Naslov
Mišljenje roditelja djece predškolske dobi o važnosti ekoloških tema u dječjem vrtiću
(Opinion of parents of kindergarten children on the importance of environmental issues in kindergarten)

Autori
Ament, Ivona

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski

Fakultet
Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti

Mjesto
Osijek

Datum
26.10

Godina
2016

Stranica
50

Mentor
Bogut, Irella

Neposredni voditelj
Popović, Željko

Ključne riječi
ekološke teme, roditelji, dječji vrtić, selo, grad
(environmental themes, parents, kindergarten, village, town)

Sažetak
S obzirom na postojanje različitih ekoloških problema, koji se razvijaju i rastu sve brže, jedno od osnovnih područja društvenog razvitka jest odgoj za okoliš. Sve se više pažnje posvećuje unaprjeđivanju životne okoline i ekološkom odgoju mlađih generacija, pošto bez njih nije moguće doći do većih zaokreta. „Temeljna zamisao ekološkog odgoja u današnjem je vremenu usmjerena na širenje svijesti i spoznaja o trenutačnom stanju okoliša na Zemlji, kao i na poduzimanje konkretnih mjera za njegovu zaštitu“ (Petrović-Sočo, 1996, 39). Najveću ulogu u odgoju djece imaju primarno roditelji, a zatim i odgojitelji. Uloga predškolske ustanove, odnosno odgojitelja je da svoje zadaće i napore usmjerava prema stvaranju temelja za izgradnju cjelokupne društvene ekološke svijesti. Farkaš (2003.) ističe da djeca rado prihvaćaju razne ekološke aktivnosti i radionice u vrtiću, sami daju prijedloge za daljnje aktivnosti, a posebna vrijednost ovakva rada pokazala se u primjeni i očitovanju stečenog znanja djece i u obiteljskom okruženju. Dok u vrtiću odgojitelj omogućuje stjecanje pozitivnih navika i razvijanje ekološke svijesti, treba se zapitati u kolikoj je mjeri to zastupljeno i kod kuće. Razni primjeri iz prakse sadržani u zbornicima radova govore o raznim eko-projektima, razvoju i unaprjeđenju ekološke svijesti čiji je cilj djeci ugraditi znanje razumijevanja prirodnih procesa, razviti pozitivne stavove prema okolišu i osjetljivost prema prirodi. No, ne govore ništa o sudjelovanju roditelja. Pošto znamo kako je obitelj temeljna društvena zajednica, a roditelji primarni učitelji, cilj je istražiti koliko važnosti roditelji predškolske djece pridaju ekološkim temama u dječjim vrtićima te koliko važnosti oni sami pridaju ekologiji općenito. Istraživanje je provedeno kratkom anketom. Iako 77% odgojitelja smatra da bi djeca trebala svakodnevno boraviti u prirodi, broj roditelja koji dijele to mišljenje je 58%. Prva veća razlika u mišljenjima roditelja i odgojitelja vidi se kod tvrdnje da su djeca predškolskog uzrasta “premala” da bi shvatila značenje ekologije i njenih pojmova. Dok se 86% odgojitelja u potpunosti ne slaže s navedenom tvrdnjom, istog je mišljenja tek 55% roditelja. Nesigurnost roditelja također dolazi do izražaja i kod tvrdnje da se u vrtiću treba učiti o obnovljivim i neobnovljivim izvorima energije. Dok se 71% odgojitelja s tvrdnjom u potpunosti slaže, kod roditelja roditelja je taj postotak 37%. Pri usporedbi rezultata roditelja prema mjestu prebivališta (selo/grad) čak 19% roditelja s prebivalištem na selu smatra kako je djecu potrebno upoznati s ekološkim temama u nižim razredima osnovne škole. Po prvi puta se roditelji s prebivalištem na selu u potpunosti slažu s nekom tvrdnjom u većoj mjeri nego roditelji iz grada kod tvrdnje da je djeci u vrtiću potrebno ukazati na probleme nedostatka pitke vode, nestanak šuma i sl. (65%). Ostali odgovori pretežno su isti ili postoje manje razlike, većinom kod biranja intenziteta slaganja, odnosno ne slaganja. Iako su se određene razlike u odgovorima vidjele, one su bile male. Na kraju se može zaključiti da roditelji, bez obzira na mjesto prebivališta, to jest ekološke poticaje i prilike koje im nudi ruralna odnosno urbana zajednica imaju slična mišljenja o tome kakva bi ponašanja i stavove njihova djeca trebala usvojiti u dječjem vrtiću. Uz to, rezultati usporedbe ispitanih roditelja i odgojitelja nemaju naznake da bi moglo doći do diskontinuiteta prilikom ekološkog odgoja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Interdisciplinarne prirodne znanosti, Obrazovne znanosti (psihologija odgoja i obrazovanja, sociologija obrazovanja, politologija obrazovanja, ekonomika obrazovanja, antropologija obrazovanja, neuroznanost i rano učenje, pedagoške discipline)

POVEZANOST RADA