Naslov
Kvaliteta života osoba u subakutnoj i kroničnoj fazi oporavka nakon moždanog udara
(Quality of life of patients in the sub-acute and chronic phases of recovery after a stroke)

Autori
Telebuh, Mirjana ; Dašek, Mateja ; Grozdek Čovčić, Gordana

Izvornik
Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja (1331-3010) 54 (2018), 2; 49-58

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, prethodno priopćenje, znanstveni

Ključne riječi
moždani udar ; subakutna i kronična faza oporavka ; kvaliteta života
(stroke ; sub-acute and chronic phase of recovery ; quality of life)

Sažetak
Moždani udar glavni je uzrok trajne tjelesne onesposobljenosti u svijetu i u Hrvatskoj. Iako najčešće pogađa stariju populaciju, pogađa i velik broj radno sposobnih osoba te se moždani udar smatra ne samo zdravstvenim već i velikim socioekonomskim problemom. Najčešće su posljedice moždanog udara gubitak motoričkih sposobnosti, poteškoće s hodanjem i finom motorikom, a mogu biti prisutni i simptomi umora, problemi s vidom te promjene osobnosti koje utječu na kvalitetu života oboljelih. Oporavak do tri mjeseca nakon moždanog udara smatra se akutnom/subakutnom fazom oporavka, dok se oporavak nakon šest mjeseci smatra kroničnom fazom oporavka nakon moždanog udara. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati kvalitetu života osoba nakon moždanog udara u subakutnoj i kroničnoj fazi oporavka nakon moždanog udara. Za ispitivanje kvalitete života osoba nakon moždanog udara korišten je upitnik Stroke Specific Quality Of Life Scale (SSQOL). U istraživanju je sudjelovalo 60 ispitanika podijeljenih u dvije skupine: 30 ispitanika u subakutnoj fazi oporavka (SF) i 30 ispitanika u kroničnoj fazi oporavka nakon moždanog udara (KF). Rezultati istraživanja pokazali su da su najizraženiji negativni aspekti kvalitete života u području brige o sebi, funkcionalne produktivnosti, društvenog života i osobnosti kod svih ispitanika. Statistički je dokazano da ispitanici u kroničnoj fazi oporavka od moždanog udara pokazuju bolju kvalitetu života od ispitanika u subakutnoj fazi oporavka. Statistički se značajnom pokazala povezanost dobi ispitanika i kvalitete života, no ne i kategorija spola kao ni povezanost broja moždanih udara i kvalitete života. Zaključak je istraživanja da je kvaliteta života osoba koje su preživjele moždani udar narušena najviše smanjenjem brige o sebi, funkcionalnom ovisnosti, društvenom neaktivnosti te problemima osobnosti. Rana rehabilitacija koju provodi multidisciplinaran tim primjenjujući individualan, holistički i funkcionalan pristup mogla bi omogućiti bolju skrb i kvalitetu života nakon moždanog udara.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA