Naslov
POJAVNOST I ZOONOTSKI POTENCIJAL KLAMIDIOZE PTICA U REPUBLICI HRVATSKOJ
(Presence and zoonotic potential of avian chlamydia in Croatia)

Autori
Horvatek Tomić, Danijela ; Gottstein, Željko ; Lukač, Maja ; Prukner-Radovčić, Estella

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, prošireni sažetak, znanstveni

Izvornik
Zbornik sažetaka / Vilibić Čavlek, T. ; Barbić, LJ. ; Savić, V. - Zagreb : Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ), 2018, 43-44

ISBN
978-953-7031-81-7

Skup
Radionica s međunarodnim sudjelovanjem Emergentne i zapostavljene zoonoze u kontekstu “Jednog zdravlja”

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 18.10.2018. - 19.10.2018

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan

Ključne riječi
klamidioza ptica, zoonoza
(avian chlamydiosis, zoonosis)

Sažetak
Klamidioza ptica koju najčešće uzrokuje Chlamydia psittaci (C. psittaci), obligatno unutarstanična bakterija sa jedinstvenim bifazičnim razvojnim ciklusom, javlja se u preko 400 vrsta ptica, uključujući i perad, ostale životinje i čovjeka. Od početka 2000. sve se više spominju i dvije nove vrste klamidija, C. gallinacea (prvenstveno u peradi) i C. avium (prvenstveno u golubova i drugih ptica). Posebno C. gallinacea smatra se emergentnim patogenom, uzrokujući asimptomatske zaraze u peradi, ali i atipične pneumonije u radnika na farmama ili klaonicama. Ipak, njezina patogenost i zoonotski potencijal još uvijek nisu dokraja istraženi. S druge strane, dobro je poznato da se C. psittaci pojavljuje u vjerojatno 16 različitih serovarova, od kojih su za ljude i ptice najpatogeniji A (najčešće u papiga), B (golubova), te D (u purana). Ovisno o serovaru, u ptica najčešće nalazimo asimptomatsku infekciju, no moguća je i akutna sustavna ili kronična zaraza. Sojevi izdvojeni iz papiga, purana i pataka osobito su patogeni za ljude. Uzročnik se u jatu ili prostoru najčešće širi aerogeno – pernom prašinom ili izmetom. Ukoliko dođe do pojave kliničkih znakova, oni najčešće uključuju anoreksiju, proljev (žutozelene boje), konjunktivitis, respiratorne smetnje ili poremetnje od strane živčanog sustava. Patoanatomski, nalazi se hepato- i splenomegalija, uz fibrinsku upalu zračnih vrećica i peritonitis, dok sekundarne infekcije pogoršavaju kliničku sliku kao i patoanatomski nalaz. Dijagnostika se postavlja temeljem dokaza uzročnika ili specifičnih protutijela. Od živih ptica uzimaju se tzv. trojni obrisci (konjunktive, nosnica, kloake) te izmet skupljan kroz tri dana, a od uginulih organi sa izraženih promjenama. Liječenje, ponekad i neuspješno, provodi se uporabom tetraciklina ili enrofloksacina. Dijagnostika klamidioze ptica u Laboratoriju za klamidije Zavoda za bolesti peradi s klinikom Veterinarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (CHLAMlab) provodi se od 2008. godine, za uzgoje ptica i prodajna mjesta, a prema zakonskim aktima Republike Hrvatske. Dijagnostika se obavlja akreditiranom metodom (PCR u stvarnom vremenu), odnosno prema OIE Terestrial Manual 2016. Klamidioza ptica je bolest koja se u RH mora prijaviti po zakonu (dokaz C. psittaci), a obavezno je i da sva registrirana jata golubova, papiga i drugih ptica budu pretražena barem jednom godišnje, a prodajna mjesta barem dva puta godišnje. Ukoliko neki od uzoraka bude pozitivan na Chlamydiaceace, pretražuje se radi dokaza C. psittaci, a ukoliko je isti negativan, pretražuje se radi dokaza drugih vrsta klamidija. Tablica 1. prikazuje broj zaprimljenih uzoraka u razdoblju 2008.-2017. te broj pozitivnih uzoraka (pozitivnih na Chlamydiaceae) a od 2015., i broj uzoraka pozitivnih na C. psittaci. Također, C. psittaci može uzrokovati opasnu zoonozu, najčešće u držaoca ptica, veterinara, radnika na peradarskim farmama i klaonicama (purani, patke), a koja se manifestira simptomima poput gripe, no infekcija može proći i inaparentno sve do pojave sustavne bolesti s upalom pluća. Kako bi se navedeno spriječilo, neophodno je pridržavanje mjera zaštite koje uključuju provođenje biosigurnosnih mjera i poboljšanje zoosanitarnih uvjeta, te poseban oprez pri radu u laboratoriju. Nalaz C. gallinacea ukazuje da je na farmama važno osigurati ispravno provođenje higijenskih mjera, te da je nužno uzeti u obzir i zoonotski potencijal klamidija porijeklom od peradi.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Veterinarska medicina

POVEZANOST RADA