Pregled bibliografske jedinice broj: 978349
Povezanost psihosomatskih simptoma sa školskim uspjehom, anksioznošću i depresivnošću u učenika srednje medicinske škole
Povezanost psihosomatskih simptoma sa školskim uspjehom, anksioznošću i depresivnošću u učenika srednje medicinske škole // Hrana u zdravlju i bolesti, specijalno izdanje povodom 10.simpozija Štamparovi dani
Pleternica, Hrvatska, 2018. str. 11-12 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 978349 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Povezanost psihosomatskih simptoma sa školskim
uspjehom, anksioznošću i depresivnošću u
učenika srednje medicinske škole
(THE RELATIONSHIP BETWEEN PSYCHOSOMATIC SYMPTOMS
AND SCHOOL ACHIEVEMENT, ANXIETY AND DEPRESSION
IN HIGH SCHOOL NURSING STUDENTS)
Autori
Vukušić, Anita ; Galić, Slavka ; Vukas, Katarina
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Hrana u zdravlju i bolesti, specijalno izdanje povodom 10.simpozija Štamparovi dani
/ - , 2018, 11-12
Skup
11. stručno edukacijski simpozij Štamparovi dani i Zdravi stilovi života
Mjesto i datum
Pleternica, Hrvatska, 06.12.2018. - 09.12.2018
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
Psihosomatski simptomi ; depresija ; anksioznost ; adolescenti ; školski uspjeh
(psychosomatic symptoms ; depression ; anxiety ; adolescents ; school achievement)
Sažetak
Uvod: Psihosomatski simptomi su tjelesni simptomi koji se javljaju pod utjecajem emocionalnih čimbenika. To su najčešći simptomi koji stvaraju određene poteškoće u razdoblju adolescencije. Osim ovih simptoma važni predik- lori pojavljivanja određenih poteškoća i ometanja u obavljanju svakodnevnih obaveza također mogu biti depresija i anksioznost. Kod adolescenata psihosomatski simptomi mogu biti povezani sa školskim uspjehom. Cilj: Istraživanjem se željelo utvrditi postoji li povezanost između broja psihosomatskih simptoma u adolescenata i dobi, spola, obrazovanja roditelja, školskog uspjeha, anksioznosti i depresivnosti. Također se željelo ispitati doprinose li dob, spol, obrazovanje roditelja, školski uspjeh, anksioznost i depresivnost značajno predikciji psihosomatskih simptoma u adolescenata. Metode: U istraživanju je sudjelovao 191 adolescent. Za prikupljanje podataka korišteni su sljedeći instrumenti: upitnik demografskih podataka, PSS upitnik, SDD upitnik i upitnik SKAD-62. Rezultati: Dobiveni rezultati ukazuju na to da učestalost psihosomatskih simptoma nije značajno povezana s dobi, obrazovanjem roditelja i školskim uspjehom, ali postoji značajna povezanost između spola (adolescentice) i učestalosti psihosomatskih simptoma. Značajna je povezanost učestalosti psihosomatskih simptoma s depresijom i anksioznošću, a značajni prediktori psihosomatskih simptoma su depresivnost, ispitna i socijalna anksioznost, opsesivno- kompulzivni simptomi i spol. Zaključak: Na temelju rezultata može se zaključiti da su psihosomatski simptomi izraženiji kod adolescentica, da |e spol uz depresivnost i anksioznost jedan od važnih prediktora na učestalost psihosomatskih simptoma ali i da učestalost psihosomatskih simptoma nisu povezani sa školskim uspjehom.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija
