Naslov
Hrvatska ćirilična baštna u povijeti hrvatske kulture i njezino mjesto u hrvatskoj filologiji
(Cratian cylicar heritage in historyY of Croatian culture and nature in Croatia philology)

Autori
Damjanović, Stjepan

Izvornik
Filologija : časopis Razreda za filološke znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (0449-363X) 2014 (2014), 62; 1-16

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
hrvatska ćirilica ; tropismenost i trojezičnost ; povijest hrvatskoga jezika
(Croatian Cyrillic Script ; triliteracy and trilingualism ; the history of Croatian language)

Sažetak
Od. 11. do 19. stoljeća na velikim dijelovima hrvatskoga teritorija stanovništvo je svoje kulturne potrebe izražavalo (i) ćirilicom. Već na srednjovjekovnim kamenim spomenicima (i to na krajnjem hrvatskom sjeverozapadu) nije rijedak slučaj da se miješaju glagoljica i ćirilica, a uskoro poslije takvih slijede i epigrafi na kojima se nalaze samo ćirilična slova. Poznato je da su popovi glagoljaši u pravilu dobro znali i ćirilicu, o čemu svjedoče ćirilični zapisi na mnogim glagoljičnim tekstovima različite funkcionalne usmjerenosti. Posebno su važnu dionicu te pismenosti ostvarili bosanski franjevci svojim pisanim i tiskanim djelima, ali i hrvatski protestanti su njome otisnuli osam knjiga itd. Riječ je dakle o važnom korpusu bez kojega se ne može proučavati povijest hrvatskoga jezika i književnosti, korpusu u kojem prevladavaju tekstovi pravne namjene, često oni u kojima se regulira svagdašnjica običnoga čovjeka, ali ne nedostaju ni tekstovi drukčije funkcionalne usmjerenosti (liturgijski i drugi crkveni tekstovi, beletristika).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA