Naslov
Kvalitativno i kvantitativno određivanje limonena u komercijalnim uzorcima eteričnog ulja plinskom kromatografijom
(Qualitative and quantitative determination of limonene in commercial samples of essential oil using gas chromatography)

Autori
Kranjčec, Katarina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Kemijsko-tehnološki i Medicinski fakultet

Mjesto
Split

Datum
26.10

Godina
2018

Stranica
53

Mentor
Burčul, Franko

Ključne riječi
limonen, brza plinska kromatografija, vrijeme zadržavanja, brzina porasta temperature peći
(limonene, fast gas chromatography, retention time, oven temperature increase)

Sažetak
Cilj istraživanja: Razvoj i vrednovanje metode za kvalitativno i kvantitativno određivanje limonena u komercijalnim eteričnim uljima mandarine, grejpa, slatke naranče i limuna plinskom kromatografijom, s ciljem smanjenja trajanja analize radi uštede vremena i plinova. Materijali i metode: U istraživanju su korišteni uzorci Pranarom eteričnih ulja, koja su otopljena u pentanu i metanolu, te standardne otopine limonena otopljenog u metanolu s rasponom masenih koncentracija od 10 do 5×10-3 mg/mL. Brzina porasta temperature peći u kojoj se nalazi kolona se mijenjala, dok su ostali radni uvjeti održavani konstantnim. Za analizu je korišten split/splitless injektor, zagrijan na 250 ºC, sa split omjerom 100:1, dok je kao pokretna faza korišten helij s brzinom protoka 1, 000 mL/min. U istraživanju je korištena kapilarna kolona s tekućom, nepolarnom nepokretnom fazom. Za sagorijevanje analita u plamenoionizacijskom detektoru korišteni su zrak i vodik, dok je dušik korišten kao "makeup" plin. Rezultati: Na dobivenim kromatogramima vidi se kako unatoč korištenju različite brzine porasta temperature peći, dolazi do dobrog odjeljivanja komponenti uzorka. Svim komponentama je potrebno oko 15 min za eluiranje s kolone, stoga je kao optimalna metoda odabrana metoda s dvije različite brzine porasta temperature peći. Kao što je i očekivano, povećanjem brzine porasta temperature peći, vrijeme zadržavanja limonena se skratilo, ali je ponovljivo korištenjem iste metode. Nema značajne razlike u rezultatima uporabom metanola kao otapala, u usporedbi s pentanom, stoga je kao otapalo izbora odabran metanol radi lakšeg rukovanja. Zaključci: Primjenom veće brzine porasta temperature peći vrijeme analize se značajno smanjuje - s 90 minuta prvom metodom na 23 minute i 51 sekundu zadnjom metodom. Bez obzira na brzinu, zadržana je kvaliteta rezultata, odnosno dobro odjeljivanje komponenti te ponovljivo vrijeme zadržavanja limonena. Primjenom optimizirane metode smanjuju se i troškovi analize zbog manje potrošnje plinova.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kemija

Napomena
Integrirani Sveučilišni prediplomski i diplomski Studij Farmacije

POVEZANOST RADA