Naslov
Prehrana, sport i tjelesna aktivnost
(Nutrition, sport and physical activity)

Autori
Verbanac, Donatella ; Meštrović, Tomislav

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, pregledni

Knjiga
Sportska Kardiologija

Urednik/ci
Babić, Zdravko ; Miličić, Davor

Izdavač
Medicinska naklada

Grad
Zagreb

Godina
2018

Raspon stranica
348-355

ISBN
978-953-176-812-2

Ključne riječi
prehrana, sport, dodaci prehrani, doping, hormoni
(nutrition, sports, nutritional supplements, doping, hormones)

Sažetak
I sportaši i rekreativci dobro znaju da nije dovoljno vježbati, nego treba pametno jesti. Poznato je da je sportska prehrana nezamjenjiv alat i ključni komplementarni čimbenik u treningu kako profesionalnih sportaša, tako i rekreativaca. Budući da su aktivni sportaši tijekom napornih treninga izloženi iznimnim tjelesnim i psihičkim naporima moraju se hraniti prema posebno sastavljenom planu prehrane. To je posao posebnih timova stručnjaka koji vode računa o tome da ovisno o sportskoj aktivnosti svaki obrok u pravilnim omjerima sadrži potrebne količine ugljikohidrata, proteina (bjelančevina) i masti. No da bi trening bio uspješniji nužno je četiri sata prije vježbanja pojesti obrok bogat ugljikohidratima. Time se smanjuje mogućnost prekomjerna trošenja zaliha energije u tijelu. Isto tako i pola sata nakon vježbanja u organizam se unose ugljikohidrati, zbog opreza da tijelo nadoknađujući potrošenu energiju ne posegne za mišićnom masom. Stoga se, primjerice, za doručak savjetuje jesti breskve i žitarice s mlijekom ili jogurtom, a hranjive banane neposredno prije ili nakon vježbanja. Namirnice su to koje sadrže lako probavljive ugljikohidrate, pa ih pretvaraju u glukozu koja se u mišićima pohranjuje kao glikogen. Međutim, ako se vježbanjem želi i smršaviti tada se prehranom mora smanjiti unos ugljikohidrata. U tom slučaju organizam troši više masti, pa ako ih nema dovoljno na jelovniku tijelo će potrebnu energiju nadoknaditi iz mišićne mase. Tako mišići slabe, a pomno sastavljen jelovnik sprječava da se to dogodi i proteini ostaju sačuvani za rast i održavanje mišića. Važnost proteina u prehrani sportaša odaju gotovo svakodnevni obroci od piletine ili puretine s tjesteninom ili rižom. Dnevna količina proteina obično se određuje kao jedan do dva grama na kilogram tjelesne težine sportaša, dok se veće količine savjetuju ako se trenira zahtjevniji maraton ili „body building“. No na sportskom jelovniku ne smije nedostati vitamina ni minerala. Tako je osim voća i sirova ili kuhanog povrća nužno vodom nadoknaditi tekućinu izgubljenu vježbanjem. Sportaši bi trebali piti i voćne sokove, te napitke kao što je zeleni čaj koji potiče trošenje kalorija. Sat prije vježbanja bi ipak trebalo zaboraviti na kavu i napitke od kofeina kako bi se u organizmu potaklo izgaranje masti. Prehrana prema „sportskom“ jelovniku preporučljiva je sportašima natjecateljima kao i rekreativcima. Stoga što je to jedan od preduvjeta da vježbači besprijekorno učvrste mišiće, riješe se viška tjelesne težine i bolje osjećaju.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA