Pregled bibliografske jedinice broj: 980057
Hrvatsko-muslimanski odnosi u Bosni i Hercegovini u rascjepu između dvije Jugoslavije
Hrvatsko-muslimanski odnosi u Bosni i Hercegovini u rascjepu između dvije Jugoslavije // Nepomireno društvo-nepomirena pamćenja Doprinos prevladavanju nepomirenih pamćenja hrvatskog naroda ad intra/ad extra / Džolan, Mijo i Maras, Mirjana (ur.).
Split: Franjevački institut za kulturu mira, 2018. str. 183-200 (plenarno, recenziran, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 980057 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Hrvatsko-muslimanski odnosi u Bosni i Hercegovini u rascjepu između dvije Jugoslavije
(Croatian-Muslim relations in Bosnia and Herzegovina between the two Yugoslavia)
Autori
Ivica Lučić
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Nepomireno društvo-nepomirena pamćenja Doprinos prevladavanju nepomirenih pamćenja hrvatskog naroda ad intra/ad extra
/ Džolan, Mijo i Maras, Mirjana - Split : Franjevački institut za kulturu mira, 2018, 183-200
ISBN
978-953-7968-83-0
Skup
Međunarodna znanstvena konferencija Nepomireno društvo - nepomirena pamćenja: doprinos prevladavanju nepomirenih pamćenja hrvatskog naroda ad intra/ad extra
Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 26.05.2016. - 28.05.2016
Vrsta sudjelovanja
Plenarno
Vrsta recenzije
Recenziran
Ključne riječi
Bosna, Hercegovina, povijest, identitet, rat
(Bosnia, Herzegovina, History, Identity, War)
Sažetak
Hrvatska politika u Bosni i Hercegovini bila je dio integralne hrvatske politike s jasnim ciljem rješavanja hrvatskog nacionalnog pitanja kroz stvaranje federalne jedinice unutar Jugoslavije ili neovisne hrvatske države. Ta se politika, kao i srpska koja se zalagala za unitarnu i centraliziranu jugoslavensku ili što veću srpsku državu, oslanjala na muslimane koji još uvijek nisu u potpunosti bili nacionalno određeni. Oni su se pak zalagali za očuvanje Bosne i Hercegovine kao „njihove zemlje“ i političkog okvira koji im omogućava politički i društveni razvoj i utjecaj. Pri tome su se taktički oslanjali i na Srbe i na Hrvate ovisno o političkoj situaciji. U vihoru Drugoga svjetskog rata dio muslimanske političke elite i to onaj koji je imao nacionalni legitimitet dobiven na prethodnim izborima prihvatio je NDH ali je isto tako, uvidjevši njezine slabosti već tijekom rata tražio alternativna rješenja. Na stolu su bile različite opcije, od obnove Kraljevine Jugoslavije, izdvajanja Hercegovine i pripajanja Italiji, izdvajanja Bosne (ili BiH) i stavljanja pod izravnu upravu Njemačke, tradicionalna osluškivanja i očekivanja rješenja od turske politike, pa do prihvaćanja komunističke verzije federalne Jugoslavije. Pod utjecajem prosrpskih elemenata uvidjevši kraj i rezultat rata, muslimani su masovno prišli komunistima i napravili radikalan odmak od NDH ali i od hrvatstva. Time je stvorena određena hijerarhija među nacijama unutar BiH. Hrvati su se većinom osjećali poraženim, a Srbi pobjednicima u ratu, jer su uspjeli obnoviti Jugoslaviju. Pozicija muslimana nije odmah bila jasno određena, ali su bili zadovoljni obnovom BiH kao jugoslavenske federalne jedinice. Prihvatili su novu vlast koja je u skladu sa svojim ciljevima i potrebama prihvatila njih. Zauzeli su brojne važne funkcije i borili se za premoć u sustavu. U nacionalnom smislu mogli su se opredijeliti kao Hrvati ili Srbi, ili se pak unutar sustava boriti za izgradnju i potvrdu vlastite nacionalnosti, što su i učinili.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Hrvatski institut za povijest, Zagreb