  Borik , dok su kao mjesta mogue vee koncentracije lokalnih hrvatskih postrojbi navedeni i: Ferijalni savez Hrvatske na isto noj obali uvale Puntamika, hotel  Kolovare , stakleni vrtovi u aumi kod sela Crno, zgrada PU i suda, centar TO na Bokanjcu, restoran  Adriatik i stara utvrda, sada poljoprivredno skladiate, blizu restorana, selo Dra evac, Stara kula i selo Murvica. Pri tome se konstatiralo kako nije isklju eno da hrvatske postrojbe za vlastite potrebe koriste i zauzete objekte JNA u samom gradu. Plan napada predviao je, pak, da glavne snage korpusa, u suradnji s jedinicama TO SAO Krajine, uz topni ku i zra nu potporu izvrae napad pravcem Knin - Benkovac - Zadar, dok su pomone snage istodobno trebale  upornom odbranom i aktivnim dejstvima nastaviti obezbeenje dostignutih linija, kontrolu teritorije, pretres i iaenje terena, odsudnu odbranu Masleni kog mosta i skladiata Sv. Rok i upornu odbranu na pravcu Sinj - Vrlika . U prvoj etapi operacije valjalo je, nadalje, dosei liniju: Kri~ (tt. 154) - Dra evac - Stip evia kosa - Vidilica - Bokanjac, dok je druga etapa predviala deblokadu vojnih objekata u Zadru,  rasecanje odbrane grada i stavljanje luke Zadar pod kontrolu. Zadaci pojedinih jedinica JNA i TO u planiranom udaru bili su slijedei: snage 180. mtbr., oja ane 9. okb. i 1. bataljunom 592. mtbr., trebale su, uz  sadejstvo jedinica TO SAO Krajine i snaga Garnizona Zadar, te topni ku i zrakoplovnu podraku, kao glavni nositelji napada  razbiti snage MUP i ZNG R Hrvatske , ovladati objektima Kriva draga, Sokin brig i Musapstan, a zatim oformiti juriane grupe, deblokirati zadarske vojarne JNA broj 4 i 9 i ovladati lukom Zadar. Spomenute snage planiralo se anga~irati na sljedei na in: jedinice 2. okb. 180. mtbr. trebale su osigurati uvoenje 1. bataljuna 592. mtbr. u napad, neposredno mu atitei desni bok s pravca Ko~ino - Zadar, dok je 1. mtb. 180. mtbr., uz  sadejstvovanje pri uvoenju u napad 9. okb. i 1. bataljuna 592. mtbr., morao izvraiti pretres terena i kontrolu teritorija u zoni: isklju no Zemunik Donji - Babindub - Musapstan - Murvica. Prvi bataljun 592. mtbr., s pridodanom tenkovskom etom (t .) iz sastava 1. mtb. 180. mtbr., imao je izvraiti pokret pravcem: Benkovac - Donje Biljane - Poli nik - Murvica, te zatim, u suradnji s 2. okb. i 1. mtb. 180. mtbr. prijei u napad pravcem: Murvica - Musapstan - Sokin brig - luka Zadar. Snage 9. okb. imale su, nadalje, izvraiti napad pravcem: Benkovac - Donje Biljane - Zemunik Donji, a zatim, u suradnji s 1. mtb. 180. mtbr., krenuti u napad smjerom: Zemunik Donji - Babindub - Dra evac - Arbanasi, te, u kona nici,  energi nim dejstvom , u suradnji s 1. bataljunom 592. mtbr. deblokirati zadarske vojarne JNA broj 1, 4 i 9, stvoriti uvjete za izvla enje ljudstva, tehni ko-materijalnih sredstava i stanovniatva, te ovladati lukom Zadar.  Z n  D : < > J BLRb.R NPXtz4""ӷӫÙӷӉӉӉӉӉӉӉӉ}n}h=]hW,CJOJQJaJh=]CJOJQJaJhUxhUx6CJOJQJaJ"hUxhUx56CJOJQJaJhXCJOJQJaJhg$sCJOJQJaJhUxhUx5CJOJQJaJhUxhUxCJOJQJaJhUxhUx5CJOJQJaJh\5CJOJQJaJ'X Z \ l n : < > H H6"|$~$&r(.+8/$dh`a$gdUx $dha$gdUx $dha$gdUx""F#b#~#z$|$~$$$h&&&&&&&'(@(p(r(t(v()6)N)b)))).*;vvjj^RhLCJOJQJaJh!\CJOJQJaJh18CJOJQJaJhMCJOJQJaJhefCJOJQJaJhXCJOJQJaJh+oCJOJQJaJh!CJOJQJaJhXCJOJQJaJhUxhUxCJOJQJaJhUxh=]CJOJQJaJhi CJOJQJaJh=]CJOJQJaJhWsCJOJQJaJ.*p***+(+0+N+,,,&,-x---`.x.././0/6/:/N/j1|1~1111111111婝ّͩͩymhUxCJOJQJaJhCJOJQJaJhaiCJOJQJaJhtCJOJQJaJh3+CJOJQJaJhY=OCJOJQJaJh@CJOJQJaJh>CJOJQJaJh#CJOJQJaJhefCJOJQJaJhUxhUxCJOJQJaJhnCJOJQJaJ$8/11r3(6?HfT"^Nb gLnpvxx{PbL ғԓDXz $dha$gd,1 $dha$gdUx11r3 6"6h9j9999P:R:x::::::::;0;B;R;X;= =?????ұҥҁuiұұ]Qh,1CJOJQJaJhUxCJOJQJaJhCJOJQJaJh k(CJOJQJaJhQCJOJQJaJh?CJOJQJaJh\`CJOJQJaJhiCJOJQJaJ(jhUxhUxCJH*OJQJUaJhY=OCJOJQJaJhUxhUxCJOJQJaJhUxhUx5CJOJQJaJhUxhW,CJOJQJaJ????@D@b@r@@@.A@AbAdAtA~AAAAA.B0B>BfBrBvBBBCCCCDDDDDDDDDD^F͝٩٩٩ymh%ICJOJQJaJh_CJOJQJaJhj CJOJQJaJh `CJOJQJaJhECJOJQJaJhPCJOJQJaJhKCJOJQJaJhCJOJQJaJhT)CJOJQJaJhUxh,1CJOJQJaJh9[CJOJQJaJh TCJOJQJaJ*^FFFG.G^GGHHHHOOT^TdTfThTTTT,W.W0W2Wиĩĩvj^L@hSbCJOJQJaJ#jhB0JCJOJQJUaJh_aCJOJQJaJhsCJOJQJaJhAACJOJQJaJhA]hA]CJOJQJaJhA]CJOJQJaJh,1CJOJQJaJhUxh,1CJOJQJaJhPCJOJQJaJhY=OCJOJQJaJh TCJOJQJaJh!CJOJQJaJh%ICJOJQJaJhCCJOJQJaJ2WVWZWhWjWWZZ6]J]\]] ^"^__HbJbPbRbTbbb帬vjvUvIv=h';CJOJQJaJhU~CJOJQJaJ(jhUxhUxCJH*OJQJUaJhCJOJQJaJhUxhUxCJOJQJaJhSbh,1CJOJQJaJhtCJOJQJaJh8CJOJQJaJh'eCJOJQJaJ(jhUxh'eCJH*OJQJUaJh6rRCJOJQJaJh(!CJOJQJaJhUxh'eCJOJQJaJhCJOJQJaJbbnbcd4dDdHd@exef,fff gghhXlZlDnFnHnJnppppr٩ّٝمpdRdFphY=OCJOJQJaJ#jhB0JCJOJQJUaJhBCJOJQJaJ(jhUxhUxCJH*OJQJUaJhl&CJOJQJaJhiCJOJQJaJh(yCJOJQJaJhtMCJOJQJaJhCJOJQJaJh0kCJOJQJaJh[eQCJOJQJaJh8CJOJQJaJhUxhUxCJOJQJaJh$lCJOJQJaJrCJOJQJaJh;CJOJQJaJhUxhUx5CJOJQJaJhY=OCJOJQJaJh?CJOJQJaJhs=CJOJQJaJ(jhUxhUxCJH*OJQJUaJhUxhUxCJOJQJaJhBCJOJQJaJ#jhB0JCJOJQJUaJ!ıƱ48Lزfh ^Zdƺޮޮޮޢޖފxޖl`N`#jhi0JCJOJQJUaJhiCJOJQJaJhSl&CJOJQJaJ#jh0JCJOJQJUaJhCJOJQJaJhY=OCJOJQJaJh(L^CJOJQJaJh< CJOJQJaJhe CJOJQJaJhlCJOJQJaJh8ffCJOJQJaJhUxhUxCJOJQJaJ#jhV 0JCJOJQJUaJzȱJtL b<"% /Zkpx| $dha$gdpt $dha$gdUx $dha$gd#6^hjFH466n2BvjhWCJOJQJaJhUxCJOJQJaJhz CJOJQJaJhY=OCJOJQJaJ(jhUxhUxCJH*OJQJUaJ#jhi0JCJOJQJUaJhiCJOJQJaJh;=nCJOJQJaJhY BCJOJQJaJhUxhUxCJOJQJaJhACJOJQJaJ)$&>~)RT.:v嵩喇taUtthVCJOJQJaJ$hVhVCJOJQJaJmHsH$h1tlhUxCJOJQJaJmHsHhpthUxCJOJQJaJ$hhd`hUxCJOJQJaJmHsHh6 3CJOJQJaJh{CJOJQJaJhYCJOJQJaJhWCJOJQJaJh.frCJOJQJaJhUxhWCJOJQJaJhTCJOJQJaJ!  ,246@BFHTXhj  $&<>RT`bhjrtz~$h1tlhUxCJOJQJaJmHsHhpthUxCJOJQJaJX *68BFVX\^hjnpz|ҿҿҿҿފwkwkw_w_hMGCJOJQJaJh<CJOJQJaJ$h<h<CJOJQJaJmHsHh:CJOJQJaJ+jh1tl0JCJOJQJUaJmHsH$h1tlh1tlCJOJQJaJmHsH$h1tlhkCJOJQJaJmHsHhkCJOJQJaJ$h1tlhUxCJOJQJaJmHsHhpthUxCJOJQJaJ$$&*,68FHNPT^hx(,8<¯$h1tlh_XCJOJQJaJmHsHh6DCJOJQJaJh6Dh6DCJOJQJaJ$h1tlh6DCJOJQJaJmHsHh@CJOJQJaJ$h<h<CJOJQJaJmHsHhMGCJOJQJaJ$hMGhMGCJOJQJaJmHsH/<XZ\^ln "$&ζn[$h1tlhZo1CJOJQJaJmHsH$h1tlhUxCJOJQJaJmHsHhpthUxCJOJQJaJ$h1tlh6DCJOJQJaJmHsH$h1tlhkCJOJQJaJmHsHhkCJOJQJaJhbCJOJQJaJ$h1tlhbCJOJQJaJmHsH$h1tlh_XCJOJQJaJmHsHh_XCJOJQJaJ!&.:>BDTVhjrt~  "24HLPZ^h|~³³³³³³³³³³³³³$hY=OhUxCJOJQJaJmHsHhpthUxCJOJQJaJ$h1tlhUxCJOJQJaJmHsH$h1tlhZo1CJOJQJaJmHsHh CJOJQJaJhZo1CJOJQJaJ? 026HJR\hvz "(*.068@BPR^bnptv|$h3+hUxCJOJQJaJmHsHh.;0CJOJQJaJ$hY=OhUxCJOJQJaJmHsHhpthUxCJOJQJaJK .28:<>RT\^fhlntvz        " $ , ҿҿҿҿ$h3+h1tlCJOJQJaJmHsHh1tlCJOJQJaJhpthUxCJOJQJaJ$h3+hUxCJOJQJaJmHsHK, . 4 6 @ B F H J L X Z \ ^ l n z |                          " 4 B N R b d t v ~               $h3+hptCJOJQJaJmHsHhpthptCJOJQJaJ#jh1tl0JCJOJQJUaJh1tlCJOJQJaJ$h3+h1tlCJOJQJaJmHsHB              " , . @ B V X d f j l                          , J L N ^ ˿ڿڿڿڿڬhijCJOJQJaJhUxhUxCJOJQJaJ$h3+h6DCJOJQJaJmHsHhptCJOJQJaJhpthptCJOJQJaJ$h3+hptCJOJQJaJmHsH$h3+hW9CJOJQJaJmHsH7^`"8":"%%%/// /dhhkVkXknnooVppppr@sxssxxxx|||8}>}ށHJTӹӭӡӕӉӉ}}}h{/CJOJQJaJh8CJOJQJaJh?[CJOJQJaJhCJOJQJaJhe6CCJOJQJaJhi'CJOJQJaJhCJOJQJaJUhUxhUxCJOJQJaJ#jh1tl0JCJOJQJUaJh1tlCJOJQJaJ1 U meuvremenu je 1. okb. 180. mtbr., u suradnji sa snagama TO SAO Krajine, imao krenuti u napad pravcem: Kakma - Biograd na Moru, sa zadaom da ato ~urnije ovlada podru jem Tustice i Jankolovi kog briga, nakon ega je trebao blokirati grad Biograd na Moru, presjei Jadransku magistralu te sprije iti izvla enje lokalnih snaga ZNG-a i MUP-a RH prema `ibeniku i Zadru. Istodobno, 221. mtbr. je imala izvoditi aktivnu obranu na dostignutoj liniji, vraiti kontrolu teritorija i iaenje terena sa te~iatem na prostoru skradinskog zaljeva. Na li koj je bojianici, s druge strane, 1. partizanska brigada TO (kao pridodana postrojba u sastavu 9. korpusa), trebala vraiti  odsudnu odbranu skladiata Sveti Rok, da bi, nakon formiranja (odnosno, mobilizacije) njenog 3. bataljuna, isti imao poduzeti pokret smjerom: Gra ac - Otri - Knin - Vrlika - s. Peru a, sa zadatkom da sprije i eventualni prodor hrvatskih postrojbi na pravcu Sinj - Vrlika. Snage Garnizona Zadar, smjeatene unutar grada, trebale su podr~ati opi napad glavnih postrojbi korpusa izvoenjem aktivne obrane, pri emu se, ukoliko to prilike dopuste, imalo pristupiti izvla enju ljudstva i tehnike 60. srednjeg samohodnog raketnog puka i 271. lakog topni ko-raketnog puka PZO iz vojarne `epurine, koji su se potom, nakon stavljanja pod kontrolu cestovnih pravaca Knin - Briaevo i Ko~ino - }erava, trebali spojiti sa snagama 9. korpusa. Postrojbe 84. zrakoplovne baze Zemunik i 8. Vojno pomorskog sektora Jugoslavenske ratne mornarice (VPS JRM) imale su 9. korpusu pru~ati bojevu podraku, uz zadau vezivanja snaga ZNG-a i MUP-a RH u samom gradu. Za zra nu je podraku napadu, nadalje, bio zadu~en 1. korpus RZ i PZO, koji je dobio zadatak djelovati po objektima: Gradina, Plo e, Crno, Bokanjac, kompleks hotela  Borik , zadarska ~eljezni ka i autobusna postaja, kompleks industrijskih objekata oko elektrane i elektrana. Topni ku potporu davala je, pak, Korpusna artiljerijska grupa (KAG) 9, koja se sastojala od 9. map., naoru~anog topovima kalibra 130mm, s vatrenim polo~ajima na liniji: Zemunik Donji - Golea - Mostar, te osmatra nicom u  rejonu sela Crno (tt. 81) i zapovjednim mjestom u Zemuniku Donjem. Njezine su primarne zadae bile: izvraiti topni ku pripremu napada u trajanju od 30 minuta i time  neutralisati hrvatske snage u rajonu sela `ljakii; podr~ati napad glavnih snaga korpusa na pravcu Zemunik Donji - Zadar; sprije iti popunu snaga ZNG-a i MUP-a RH s pravca Sukoaan - Zemunik Donji; osigurati desni bok glavnih snaga korpusa s pravca Poljaci - Murvica; neutralizirati hrvatske postrojbe u gradu Zadru djelujui po objektima infrastrukture i sprije iti njihovo izvla enje iz Zadra na otok Ugljan. U  Zapovijedi je, vezano uz  obezbeenje borbenih dejstava , od jedinica JNA i TO tra~eno da ostvare  punu saradnju s tijelima vlasti SAO Krajine,  radi spre avanja plja ki, osvetniatva, paljenja kua i drugih objekata , dok je prema osobama koje se predaju ili budu zarobljene, valjalo  postupati krajnje oprezno . Za zapovjedno mjesto cijele operacije odreena je zgrada Komande garnizona Knin, dok je  istureno komandno mesto (IKM) valjalo urediti u  kasarni Benkovac , gdje je bilo sjediate 180. mtbr. Jedinice JNA i TO SAO Krajine su, po primitku zapovijedi za napad, 4. listopada 1991. krenule u ~estoke sukobe protiv hrvatskih postrojbi na lokalnoj bojianici. U redovnom borbenom izvjeau Komande 9. korpusa tako se navodi kako su, do 20 sati toga dana, armijske snage zauzele naselja Murvicu, Briaevo i Jurline, te stavile  pod vatru raskrsnicu puteva u s. Poljice, severno od Zadra za 12 km sa koje putevi idu ka Ninu, Zadru i s. Ra~anac i time otsekle grad Zadar . Pod  jaku avio i art. vatru istodobno su stavljene postrojbe ZNG-a i MUP-a RH, a  tu eni su i vitalni objekti u Zadru, i to industrijska zona 'Vlado Bagat', KM ZNG u rejonu hotela 'Donat' u hotelskom naselju 'Borik', KM u rejonu Bokanjac, zgrada SO, policijska stanica i utvrenje Stara kula . U dokumentu se, nadalje, isti e kako su vezisti JNA, prisluakivanjem  veza ZNG , zaklju ili da su lokalne hrvatske snage  razbijene i da ih takozvani asnici vraaju na napuatene polo~aje pretnjom oru~ja . Komandant 9. korpusa, general-major Vladimir Vukovi, u skladu s tim odlu io je da jedinice JNA narednog, 5. listopada 1991.,  nastave ofanzivna dejstva ka Zadru , pri emu su trebale izbiti na liniju: Bokanjac - Crno - Dra evac,  staviti grad Zadar pod udar orua za neposredno gaanje i stvoriti uslove za uvoenje sve~ih snaga radi prodora u grad i deblokade blokiranih jedinica u gradu Zadru . Tijekom 5. listopada 1991. snage JNA su, nastojei ostvariti dobivenu zadau, poduzele odlu an napad prema Dra evcu i Plo ama, uslijed ega je 2. okb. 180. mtbr.  do 16,00 asova izbio na liniju Dra evac - Pucari , a 9. okb. na liniju  Vlaka - ubrijan , ato je rezultiralo povla enjem postrojbi ZNG-a iz sela Crno. Oklopniatvo i pjeaaatvo JNA pritom je prodrlo i u sam Dra evac, iz kojega se, meutim, zbog sna~nog otpora hrvatskih branitelja i pretrpljenih gubitaka u ljudstvu i tehnici, uskoro povuklo (Jeli, 2005., 137.; ulina i Nikitovi, 2017., 167.; Kaleb, 1999., 135-136.). U borbenom izvjeau Komande 9. korpusa od 5. listopada navodi se kako su, do 17 sati istoga dana, snage korpusa na zadarskoj bojianici izbile na crtu: Bokanjac - ubrijan - tt. 110 - Travi ina glava (tt. 106) - Kri~ (tt. 154), uslijed ega je, na pravcu Briaevo - Bokanjac, doalo do njihovog spajanja s jedinicom PZO JNA koja se probila iz blokirane vojarne  `epurine . Komandant korpusa takoer je nadreene u Generalatabu Oru~anih snaga (OS) SFRJ i Komandi VPO izvijestio kako je  neprijatelj preko Garnizona Zadar uspostavio vezu s Komandom korpusa i s njim osobno, pri emu je dogovoreno da na lokalnoj bojianici u 18 sati stupi na snagu primirje, kao i da se narednog dana, 6. listopada 1991. u 9 sati, odr~i zajedni ki sastanak u zra noj luci Zemunik, od ega se, meutim, zbog ponovnog ja anja neprijateljstava tijekom popodneva 5. listopada, isprva odustalo. U izvjeau Komande 180. mtbr. od 6. listopada ne donose se, pak, pojedinosti o prethodno navedenim zbivanjima, ve se isti e kako je  na pravcu Zadra voena ~estoka bitka tokom celog dana (odnosno, tijekom 5. listopada 1991.), te kako je hrvatski otpor posebno jak  na utvrenim polo~ajima na liniji: Musapstan - Crno - Babindub . Gubici brigade pritom su procijenjeni na dva poginula i dva ranjena vojnika, dok je jedan tenk uniaten, jedan oateen (oba u borbama na Dra evcu), a oateena su i etiri motorna vozila te jedna haubica kalibra 105mm. Od Komande korpusa zatra~ena je, nadalje,  nu~na popuna sve~im snagama , budui da je, sukladno procjeni njezinog komandanta, jedinici nedostajalo rezervi za poboljaanje tempa napada i potpuno ostvarenje dobivene zadae. Komanda 180. mtbr. je, neovisno o iznesenim poteakoama, 6. listopada 1991. podreenim jedinicama nalo~ila da nastave napad na zadarskoj bojianici, pri emu je 1. mtb. imao izvraiti pokret pravcem: Murvica - Stara karaula - Musapstan sa zadatkom da  deblokira navedenu komunikaciju . Ista je postrojba nakon toga  po mogunosti trebala ovladati linijom `ljakii - Musapstan te  sadejstvovati 9. okb. pri ovladavanju objektom Vlaka , da bi, potom, bila  u gotovosti za izvoenje napada u urbanom delu grada . Snage 1. okb. 180. mtbr. istovremeno su, s komandnog mjesta na brdu Kri~ i uz topni ku podraku KAG-9, imale produ~iti napad i izbiti na liniju Pucari - Veliko brdo, te biti u gotovosti za  neposredno gaanje utvrenih objekata ispred prednjeg kraja i produ~enje napada ka Zadru . Komandant brigade, potpukovnik Tripko e ovi, takoer je zatra~io da se, s ciljem neutralizacije betonskih bunkera na prvoj liniji bojianice koje su posjeli hrvatski borci (radilo se o prethodno spomenutim talijanskim bunkerima), u sklopu brigade formira grupa orua za neposredno gaanje, koja je imala zauzeti vatreni polo~aj u  rejonu Musapstan, Crno i u estvovati  u vatrenoj pripremi napada i ruaenju objekata i uniatavanju neprijateljske ~ive sile . Glavna se silina udara JNA toga dana, sukladno navedenom, obruaila na polo~aje 3. bojne 4. brigade ZNG-a, koja je imala pet poginulih i 30-ak ranjenih pripadnika, ali je, do ve eri, uspjeano odbila sve neprijateljske napade (Jeli, 2005., 139). Ogor eni otpor hrvatskih postrojbi i o igledna nemogunost brzog prodora u Zadar bez trpljenja velikih gubitaka u ljudstvu i tehnici, krajem su 6. listopada 1991. nagnali Komandu 9. korpusa da pristane na prekid vatre na lokalnoj bojianici, uslijed ega je s predstavnicima zadarske opine te hrvatskih vojnih i policijskih sastava koji su djelovali na njezinu teritoriju, dogovoren zajedni ki sastanak, koji se imao odr~ati 7. listopada u zra noj luci Zemunik ( ulina i Nikitovi, 2017., 171). Ondje je u zakazanom terminu, u prisustvu komandanta 9. korpusa general-majora Vladimira Vukovia i delegacije SO Zadar koju su inili njezin predsjednik Ivo Livljani, potpredsjednik opinskog Izvranog vijea Domagoj Kero, te lokalni zapovjednici ZNG-a i MUP-a RH Josip Tuli i i Kreao Jakovina, odr~an prvi krug pregovora o primirju. Komandant 9. korpusa pri tome je hrvatskom izaslanstvu ponudio sklapanje sporazuma o prekidu vatre te izvla enju snaga JNA iz blokiranih vojarni i objekata u garnizonima Zadar, `ibenik i Split, ato se, ujedno, pokazalo i najspornijim pitanjem. S obzirom da hrvatski pregovara i nisu imali ovlaatenja odlu ivati glede situacije u `ibeniku i Splitu, dogovoreno je da se 8. listopada ponovi susret na istoj lokaciji, kojemu su, uz zadarsku, imale prisustvovati i delegacije iz spomenutih dviju opina, uz nazo nost zapovjednika novoustrojene Operativne zone Hrvatske vojske (HV) Split, potpukovnika Mate Viduke. Potonji se, meutim, kao ni aibensko i splitsko izaslanstvo, nije pojavio na pregovorima narednog dana, ve je Komandi 9. korpusa predlo~eno da se 9. listopada u Splitu odr~i zajedni ki sastanak predstavnika civilnih i vojnih vlasti navedenih dalmatinskih opina s izaslanstvom Komande VPO i Komande 9. korpusa, ato na koncu nije ostvareno. Komandant korpusa, general-major Vladimir Vukovi, pri tome je, nakon susreta s delegacijom zadarske opine (koja se odazvala pozivu i stigla na pregovore u Zemunik), izrazio vlastito mialjenje kako je potonja spremna prihvatiti deblokadu vojnih objekata i izvla enje ljudstva i sredstava JNA iz Zadra, neovisno o stavu vlasti u `ibeniku i Splitu, a posebice stoga ato je armija  blokadom u~eg dela grada Zadra izvraila odsecanje Dalmacije od Hrvatske i ato je Zadar  vojni ki pora~en . Vukovi je, nadalje pretpostavljenu komandu izvijestio kako, u slu aju da predstavnici civilnih i vojnih vlasti Zadra, `ibenika i Splita zajedni ki ne prihvate ponueni sporazum o primirju, pred JNA stoje dvije mogunosti, od kojih je prva da se Zadar  oslobodi nastavkom izvoenja napadne operacije, te da se potom deblokiraju tamoanje armijske vojarne i objekti, ato bi  iziskivalo vee gubitke u ljudstvu i tehnici i doprinijelo  vrlo ote~anom izvla enju istih. Druga je mogunost, pak, bila da se sa zadarskom delegacijom postigne separatni dogovor o deblokadi lokalnih vojnih objekata, a da se blokada grada zadr~i  kao uslov za postizanje dogovora za celu Dalmaciju  Komanda 9. korpusa u meuvremenu se, usprkos vlastitoj usmjerenosti pregovorima i kooperativnosti zadarskih vlasti glede voenja istih, najozbiljnije pripremala za nastavak napada na Zadar. Podreenim jedinicama tako je, u 12,59 sati 8. listopada 1991., zbog tobo~njeg kraenja primirja od strane pripadnika hrvatskih postrojbi na lokalnoj bojianici (navodno je, strelja kim naoru~anjem i tromblonskim minama, napadnuta zadarska vojarna JNA  Marko Oreakovi u kojoj je bilo sjediate A`C), nalo~eno da  otpo nu intenzivne pripreme, popune i srede jedinice, izvrae neophodna pregrupisanja i budu u gotovosti za realizaciju II. etape operacije po predhodno dobijenim zadacima (odnosno da budu pripravni za nastavak napada na Zadar). Do realizacije spomenute zapovijedi, meutim, ipak nije doalo, budui da je idueg dana u zra noj luci Zemunik postignut kona ni  Sporazum o apsolutnom prekidu vatre i ratnih operacija, deblokadi grada Zadra i vojnih objekata u gradu Zadru i izvla enju ljudstva, tehni kih, materijalnih i borbenih sredstava JNA , koji je, ubrzo, do~ivio svoju prakti nu primjenu na bojiatu. Prilike u Zadru i Ravnim kotarima od sklapanja primirja u Zra noj luci Zemunik do potpisivanja Sarajevskog primirja 2. sije nja 1992. godine Potpisani sporazum imao je 16 temeljnih to aka. Prije svega, trebalo je osigurati ~urnu i sigurnu evakuaciju ranjenika, te ostvariti apsolutni prekid i kontrolu vatre  nad svim oru~anim sastavima, odnosno nad licima koja posjeduju naoru~anje . Dogovoreno je i oslobaanje svih zatvorenih pripadnika OS SAO Krajine i hrvatskih postrojbi, lanova njihovih obitelji, kao i uniformiranih i civilnih lica srpske i drugih nacionalnosti koja su uhvaena, pritvorena ili osuena pod optu~bom da su suraivala s hrvatskom ili srpskom stranom. Nadalje je valjalo ukloniti sve fizi ke zapreke, poput minskih polja i barikada, koje su postavile jedinice ZNG-a i MUP-a RH, odnosno JNA. Na liniji dodira i oko vojnih objekata u Zadru i okolici trebalo je izvraiti razdvajanje snaga na udaljenosti koje,  zavisno od konfiguracije zemljiata i naseljenosti, isklju uju meusobno iritiranje i dejstvo , te istodobno omoguiti slobodno kretanje svim pripadnicima OS SFRJ i njihovim obiteljima. Dogovorena je i uspostava poatanskih veza u svim vojnim objektima i stanovima pripadnika OS SFRJ, kao i normalna opskrba tih objekata vodom, strujom, hranom i drugim neophodnim sredstvima, sukladno tadaanjem stanju u Zadru. Hrvatske vlasti su, takoer, pristale omoguiti sigurno izvla enje svih materijalno-tehni kih i borbenih sredstava JNA, kao i privatne imovine osobama koje se ~ele iseliti iz Zadra. Uz to je dogovorena i primopredaja tijela svih poginulih i eventualno pokopanih pripadnika OS SFRJ, OS SAO Krajine i hrvatskih postrojbi, kao i lanova njihovih obitelji, te razmjena svih zarobljenih i ranjenih osoba, po principu svi za sve. Snage JNA pristale su, s druge strane, da nakon deblokade vojnih objekata u gradu izvrae  deblokadu grada Zadra u svim pravcima , a postignuta je i suglasnost o omoguavanju povratka stanovniatva srpske, hrvatske i svih ostalih nacionalnosti vlastitim domovima ukoliko to ~ele. Obje su se strane, s ciljem uspostave bolje meusobne komunikacije glede provedbe dogovorenog, slo~ile o uspostavi stalne veze izmeu Komande 9. korpusa i Zapovjedniatva obrane zadarske regije. Komanda 9. korpusa takoer je prihvatila da, nakon izvraenog izvla enja ljudstva i materijalno-tehni kih sredstava JNA iz garnizona Zadar, bude obavljena komisijska primopredaja svih tamoanjih nekretnina koje su dotad bile u armijskom vlasniatvu predstavnicima zadarske opine. Naposljetku je postignuto suglasje da se, u svrhu provedbe postignutog sporazuma, formira zajedni ka komisija, u koju su kao predstavnici JNA uali pukovnici Trpko Zdravkovski i Mom ilo Periai, a kao predstavnici zadarske opine i zapovjedniatva hrvatskih postrojbi na zadarskoj bojianici Ivo Livljani i pukovnik Josip Tuli i. Informativna slu~ba pri Komandi 9. korpusa netom je po sklapanju primirja izdala slu~beno  saopatenje , putem kojega je vojnom sastavu korpusa ukazano na razloge obustave borbenih djelovanja na zadarskom ratiatu, dakako, sukladno tadaanjim glediatima JNA. U tom su se dokumentu, tako, naglaaavali armijski vojni uspjesi u prethodnom razdoblju, a posebice izvraena blokada Zadra s kopna i mora, te  odsecanje srednje i ju~ne Dalmacije od severnog dela i matice Hrvatske , koji su iskoriateni kao sredstvo pritiska na hrvatske vojne i civilne vlasti glede njihova pristajanja na deblokadu lokalnih vojnih objekata JNA. Pri tome je ukazano na tobo~nje razumijevanje Komande korpusa za teaku situaciju u Zadru, zbog ega su,  u namjeri da se ciljevi operacije ostvare bez prolevanja krvi i daljih razaranja , prihvaeni pregovori s hrvatskom stranom, do kojih je i doalo na njezinu inicijativu, odnosno zamolbu. Takoer je ocijenjeno kako je  dogovorom o prekidu borbenih dejstava spaaen velik broj ~ivota na obje strane, kako su  spaaene ljepote i drugi objekti Zadra i razna materijalna dobra na obe strane , uz zaklju ak da sporazum treba smatrati  veim uspjehom nego da smo iste ciljeve ostvarili borbom . Pojedini su viai oficiri korpusa, nadalje,  na osnovu iskazane li ne hrabrosti, odlu nosti i umeanosti u komandovanju jedinicama u borbenim dejstvima sa paravojnim organizacijama Republike Hrvatske na sjevernodalmatinskom bojiatu, izvanredno unaprijeeni u viae inove. Tako su u in pukovnika promaknuti dotadaanji potpukovnici Borislav uki, Tripko e ovi, Milenko }ivanovi, Ivan Vla i, Slavko Lisica i Zdravko Tolimir, dok je na elnik ataba 9. korpusa, pukovnik Ratko Mladi, stekao in general-majora. Primirje se, u osnovi, poativalo. Komanda 9. korpusa je, sukladno tome, ve 11. listopada 1991. zapo ela s evakuacijom sredstava iz Zadra. Toga dana je, tako, put Zadra poslano ukupno 50 motornih vozila iz kninskog te 50 iz benkova kog garnizona JNA, uz 30 kvalificiranih voza a koji su u zadarskim vojarnama trebali preuzeti pojedina vozila, te 100 vojnika koji su imali pomoi pri demonta~i i utovaru tamoanjih materijalno-tehni kih sredstava predvienih za izvla enje. U izvjeau Komande 180. mtbr. se, glede provedbe navedenog, isti e kako je istoga dana veliki broj vozila  u dve kolone pod oru~anom pratnjom krenuo u Zadar na evakuaciju Artiljerijskog akolskog centra i vratio se oko podneva u Benkovac, bez izgreda. Snage JNA s istovjetnim su aktivnostima nastavile i narednih dana (tako su, 13. listopada, iz Zadra izvezena 254 motorna vozila s ukrcanim materijalno-tehni kim sredstvima), dovraivai do 26. listopada 1991. evakuaciju zadarskog garnizona u cjelosti (Brigovi, 2011., 415-452.). Bojianica u zadarskom zaleu se, sukladno solidnom poativanju sporazuma o primirju iz Zemunika, u narednom razdoblju ustalila. Hrvatske su postrojbe, meutim, i dalje kontrolirale pojedina ravnokotarska naselja koja su, srpskim napredovanjem u rujnu i listopadu 1991., ostala u pozadini snaga JNA i TO SAO Krajine, poput Nadina, `kabrnje, Novigrada, Pridrage i Paljuva, ato e, uskoro, rezultirati novim sukobima. Komanda 9. korpusa se tijekom druge polovice listopada 1991., osim izvla enjem, odnosno razmjeatanjem sredstava iz zadarskog garnizona, bavila i pokuaajima deblokiranja vlastitih objekata na podru ju aibenske i splitske opine putem pregovora s predstavnicima hrvatskih vlasti. Tako je, 20. listopada 1991. u }itniu, postignut sporazum o izmjeatanju snaga JNA iz garnizona u `ibeniku i Splitu, te razmjeni zarobljenih i predaji poginulih osoba, kao i o povratku prognanika sa sjevernodalmatinskog podru ja u vlastite domove (Brigovi, 2011., 415-452.). Komanda 180. mtbr. u meuvremenu je nadreeno zapovjedniatvo konstantno izvjeatavala o svakodnevnim provokacijama hrvatskih snaga na lokalnoj bojianici. U njezinu spisu od 18. listopada 1991. tako je, primjerice, navedeno kako su hrvatski vojnici otvarali mitraljesku i minobaca ku vatru iz pravca Stankovaca, Bile Vlake, te iz Vrane, prema mjestu Zapu~ane. Pojedine jedinice JNA su, pak, naredbom Komande 9. korpusa od 25. listopada 1991., izvu ene sa zadarske bojianice i smjeatene u pozadinu. Tako je 271. laki topni ko-raketni puk PZO izmjeaten s podru ja Bokanjca u benkova ku vojarnu, 9. okb. u mjesto Trbounje, odnosno Veluai, a 1. bataljun 592. mtbr. u selo Ljuboti. Pomorska i kopnena blokada Zadra od strane armije, meutim, nije u potpunosti ukinuta, budui da je Komanda 9. korpusa sve razgovore o toj temi uvjetovala prethodnom deblokadom vojarni i objekata JNA u aibenskom i splitskom garnizonu. Stanje morala u armijskim redovima postajalo je istodobno sve loaijim. Iz jedinica korpusa su, naime, dezertirali vojnici, poglavito nesrpskih nacionalnosti, ato je, bez sumnje, znatno slabilo njihovu borbenu spremnost. Komanda 180. mtbr. je, primjerice, 23. listopada 1991. izvijestila nadreenu Komandu u Kninu o bijegu petero, te hapaenju jednog vojnika zbog agitiranja protiv rata i JNA. Dio vojnika i oficira (prete~no srpske nacionalnosti) bio je, s druge strane, nezadovoljan pasivnoau JNA, a posebice  neosloboenim i ostavljenim d~epovima u teritoriji , s podru ja kojih ih se tobo~e stalno napadalo. Isto tako, dio vojnih obveznika koji su na bojiatu bili viae od dogovorenih 45 dana, ~elio je ato prije napustiti jedinice i otii kuama, (primjerice, vojnici iz Kragujevca, Smedereva, Smederevske Palanke i Novog Sada), ali im to, zbog kroni nog nedostatka ljudstva, u kona nici nije dozvoljeno. Do ponovnog aktiviranja bojianice u zadarskom zaleu doalo je 18. studenog 1991., kada su, tobo~e odgovarajui na hrvatski topni ko-pjeaa ki napad, snage JNA i TO Benkovac izvraile sna~an udar na naselja `kabrnju i Nadin, iz kojih su se uskoro, uslijed izrazite neprijateljske nadmoi u ljudstvu i tehnici, izvukli hrvatski branitelji. U `kabrnji je pritom izvraen pokolj nad mjesnim civilima i zarobljenim pripadnicima hrvatskih postrojbi, u ijoj su provedbi prednja ili lokalni srpski pobunjenici. U noi s 20. na 21. studenog 1991. uslijed jakog je nevremena, navodnim udarom groma, aktiviran eksploziv koji je prethodno postavljen za ruaenje Masleni kog mosta, prilikom ega je sam most sruaen, dok je jedna eta iz sastava 180. mtbr. ostala odsje ena na njegovoj zapadnoj strani. Spomenuta brigada je potom, kako bi deblokirala opkoljene snage, intervenirala na pravcu prema Masleni kom mostu, uslijed ega je presjekla prometnicu Novigrad - Posedarje, te dovela hrvatske snage (3. bataljun 112. brigade ZNG-a) u Novigradu, Pridrazi, Paljuvu i Podgradini u potpuno okru~enje ( ulina i Nikitovi, 2017., 182-183.; Marijan, 2016., 164). U }itniu je istoga dana, 21. studenog 1991., potpisan novi sporazum o deblokadi vojnih objekata, odnosno izvla enju svih materijalno-tehni kih i borbenih sredstava JNA iz garnizona `ibenik i Split (budui da prethodni sporazum od 20. listopada 1991. nije realiziran), ato je, uz odreene poteakoe, u narednom razdoblju kona no i provedeno u djelo. Sjevernodalmatinsko bojiate, meutim, i dalje nije mirovalo, premda su se tamoanje vojne aktivnosti, uglavnom, svodile na razmjenu topni ke i strelja ke vatre izmeu jedinica JNA i TO SAO Krajine s jedne, te hrvatskih snaga s druge strane, bez pokuaaja ovladavanja teritorijem protivnika. U izvjeau Komande 180. mtbr. od 17. prosinca 1991. tako se, primjerice, navodi kako je na naselje Kaai (koje se nalazilo pod srpskim nadzorom) palo aest mina iz pravca Pridrage, dok su hrvatski vojnici s podru ja Velikog Baka otvarali pjeaa ku vatru na Donje Ceranje, a iz okolice mjesta Seline vatru iz minobaca a kalibra 120mm na polo~aje 3. mtb. 180. mtbr. Zadnjega dana prosinca 1991. godine, Komanda 9. korpusa je, s ciljem popravljanja operativnog polo~aja na bojianici u vlastitoj zoni odgovornosti, pokrenula napadnu operaciju s ograni enim ciljem, ije je kodno ime bilo  Udar-91 . Snage JNA i srpskih pobunjenika na prostoru Ravnih kotara u sklopu su operacije imale pristupiti uniatavanju tamoanjih, prethodno odsje enih hrvatskih postrojbi, te zaatiti meuprostora i ugro~enih bokova vlastitih jedinica. Pritom su, u kona nici, trebale izbiti na liniju: Rovanjska - Posedarje - Poli nik - Crno - Debeljak - Vr evo - Kakma - Vrana. Sam je napad zapo eo u jutarnjim satima 31. prosinca 1991., te su jedinice 180. mtbr. i 3. brigade TO Benkovac do 1. sije nja 1992. godine zauzele naselja Pridragu, Paljuv, Podgradinu i Novigrad, porazivai ondje razmjeatenu 3. bojnu 112. brigade ZNG-a, iji su se pripadnici, s lokalnim civilnim stanovniatvom, uspjeli izvui put Posedarja i Slivnice (Marijan, 2016., 165.; ulina i Nikitovi, 2017., 188-194.; Kaleb, 1999., 175-180.). Nakon ato je 2. sije nja 1992. u Sarajevu sklopljeno primirje izmeu Vlade RH i JNA kojim su trebala biti potpuno okon ana borbena djelovanja na hrvatskom teritoriju, jedinice 9. korpusa su, ~elei dodatno osna~iti vlastitu poziciju prije njegovog formalnog stupanja na snagu (3. sije nja u 18 sati), izvraile iznenadan napad na hrvatske postrojbe na pravcu: Suhovare - Rupalj - Poli nik, uz istodobni udar na mjesto Zemunik Donji, no pripadnici 112. brigade ZNG-a su ih, u teakim borbama, uspjeli odbaciti. Lokalna bojianica se nakon toga stabilizirala, te se nije zna ajnije mijenjala sve do svibnja 1992. godine i hrvatskog oslobaanja brda Kri~ u zaleu Bibinja (Kaleb, 1999., 181-185.). Zaklju ak Znanstvena analiza izbijanja i razvoja srpske pobune na teritoriju Ravnih kotara i Bukovice, kao i s njom vezanog opeg napada snaga JNA i srpskih odmetnika na Zadar i okolicu tijekom druge polovice 1991. godine, bez sumnje predstavlja ozbiljan zadatak za potencijalne istra~iva e ove problematike. Iz dostupnih srpskih izvora razvidno je kako je primarni cilj Komande 9. korpusa JNA na zadarskoj bojianici bio zauzimanje grada Zadra. Potonje je, doduae, pred domaom i meunarodnom javnoau pravdano nu~noau deblokade tamoanjih vojnih objekata JNA i izvla enjem ondje pohranjenih materijalno-tehni kih sredstava. Armija se, pri tome, posve svrstala na stranu pobunjenih Srba, poma~ui ih u vojnom i logisti kom pogledu u njihovu formiranju paradr~avne vlasti. Ujedno je nastojala potpuno vojno poraziti lokalne hrvatske postrojbe. To se, meutim, usprkos solidnim uspjesima snaga JNA na terenu tijekom rujna i listopada 1991., pokazalo teako ostvarivim. Hrvatske je postrojbe, naime, iako optereene manjkom akolovanog rukovodeeg kadra, te, nadasve, nedostatkom naoru~anja i streljiva, karakterizirala iznimna motiviranost i ustrajnost da se obrani vlastita dr~ava, dok se JNA, istodobno, suo avala s odreenim, kroni nim poteakoama. Od spomenutih, primjerice, valja istaknuti odlazak velikog broja aktivnih vojnih osoba hrvatske i ostalih nesrpskih nacionalnosti iz njezinih redova, nedostatak ljudstva za izvoenje borbenih operacija, te nedovoljnu motiviranost vojnika koji nisu bili podrijetlom iz ovoga kraja za osvajanje tueg teritorija. Analizom arhivskog gradiva postaje o ito kako je Komanda 9. korpusa JNA, nakon izbijanja vlastitih jedinica u samo predgrae Zadra i prakti kog okru~enja grada, suo ena sa sna~nim otporom hrvatskih branitelja odustala od ~urnog pokuaaja da njime ovlada, davai prednost pregovorima s hrvatskim vlastima. ini se, atoviae, kako je sporazum o primirju sklopljen u Zemuniku u datom trenutku pogodovao objema stranama, budui da bi daljnje nastavljanje borbi, bez sumnje, uz nepotrebno razaranje samoga Zadra i njegove kulturne baatine, rezultiralo velikim ljudskim i materijalnim gubicima kako armije, tako i postrojbi ZNG-a i MUP-a RH, dok bi kona ni ishod sukoba bio iznimno teako predvidiv. Neovisno o iznesenom, neosporna je injenica da je Zadar tijekom druge polovice ratne 1991. godine, ato ustrajnom obranom vlastitih branitelja, ato diplomatskim znanjem, principijelnoau i kooperativnoau vlastitih politi kih i vojnih predstavnika, u kona nici obranjen, ime su, u osnovi, osujeeni srpski planovi o rasijecanju Hrvatske na dva dijela i potpunoj izolaciji Dalmacije. Obranom Zadra su stvoreni temeljni preduvjeti za planiranje i provoenje buduih vojnih operacija oslobaanja njegova zalea, koje e uslijediti ve u svibnju 1992. godine stavljanjem pod hrvatski nadzor brda Kri~ iznad Bibinja, biti nastavljene u sije nju 1993. uspjeanom provedbom VRO  Maslenica , da bi, u kolovozu 1995., bile kona no dovraene  Olujom . Literatura Bari, N. (2005.): Srpska pobuna u Hrvatskoj 1990.-1995., Golden marketing - Tehni ka knjiga, Zagreb, 614 str. Brigovi, I. (2011.): Odlazak Jugoslavenske narodne armije s podru ja Zadra, `ibenika i Splita krajem 1991. i po etkom 1992. godine, asopis za suvremenu povijest, 43/2, 415-452. Brigovi, I.; Radoa, I. (ur.) (2016.): Republika Hrvatska i Domovinski rat 1990.-1995. - Dokumenti, Knjiga 19., 9. korpus JNA (1991.), Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, Zagreb, 528 str. ulina, M.; Nikitovi, D. (2017.): 112. brigada HV Zadar - Od dragovolja kih odreda do meunarodnog priznanja Republike Hrvatske, Udruga dragovoljaca i branitelja Domovinskog rata 112. brigade, Zadar, 251 str. Dimitrijevi, B. (2017.): Jugoslavensko ratno vazduhoplovstvo i protivvazduana odbrana, Institut za savremenu istoriju, Beograd, 455 str. Jeli, I. (2005.): 4. brigada ZNG: ovjek i rat 90/92., Hrvatski asni ki zbor, Split, 440 str. Jovi, B. (1996.): Poslednji dani SFRJ, Prizma, Kragujevac, 491 str. Kaleb, J. (1999.), Zadar u Domovinskom ratu 1990.-1991., Udruga hrvatskih veterana Domovinskog rata Zadarske ~upanije, Zadar, 279 str.. Marijan, D. (2008.): Slom Titove armije, Golden marketing - Tehni ka knjiga, Zagreb, 518 str. Marijan, D. (2012.): Zamisao i propast napadne operacije Jugoslavenske narodne armije na Hrvatsku u rujnu 1991. godine, asopis za suvremenu povijest, 44/2, 251-275. Marijan, D. (2016.): Domovinski rat, Despot Infinitus; Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 456 str. Nazor, A. (2011.): Velikosrpska agresija na Hrvatsku 1990-ih (Republika Hrvatska i Domovinski rat: pregled politi kih i vojnih dogaaja 1990., 1991.-1995./1998.), Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, Zagreb, 399 str. Runti, D. (2003.): Prvi hrvatski redarstvenik, Udruga Prvi hrvatski redarstvenik, Zagreb, 304 str. Rupi, M. (ur.) (2007.): Republika Hrvatska i Domovinski rat 1990.-1995. - Dokumenti, Knjiga 1., Oru~ana pobuna Srba u Hrvatskoj i agresija Oru~anih snaga SFRJ i srpskih paravojnih postrojbi na Republiku Hrvatsku (1990.-1991.), Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, Zagreb, 628 str. }unec, O. (2007.): Goli ~ivot, Socijetalne dimenzije pobune Srba u Hrvatskoj [knjiga 1], Demetra, Zagreb, 550 str.  Hrvatska - Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata (dalje: HR-HMDCDR), arhivsko gradivo RSK, Paradr~avne i paravojne postrojbe na okupiranom teritoriju Republike Hrvatske: Dnevnik OB 9. korpusa JNA od 31. 3. 1991., kut. 6009.  HR-HMDCDR, Paradr~avne i paravojne postrojbe na okupiranom teritoriju Republike Hrvatske: Dnevnik OB 9. korpusa JNA od 31. 3. 1991., kut. 6009.  HR-HMDCDR, Paradr~avne i paravojne postrojbe na okupiranom teritoriju Republike Hrvatske: Dnevnik OB 9. korpusa JNA od 1. 4. 1991., kut. 6009; mobilizacija postrojbi TO SAO Krajine bit e, u kona nici, provedena tijekom srpnja 1991., na osnovi zapovijedi tadaanjeg predsjednika Vlade SAO Krajine, Milana Babia.  Komanda 9. korpusa, DT. 19-952, 27. 4. 1991., Stepen b/g, Vanredni izveataj (Brigovi i Radoa, 2016., 33-40.).  HR-HMDCDR, Paradr~avne i paravojne postrojbe na okupiranom teritoriju Republike Hrvatske: Komanda 9. korpusa JNA od 5. 4. 1991., Zapovest za odbranu, kut. 6007.  HR-HMDCDR, Paradr~avne i paravojne postrojbe na okupiranom teritoriju Republike Hrvatske: Dnevnik OB 9. korpusa JNA od 6. 4. 1991., kut. 6009.  Burni zadarski tjedan, Narodni list, 11. 5. 1991.  Komanda 180. mtbr, str. pov. br. 3-181, 3. 5. 1991., Redovni izveataj (Brigovi i Radoa, 2016., 42-43.).  Takoer vidi: HR-HMDCDR, Paradr~avne i paravojne postrojbe na okupiranom teritoriju Republike Hrvatske: Dnevnik OB 9. korpusa od 5. 5. 1991., kut. 6009.  No lomljave i demoliranja, Borba, 8. 5. 1991.  HR-HMDCDR, Paradr~avne i paravojne postrojbe na okupiranom teritoriju Republike Hrvatske: Komanda 9. korpusa JNA, str. pov. br. 19-795 od 4. 6. 1991., kut. 6006.  HR-HMDCDR, Paradr~avne i paravojne postrojbe na okupiranom teritoriju Republike Hrvatske: Komanda 9. korpusa JNA, str. pov. br. 19-963 od 30. 6. 1991., kut. 6006.  HR-HMDCDR, Paradr~avne i paravojne postrojbe na okupiranom teritoriju Republike Hrvatske: Komanda 9. korpusa JNA, str. pov. br. 19-979 od 4. 7. 1991., kut. 6006  HR-HMDCDR, Paradr~avne i paravojne postrojbe na okupiranom teritoriju Republike Hrvatske: Komanda 180. mtbr. JNA, str. pov. br. 3-305 od 12. 7. 1991., kut. 6006.  HR-HMDCDR, Vlada RSK: Naredba o mobilizaciji svih atabova i jedinica Teritorijalne odbrane na teritoriji Srpske autonomne oblasti Krajine, br. 142/91-3 od 11. 7. 1991., kut. 1.  HR-HMDCDR, Paradr~avne i paravojne postrojbe na okupiranom teritoriju Republike Hrvatske: Komanda 180. mtbr. JNA, str. pov. br. 3-318 od 22. 7. 1991., kut. 6006.  Komanda 9. korpusa, str. pov. br. 19-1082, 24. 7. 1991., Dnevni operativni izveataj (Brigovi i Radoa, 2016., 82-84.).  Okraaj u selu Jasenica, Borba, 18. 7. 1991.  HR-HMDCDR, Paradr~avne i paravojne postrojbe na okupiranom teritoriju Republike Hrvatske: Komanda 180. mtbr. JNA, str. pov. br. 3-351 od 13. 8. 1991., kut. 6007.  HR-HMDCDR, Paradr~avne i paravojne postrojbe na okupiranom teritoriju Republike Hrvatske: Komanda 180. mtbr. JNA, str. pov. br. 3-351 od 13. 8. 1991., kut. 6007.  HR-HMDCDR, Paradr~avne i paravojne postrojbe na okupiranom teritoriju Republike Hrvatske: Komanda 180. mtbr. JNA, str. pov. br. 3-351 od 13. 8. 1991., kut. 6007.  HR-HMDCDR, Paradr~avne i paravojne postrojbe na okupiranom teritoriju Republike Hrvatske: Komanda 180. mtbr. JNA, str. pov. br. 3-398 od 30. 8. 1991., kut. 6007.  Komanda 9. korpusa, str. pov. br. 19-1319, 27. 8. 1991., Operativni izveataj (Brigovi i Radoa, 2016., 118-120.).  Komanda 180. mtbr., str. pov. br.3-422, 11. 9. 1991., Dnevni operativni izveataj (Brigovi i Radoa, 2016., 146-147.).  Komanda 9. korpusa, str. pov. br. 19-1441, 16. 9. 1991. Zapovest za napad op. broj 1 (Rupi, 2007., 302-304.).  Isto.  HR-HMDCDR, Paradr~avne i paravojne postrojbe na okupiranom teritoriju Republike Hrvatske: Komanda 180. mtbr. JNA, str. pov. br. 3-429 od 17. 9. 1991., kut. 6007.  Komanda 180. mtbr., str. pov. br. 3-430, 18. 9. 1991., Dnevni operativni izveataj (Brigovi i Radoa, 2016., 153-154.).  HR-HMDCDR, Paradr~avne i paravojne postrojbe na okupiranom teritoriju Republike Hrvatske: Komanda 180. mtbr. JNA, str. pov. br. 3-439 od 23. 9. 1991., kut. 6007.  HR-HMDCDR, Paradr~avne i paravojne postrojbe na okupiranom teritoriju Republike Hrvatske: Komanda 180. mtbr. JNA, str. pov. br. 3-444 od 27. 9. 1991., kut. 6007.  HR-HMDCDR, Paradr~avne i paravojne postrojbe na okupiranom teritoriju Republike Hrvatske: Komanda 180. mtbr. JNA, str. pov. br. 3-451 od 30. 9. 1991., kut. 6007.  HR-HMDCDR, Paradr~avne i paravojne postrojbe na okupiranom teritoriju Republike Hrvatske: Komanda 180. mtbr. JNA, str. pov. br. 3-451 od 30. 9. 1991., kut. 6007.  Komanda 9. korpusa, str. pov. br. 571-11/4, 3. 10. 1991., Zapovest za napad na Zadar komandanta 9. korpusa (Brigovi i Radoa, 2016., 164-169.).  Isto.  Isto.  Isto.  Isto.  Isto.  Isto.  Isto.  Isto.  Isto.  Isto.  Komanda 9. korpusa, str. pov. br. 19-1551, 4. 10. 1991., Redovni borbeni izveataj (Brigovi i Radoa. 2016., 172-174.).  HR-HMDCDR, Paradr~avne i paravojne postrojbe na okupiranom teritoriju Republike Hrvatske: Komanda 180. mtbr. JNA, str. pov. br. 3-472 od 5. 10. 1991., kut. 6007.  Komanda 9. korpusa (IKM), strogo pov. br. 5-1, 5. 10. 1991., Redovni borbeni izveataj (Brigovi i Radoa, 2016., 174-176.).  HR-HMDCDR, Paradr~avne i paravojne postrojbe na okupiranom teritoriju Republike Hrvatske: Komanda 180. mtbr. JNA, str. pov. br. 3-473 od 6. 10. 1991., kut. 6007.  Komanda 180. mtbr., str. pov. br. 16/2-1, 6. 10. 1991., Produ~etak napada - nareenje (Brigovi i Radoa, 2016., 186-187.).  Komanda 9. Ko KoV, str. pov. br. 335-1, 7. 10. 1991. (Rupi, 2007., 371-372.).  IKM Komande 9. korpusa, str. pov. br. 335-2, 8. 10. 1991., Donji Zemunik (aerodrom) (Brigovi i Radoa, 2016., 199-200.).  Komanda 9. korpusa, 12,59 as 8. 10. 1991., str. pov. 562-8, Knin; Nastavak II etape operacije, nareenje (Rupi, 2007., 376-377.).  Komanda 9. korpusa, Interno br. 335-, 9. 10. 1991., Sporazum o apsolutnom prekidu vatre i ratnih operacija, deblokadi grada Zadra i vojnih objekata u gradu Zadru i izvla enju ljudstva, tehni kih, materijalnih i borbenih sredstava JNA (Rupi, 2007., 377-379.).  Isto.  K-da kninskog korpusa, 9. 10. 1991., Saopatenje informativne slu~be Kninskog korpusa (Brigovi i Radoa, 2016., 203-204.).  Komanda 9. korpusa, pov. br. 40-38, 5. 10. 1991., Vanredno unapreenje AVL 9. korpusa (Brigovi i Radoa, 2016., 179-182.).  Komanda 9. korpusa, str. pov. br. 597-1, 10. 10. 1991., Premeatanje ljudstva i materijalnih sredstava iz garnizona Zadar u garnizone Benkovac i Knin, nareenje (Brigovi i Radoa. 2016., 205-206.).  HR-HMDCDR, Paradr~avne i paravojne postrojbe na okupiranom teritoriju Republike Hrvatske: Komanda 180. mtbr. JNA, str. pov. br. 3-481 od 11. 10. 1991., kut. 6007.  Komanda 9. korpusa, strogo pov. 19-1652, 14. 10. 1991., Dnevni operativni izveataj (Brigovi i Radoa, 2016., 211-212.).  HR-HMDCDR, Paradr~avne i paravojne postrojbe na okupiranom teritoriju Republike Hrvatske: Komanda 180. mtbr. JNA, str. pov. br. 3-496 od 18. 10. 1991., kut. 6007.  Komanda 9. korpusa, 01,00  25. 10. 1991., KM Knin, Nareenje za mara Op. br. 1 (Brigovi i Radoa, 2016., 237-238.).  HR-HMDCDR, Paradr~avne i paravojne postrojbe na okupiranom teritoriju Republike Hrvatske: Komanda 180. mtbr. JNA, str. pov. br. 3-510 od 23. 10. 1991., kut. 6007.  HR-HMDCDR, Paradr~avne i paravojne postrojbe na okupiranom teritoriju Republike Hrvatske: Komanda 180. mtbr. JNA, str. pov. br. 3-557 od 16. 11. 1991., kut. 6007.  Komanda 180. mtbr., Organ bezbednosti, str. pov. br. 3-581, 28. 11. 1991. (Brigovi i Radoa, 2016., 335-336.).  Komanda 9. korpusa, str. pov. br. 19-2008, 18. 11. 1991., Redovni borbeni izveataj (Brigovi i Radoa, 2016., 293-294.).  Vojna poata br. 7280, int. br. 2223-248, 3. 12. 1991., Knin, Sporazum (Rupi, 2007., 513-516.).  HR-HMDCDR, Paradr~avne i paravojne postrojbe na okupiranom teritoriju Republike Hrvatske: Komanda 180. mtbr. JNA, str. pov. br. 3-628 od 17. 12. 1991., kut. 6007.     TV*,  آڢܢdf妔vj^RFRh_KCJOJQJaJhTHCJOJQJaJh[bCJOJQJaJhY=OCJOJQJaJ#jh.z0JCJOJQJUaJh.zCJOJQJaJ#jhL"0JCJOJQJUaJhL"CJOJQJaJ(jhUxhUxCJH*OJQJUaJ#jh&0JCJOJQJUaJh&CJOJQJaJhUxhUxCJOJQJaJh{/CJOJQJaJ|Ȥڻ<@ ^ ,$.$B$ $dha$gdUx̯֯  FHԻֻػ  468:8:<>ͻٯٻͻٻٟٓͻهuهuih CJOJQJaJ#jhHhb0JCJOJQJUaJhHhbCJOJQJaJh6CJOJQJaJhUxhUx5CJOJQJaJhC!pCJOJQJaJ#jh40JCJOJQJUaJh4CJOJQJaJhUxhUxCJOJQJaJhTHCJOJQJaJhCJOJQJaJ"JLN ҽұҥҙҍҽҁoҽҽcQ#jh"E0JCJOJQJUaJh"ECJOJQJaJ#jh-0JCJOJQJUaJh-CJOJQJaJhY=OCJOJQJaJhQCJOJQJaJh CJOJQJaJh7CJOJQJaJ(jhUxhUxCJH*OJQJUaJhUxhUxCJOJQJaJh CJOJQJaJ#jh 0JCJOJQJUaJ           *   Tdz$JLʾʾʾppdRdp#jh80JCJOJQJUaJh8CJOJQJaJhUxhUxCJOJQJaJh-rCJOJQJaJhUxhmkCJOJQJaJhC#UCJOJQJaJh]CJOJQJaJh|9&CJOJQJaJhhd`CJOJQJaJhmkCJOJQJaJhUxCJOJQJaJ#jh0JCJOJQJUaJhCJOJQJaJ|  !!.$B$"%&%0%2%4%@%~'''V(f(j(t(x(((())<)**ܸܜܐܐܐ܄x܄܄܄l`Th^bSCJOJQJaJh@CJOJQJaJh8gCJOJQJaJhg;6CJOJQJaJhMCJOJQJaJhRCCJOJQJaJhUxhUx5CJOJQJaJhzz8CJOJQJaJh2_CJOJQJaJhY=OCJOJQJaJhCJOJQJaJhUxhUxCJOJQJaJ(jhUxhUxCJH*OJQJUaJ B$&d05;;;<=?BAVBCCDlEFGlI4JLMMMMMMM $dha$gdUx*f0v00000;;;<<<==@>>???@vAA|BBU@UBUdVfVVʺʺʺʮʛyuquj`\Wyuyu h'e6h'ejh'e0JU hBhY=OhHphY=OjhY=O0JUh h.73hY=Ojh.73hY=O0JUh"zhUxh"CJOJQJaJhUxCJOJQJaJhUxhUx6CJOJQJaJhUxhUxCJOJQJaJh"h"CJOJQJaJh4CJOJQJaJh"CJOJQJaJ"MOPSS@UdVVWX:YZ[]b^_ab^bcd8fgjhZij@jJjLjNjPjTjVjbjfjrjhihY=OmHsHhihY=OmHsHhhY=OmHsHh.73mHsHhHpmHsHhY=OmHsHhhY=OmHsHh.73 hV hY=OhHpmHsHhHphHpmHsHhHphY=OmHsHhHphY=OjhY=O0JU2rjtj|j~jjjjjjjjjjjjjjjkkkk&k*k0k4k:k>kDkHkLk\k`k~kkkkkkkkkkkkkkkklll(l*l2l4l:l>lLlPlRlTl\l~llllllܬhXhY=OmHsHh3+h.73mHsH hihY=OhHpmHsHhihY=OmHsHjhY=O0JUh3+hY=OmHsHhY=OhihY=OmHsHDLjklmo^pqrrrr ss*s:sJsZsjs\tuvwxyxz{}}$a$gdUx$a$gd.73lllllllllllllllllmmm(m*m:m>mLmXm`mdmjmnmtmxm~mmmmmmmmoo^p`pqqqqqqrrrrrrrrrrrrrrrrr»簨ɰ簨hY=OmHsHh1tlhY=OmHsH he h.73 he hY=OhHpmHsHhHphHpmHsHhHphY=OmHsHjhY=O0JUhY=OhXhY=OmHsHBrrs s ssssss(s*s,s.s8s:ssHsJsLsNsXsZs\s^shsjslsnsssssTtVtZt\t^t:uuuuuuvvvvvwwxx$x&x.xDxxxxxвЧЧh3+h.73mHsHh.zhY=OmHsHhL"hY=OmHsHh3+hY=OmHsHh.73mHsHhHpmHsHh&hY=OmHsHjhY=O0JUhY=OmHsHh1tlhY=OmHsH=xxyyyyzy|yyyyyyyyyyyyypzrzvzxzzz|zzz|{~{{{{{}}}}}}}}}}~~~~~~~~ȽȽȽȲhY=OmHsHhHpmHsHh hY=OmHsHhHhbhY=OmHsHjhY=O0JUh4hY=OmHsHh.73mHsHhHpmHsHhY=OmHsHh3+hY=OmHsH>}~ j^,Ɗ"$(*,. dgdUx$a$gd"$a$gd8$a$gd.73 "$(*6:FHPRTVhj|~āԁ؁>jlVX\^`,.۠hHphHpmHsHhHphY=OmHsH h-hY=Oh" h hY=Oh.73hY=Oh3+hY=OmHsHh4hY=OmHsHjhY=O0JUh hY=OmHsHhY=OmHsHh.73mHsH7BDLNVĊƊȊʊΊЊ܊"$(*>@TVhjz~ºնՐh3+hY=OmHsHh8hY=OmHsHh"mHsHhY=OmHsHhY=Oh"mHsHhY=OmHsHhhY=OmHsHjhY=O0JU he h" he hY=OhHphY=OmHsHhHpmHsH8‹Ƌ֋ڋ $&,.h"zjhvrUhvrhY=Oh3+hY=OmHsH21h:pB. A!"#$% j 666666666vvvvvvvvv666666>6666666666666666666666666666666666666666666666666hH6666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666662 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~ OJPJQJ_HmHnHsHtHJ`J BNormal dCJ_HaJmHsHtH >A`> Zadani font odlomkaViV 0Obi na tablica4 l4a .k . 0 Bez popisa @ Ux0/Tekst fusnote,Footnote Text Char Char Char Char dCJaJmH sH  Ux09Tekst fusnote Char,Footnote Text Char Char Char Char CharCJaJmH sH >&@> Ux0Referenca fusnoteH*PK![Content_Types].xmlj0Eжr(΢Iw},-j4 wP-t#bΙ{UTU^hd}㨫)*1P' ^W0)T9<l#$yi};~@(Hu* Dנz/0ǰ $ X3aZ,D0j~3߶b~i>3\`?/[G\!-Rk.sԻ..a濭?PK!֧6 _rels/.relsj0 }Q%v/C/}(h"O = C?hv=Ʌ%[xp{۵_Pѣ<1H0ORBdJE4b$q_6LR7`0̞O,En7Lib/SeеPK!kytheme/theme/themeManager.xml M @}w7c(EbˮCAǠҟ7՛K Y, e.|,H,lxɴIsQ}#Ր ֵ+!,^$j=GW)E+& 8PK!0C)theme/theme/theme1.xmlYOo6w toc'vuر-MniP@I}úama[إ4:lЯGRX^6؊>$ !)O^rC$y@/yH*񄴽)޵߻UDb`}"qۋJחX^)I`nEp)liV[]1M<OP6r=zgbIguSebORD۫qu gZo~ٺlAplxpT0+[}`jzAV2Fi@qv֬5\|ʜ̭NleXdsjcs7f W+Ն7`g ȘJj|h(KD- dXiJ؇(x$( :;˹! I_TS 1?E??ZBΪmU/?~xY'y5g&΋/ɋ>GMGeD3Vq%'#q$8K)fw9:ĵ x}rxwr:\TZaG*y8IjbRc|XŻǿI u3KGnD1NIBs RuK>V.EL+M2#'fi ~V vl{u8zH *:(W☕ ~JTe\O*tHGHY}KNP*ݾ˦TѼ9/#A7qZ$*c?qUnwN%Oi4 =3N)cbJ uV4(Tn 7_?m-ٛ{UBwznʜ"Z xJZp; {/<P;,)''KQk5qpN8KGbe Sd̛\17 pa>SR! 3K4'+rzQ TTIIvt]Kc⫲K#v5+|D~O@%\w_nN[L9KqgVhn R!y+Un;*&/HrT >>\ t=.Tġ S; Z~!P9giCڧ!# B,;X=ۻ,I2UWV9$lk=Aj;{AP79|s*Y;̠[MCۿhf]o{oY=1kyVV5E8Vk+֜\80X4D)!!?*|fv u"xA@T_q64)kڬuV7 t '%;i9s9x,ڎ-45xd8?ǘd/Y|t &LILJ`& -Gt/PK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 +_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!0C)theme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] 'X)$-,2#3w4 7a89:;=?@BrJN:QiST]ceggiEpqtu|F}3 R""|-2oM)z} '6k z!j : h U n W_| h g ,u nO:AD'  ".*1?^F2Wbbrı<&,  T *HVcrjlrx.GIJKLNOQRSUVWYZ[8/z|B$MLj}.HMPTX|H # AA@0(  B S  ?_GoBackm'm'WDD$;;d;;YY?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVq6F{{:}>}}}& / /    J S S * 1 1          :CC'00pyy'';DD'00###+$0$0$$$$i%r%r%['d'd''    !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUV>M*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttags PersonName9P*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsplace8Q*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsCity Turn:schemas:contactsSn'Uurn:schemas:contacts GivenName8W*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagstime X|D0HourMinuteWWUTUTQPWUMTUMTUMTUMTUMTUMTUMTUMTUMTUMTUMTUMTUMTUMTUMTUMTUMTUMTUMTUMTUMTUMTUMTUMTUMTUMTn'''''''''v{{{{||||||?}A}F}K}l}s}36@EKR8>n5 ? @ G M X       v x     :0QX?CTVNP,02@AC6:<JKM_fiSWYg ?CES""""" #D#J########$ $$a$g$$$$$$$%%%%9';'s'w'y'''''''''''''33333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333v{>mn3  G    x  ;Dz 4Y{ Fy2e"##%%% ''''WpJRkX0,>vrsCV i 0 k < B2_$Biq^L"A]\ T)lo OjSZK Y !(!"M%|9&Sl&l&('i' k((*W,k.{/.;0T 1,1Zo1Ya26 3.734pY46g;618zz8W9X9';<N<s=Ev=>?^?@BAAAjaABY Be6CRC"EaGMGNGx}GTH~%I%IJ0KLq`LY=OcQ[eQL?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\^_`abcdfghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry F}g@Data ]1Tablee8WordDocument 4SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8MsoDataStoreU{gU{g0K0H20SEWYUA==2U{gU{gItem  PropertiesUCompObj    F0Dokument programa Microsoft Office Word 97-2003 MSWordDocWord.Document.89q