Pregled bibliografske jedinice broj: 979763
Interkulturalni kurikulum vojnih škola
Interkulturalni kurikulum vojnih škola, 2018., doktorska disertacija, Filozofski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 979763 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Interkulturalni kurikulum vojnih škola
(Intercultural curriculum of military schools)
Autori
Kozina, Andrija
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija
Fakultet
Filozofski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
18.12
Godina
2018
Stranica
336
Mentor
Previšić, Vlatko
Ključne riječi
europske demokratske vrijednosti, interkulturalne kompetencije, interkulturalni kurikulum, skriveni kurikulum, socijalna distanca, stereotipi, vojna kultura, vojno obrazovanje, vojna izobrazba, vojne škole
(European Democratic Values, Intercultural Competencies, Intercultural Curriculum, Hidden Curriculum, Social Distance, Stereotypes, Military Culture, Military Education, Military Training, Military Schools)
Sažetak
Pripadnici Oružanih snaga Republike Hrvatske svakodnevno se susreću s interkulturalizmom kao vojnici, dočasnici i časnici u multinacionalnim zapovjedništvima Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora i Europske unije, bilo kao pripadnici operacija potpore miru, mirovnih operacija ili operacija Ujedinjenih naroda. Da bi interkulturalno obrazovanje bilo učinkovito, treba biti posvećeno cijelom društvu, a ne samo manjim ili izdvojenim grupama. Interkulturalno obrazovanje prilazi identitetu i kulturi dinamički i u stalnoj interakciji, preispitujući svoje postupke koje razvija i prilagođuje novonastaloj situaciji. Interkulturalni odgoj i obrazovanje preuzimaju ulogu međusobnog prepoznavanja, upoznavanja i shvaćanja različitih kultura. Usmjereno je razvijanju iskustava koja osoba stječe među različitim narodima i drukčijim kulturama. Izrada interkulturalnog kurikuluma vojnih škola imperativ je za vojno obrazovanje koje je samo po sebi specifično. Omogućit će djelatnim vojnim osobama ne samo kvalitetan rad s pripadnicima drugih vojnih organizacija u multinacionalnim zapovjedništvima, nego i rad s drugim partnerima kao što su policijske snage, nevladine i vladine organizacije, kao i rad s UN-om. Interkulturalno obrazovanje ne može biti poučavano zasebno ili u sklopu posebnih projekata ili predmeta ; važno je uključiti interkulturalnu perspektivu u svim disciplinama, svim predmetima u vojnim školama i u svim planiranim aktivnostima. U radu su ispitani stavovi polaznika vojnih škola I., II. i III. razine vojne izobrazbe s obzirom na njihove odnose prema europskim demokratskim vrijednostima, socijalnoj distanci te prihvaćanju nekih elemenata kulture nacionalnih i etničkih skupina. Provedena je analiza svih nastavnih planova i programa I., II. i III. razine časničke izobrazbe s elementima interkulturalizma. Ispitani su stavovi vojnih nastavnika prema interkulturalizmu te je li njihovo sudjelovanje u operacijama potpore miru prediktor odgovornosti prema interkulturalizmu. S obzirom na dobivene rezultate istraživanja, stvorene su pretpostavke za izradu interkulturalnog kurikuluma u vojnim školama koji bi bio u skladu s referentnim kurikulumom (Generic Officer Professional Military Education ReferenceE Curriculum) članica Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Pedagogija, Vojno-obrambene i sigurnosno-obavještajne znanosti i umijeće
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb,
Sveučilište u Zagrebu