Naslov
Bobath tretman Pusher sindroma – prikaz slučaja
(Bobath treatment of pusher syndrome – case study)

Autori
Matić, Hrvoje, Blažević, Krešimir ; Telebuh, Mirjana ; Cerovečki, Petra ; Bertić, Želimir

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), stručni

Izvornik
Zbornik radova 3. Međunarodni kongres BiH “Znanje i vještine” / - Sarajevo : UFFBiH, 2018, 85-99

Skup
3. međunarodni kongres fizioterapeuta BiH

Mjesto i datum
Vitez, Bosna i Hercegovina, 12.10.2018. - 14.10.2018

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Pusher sindrom, moždani udar, Bobath tretman
(Pusher syndrome, stroke, Bobath treatment)

Sažetak
UVOD: Pusher sindrom (eng. Pusher syndrome, Contraversive pushing) je klinički poremećaj koji se često pojavljuje kao posljedica moždanog udara. Prisutan je u 10-55% slučajeva nakon moždanog udara. Pusher sindrom je jedan je od najkompleksnijih neuroloških stanja uzrokovanih moždanim udarom, a često ima pridodane sindrome kao što su vizualni neglekt, auditivni neglekt ili extinction fenomen. Karakteriziran je poremećajem percepcije položaja tijela i glave u prostoru uz narušene posturalne reakcije uz prisutno „odgurivanje“ prema bolesnoj strani zbog izostanka zaštitnih reakcija. METODE: U istraživanju je prikazan slučaj jedne ispitanice, stare 73 godine, 8 mjeseci nakon moždanog udara s izraženim Pusher sindromom. Za procjenu Pusher sindroma i provjeru adekvatnosti tretmana koristila se Scale for contraversive pushing (SCP) kojom se mjerila jačina simptoma Pusher sindroma. Testom dosega (TD) mjerio se balans u sjedećem položaju, štopericom vrijeme stajanja (S). Ispitanica je tretirana Bobath konceptom 3 tjedna. Tretman se izvodio 4X tjedno po 60 min. REZULTATI: Rezultati istraživanja pokazali su smanjenje Pusher sindroma u SCP (inicijalno 5/finalno 3, 75) , balansu u sjedećem položaju (Test dosega - inicijalno 45, finalno 55), no vrijeme stajanja ostalo je i u inicijalnom i finalnom mjerenju 0. RASPRAVA: Trotjedni tretman pokazao je poboljšanje funkcionalnog stanja ispitanice u sjedenju i stajanju, poboljšanje kontrole i percepcije središnje linije, osvještavanje paretične strane tijela čime se je postigla bolja integracija body sheme i poboljšala interakciju lijeve i desne strane tijela i osjeta središnje linije. ZAKLJUČAK: Pravovremeno prepoznavanje Pusher sindroma, dobro kliničko rasuđivanje, adekvatna fizioterapijska procjena intervencija neophodne su za bolji ishod oporavka osoba nakon moždanog udara.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA