Naslov
Izvori izloženosti i toksikologija pesticida
(Sources of exposure and toxicology of pesticides)

Autori
Želježić, Davor ; Mužinić, Vedran

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
Zbornik sažetaka / Anđelić, Vesna ; Jurčević, Ružica ; Zeko, Dubravka - Zagreb : Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (ASOO), 2018, 47-47

ISBN
978-953-8065-10-1

Skup
Dani strukovnih nastavnika

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 26.03.2018. - 28.03.2018

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan

Ključne riječi
Pesticidi ; toksikologija ; izloženost
(Pesticides ; toxicology ; exposure)

Sažetak
U današnjem načinu života pesticidi su nezaobilazni spojevi koji nas štite od napasnika. Oni ujedno osiguravaju prinos poljoprivrednih kultura i stočarstva na razini koja zadovoljava potrebe rastućeg pučanstva, ali istovremeno pokušavaju umanjiti moguće štetne učinke po okoliš kroz princip odgovorne primjene pesticida i zelene poljoprivrede. Postoji nekoliko razina izloženosti pesticidima, ovisno o profesiji i mjestu življenja. Najvišoj razini izloženi su djelatnici koji rukuju pesticidima tijekom njihove proizvodnje i primjene, s time da je potrebno naglasiti kako je izloženost u staklenicima veća od one pri primjeni na otvorenom. Glavni putovi kod profesionalne izloženosti su dišni sustav, koža i prehrambeni sustav. Nešto niža izloženost utvrđena je kod ljudi koji žive u blizini većih poljoprivrednih zemljišta, a najmanja, ako ikakva, za konačne konzumente poljoprivrednih proizvoda. Toksikološke jedinice koje opisuju navedene razine izloženosti su, za profesionalnu izloženost tzv. operator exposure level (OEL), a za pučanstvo tzv. residential exposure level (REL) koji se računa kao zbir unosa pesticidnih tvari hranom, vodom i disanjem. Kako bi se REL sveo na minimum za većinu pučanstva, uvedena je mjera karence koja propisuje vremenski razmak od posljednjeg tretiranja prinosa do njihovog stavljanja u promet. Što se toksikologije pesticida tiče, prvo upozorenje na štetnost djelovanja bila je knjiga ''Silent spring“ u kojoj autorica opisuje učinak pesticida na feminizaciju mužjaka ptica i time nemogućnost rasploda i roda potomaka koji bi i dalje svojim cvrkutom ispunjali prirodu i gradska naselja. Do feminizacije je došlo i kod aligatora na Floridi. Navedena djelovanja jednaka su i kod čovjeka, posebice u Južnoj Americi koja je suočena s problemima muške neplodnosti. Korištenje defolianata u vijetnamskom ratu dovelo je do razvoja limfoma kod veterana, a kasnije su isti defolijanti uvedeni na tržište kao herbicidi za širokolisne korove. Daljnja istraživanja utvrdila su da organoklorovi spojevi, jednako kao i u kukaca, i u ljudi dovode do inhibicije enzima važnih za prijenos živčanih signala, paralize mišića i smrti. Mnogi drugi organofosforni spojevi, (malation, lindan) pokazali su se karcinogenima, prvenstveno dovodeći do Hodgkinovog i ne- Hodgkinovog limfoma. S vremenom je otkriven čitav niz toksičnih učinaka pesticida po ljudsko zdravlje što je rezultiralo zabranom njihove uporabe, ali i uvođenjem novih, zamjenskih pesticida. Opet, postoje i kontradikcije kao što je DDT, koji je sedamdesetih proglašen karcinogenom i uklonjen s tržišta, a danas ga Svjetska zdravstvena organizacija ponovno preporuča za određene namjene. Kakav će oni imati stvaran učinak po zdravlje tek ćemo vidjeti u neposrednoj budućnosti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA