ࡱ> 9 bjbj.SelpppjL&&&:p!p!p!8!!t:SCD"D"(l"l"l"l"l"l"FAHAHAHAHAHAHA$ D )FRlA&l"l"l"l"l"lA$=&&l"l" C$=$=$=l" &l"&l"FA$=l"FA$="$=FA&&FAl"8" @Q:6p!4. FAFA#C0SCFA{F;`{FFA$=::&&&& TRANSFORMACIJE STARIH MOTIVA U KASNIJIH BASNOPISACA Basnu poznajemo kao vrlo staru knji~evnu vrstu. Domovina joj je Indija i isto ni Mediteran. Bujno se razvila u Gr koj (Ezop, navodno ~ivio u VI. st. prije Krista) i iz Gr ke preala u Rim. U I. st. poslije Krista priredio je zbirku basana prema gr kim uzorima osloboeni rob gr kog porijekla Fedro pod naslovom Fabulae Aesopiae (Ezopove basne). Preko Arapa dospjele su poslije u Europu indijske basne iz zbirke Pan atantra i airile se pod imenom Pilpajevih basana ili Bidpajevih basana. Svi su kasniji basnopisci, od kojih su najveu svjetsku slavu postigli Francuz Jean de La Fontaine (1621.-1695.), Nijemac Gothold Ephraim Lessing (1729.-1781.) i Rus Ivan Andrejevi  Krilov (1768.-1844.), crpli iz tih zbirki i njihovih prerada. I u Hrvatskoj su se basne mnogo pisale, naro ito u drugoj polovici 19. stoljea, kad se dje ja knji~evnost po inje intenzivnije razvijati, jer je to doba didakti nih te~nji u dje joj knji~evnosti pa su se basne zbog svoje pou nosti inile vrlo prikladnom lektirom za djecu. Nijedan hrvatski basnopisac nije stekao svjetski glas, a i u zemlji su svi bili brzo zaboravljeni. Pisci ija imena neato zna e u knji~evnosti pamte se po nekim drugim svojim djelima, a ne po basnama. Tako Ivanu Brli-Ma~urani uvijek ve~emo uz njezine maatovite pri e i simpati noga Hlapia, a malo tko zna da je pisala i basne. Antuna Matiju Reljkovia pamtimo po djelu Satir iliti divji ovik. A Reljkovi je preveo i obradio i Ezopove basne i basne iz Pan atantre, ali se taj podatak esto zanemaruje pa se tako ne mo~e nai ak niti u Povijesti hrvatske knji~evnosti, Liber  Mladost, Zagreb, 1974., u kojoj od 326. do 330. stranice itamo o Reljkovievu knji~evnom stvaralaatvu. Ostali pisci basana poput ure Feria, Ignacija ivia Rhorskoga, Ivana Filipovia, Jakova Majnaria, Tomislava Ivkanca, Rikarda Katalinia Jeretova i drugih ne pamte se baa ni po drugim svojim djelima, ali ini mi se da njihove basne ne bi trebalo omalova~avati samo zato ato su mahom prerade starijih basnopisaca. Naime i spomenuti svjetski velikani nisu izmialjali sadr~aje svojih basana, osim vrlo rijetko. Preuzimali su ih od drugih, koji su i opet, kako to u basni ve biva, preuzimali od drugih. Engleski prevoditelj James Michie u izdanju La Fontaineovih basana iz 1979. ka~e o tome: Teako bi se mogao nai basnopisac, ili skuplja  basana ili prireiva  basana ili prevoditelj basana, iz davnih vremena ili viae ili manje moderan, Talijan ili Francuz, koga La Fontaine nije oplja kao& . To isto mogli bismo rei viae-manje za sve basnopisce. No bez obzira na to ato preuzimaju stare motive, mijenjaju basne na razini izraza, ali i stari motivi ponekad do~ivljavaju promjene u skladu s kulturom, druatvom i vremenom u kojem pisac ~ivi. Prou imo li basne koje nam se na prvi pogled ine sli nima, ustanovit emo da se katkad razli iti basnopisci koriste istom fabulom kako bi izrekli razli ite pouke kao ato je slu aj s Ezopovom basnom Koauta i lav i La Fontaineova Jelen i njegova slika u vodi. KO`UTA I LAV Koautu ~e natjera da se spusti do nekog izvora. Dok je pila, opazi u vodi svoju sliku i stane se gizdati rogovima gledajui ih kako su veliki i aareni, a na noge se silno ljutila ato su tanke i slabe. Dok je joa o tome razmialjala, pojavi se lav i nadade za njom, no koauta udari u bijeg i daleko izma e lavu. Jelenima je i koautama, naime, glavna vrlina u nogama, a lavovima u srcu. Dok je ravnica bila gola, spaaavala se trkom, a kada sti~e do nekoga aumovitog mjesta, slu i se tada da joj se rogovi zapletoae u granje, pa, kako zbog toga nije mogla tr ati, uhvati je lav. Prije no ato e poginuti, re e samoj sebi: "Jadne li mene! Spaaavalo mi ono za ato sam mislila da e me iznevjeriti, a zbog onoga ato sam se silno pouzdavala, umirem." Tako esto i prijatelji u koje se sumnja, u opasnosti postaju spasiocima, a kao izdajice se pokazuju oni u koje se silno pouzdajemo. JELEN I NJEGOVA SLIKA U VODI U bistroj je jelen vodi Sliku svoju ugledao: Rozima se divit stao Ali noge, kojima hodi, Kao da su dva vretena, U odrazu vode sva isprepletena. "Razlike li silne od glave do nogu! Odraz svoj u vodi glede, re e tu~no: Najviaem aibljaku vrh ja dose mogu, Noge moje baa je vidjet ru~no." Dok je tako govorio, Poka~e se lovski pas; On pojuri, tra~e spas; U aumu je pohrlio. Rogovi, kraj svega krasa, Zapinju mu svakog asa, `kode slu~bi, ato je ine Noge, jure u daljine. Kune zato udes s tima darovima, Svakog ljeta ato ih prima. Svi cijenimo lijepo, a korisno nam mrsko Makar lijepo i u zlo vodi. Noge, ato mu vrijede, jelen kori drsko, A rogovlje cijeni, prem mu akodi. Katkad promijenjenom fabulom iskazuju istu pouku ato je vidljivo iz primjera Ezopove basne Lisica i jarac i La Fontaineove Lisac i jarac. LISICA I JARAC Upala lisica u bunar pa je morala ondje i ostati, ne znajui kako da izae. Jarac, nagnan ~eu, doe do toga istog bunara pa, opazivai lisicu, stade je ispitivati je li voda dobra. A ona, prikrivajui svoju nevolju, rasprede silnu pohvalu o vodi, govorei kako je ukusna i poti ui ga da i sam sie. }udei jedino za vodom, jarac sie u bunar, a kad je ugasio ~e, po e zajedno s lisicom razmialjati o izlasku iz bunara. Lisica tada re e da je smislila kako e se oboje izbaviti: "Ako se ti prednjim nogama uprea o zid i oslonia rogovima o njega, ja u se preko tvojih lea uspeti gore, a onda u i tebe izvui." Nakon ponovnoga nagovaranja, on joj spremno u ini po volji, a lisica mu sko i preko nogu i uspne mu se na lea, pa uprijevai se o jar eve rogove, sti~e do otvora bunara i po e se udaljavati. Kad joj jarac stade prigovarati da je prekraila obeanje, osvrnu se i re e. "E, moj pametnjakoviu, da si imao toliko pameti koliko dlaka na bradi, ne bi bio siaao u bunar, a da prije ne promislia kako ea iz njega izai." Tako i razboriti ljudi treba da najprije razmotre kako e zavraiti ono ato rade, a tek onda da se toga prihvate. LISAC I JARAC Kapetan je lisac iaao u druatvu Prijatelja jarca, rogata i bosa. Taj nije vidio dalje od svog nosa, A onaj se hvali varanjem u mnoatvu. Zbog ~ee su jake tad u bunar siali I tamo su oba pili. Kad su se napili, kui bi sad iali. Lisac re e jarcu: `to emo sad, mili, Treba i izai, jadi su nas stisli, Digni noge uz zid, pametno sad misli, Rogove prisloni na zid. Preko tebe Najprije u ja izii, Na rogove u se dii, Spasit emo tako selo, Jer tek ato u biti vani, Vadit u te na toj strani. - Tako meni brade, mudar si i mio. Zbilja ja te hvalim mnogo! I da mislim vrlo strogo, Ja se ne bih dosjetio." Propovijed joa ipak re e Strpljivosti da ga u i. "Da je nebo htjelo druk ije da se slu i Dalo bi ti znanje i od brade vee, Ne bi bio tako lako Sko io u bunar. Zbogom, ja sam gore, Nastoj da te muke previae ne more, Zauzet sam zbilja jako Ne mogu na ~alost tu kraj tebe stati." Svakoj stvari treba i svraetak znati. Katkad fabula jednako zapo inje, ali se prema kraju mijenja i zavraava s druk ijom poukom kao na primjer u Ezopovoj basni ovjek kojega je ugrizao pas i Lessingovoj ovjek i pas. OVJEK KOJEGA JE UGRIZAO PAS Jednoga ovjeka ugrize pas pa on stane obilaziti naokolo tra~ei nekoga da ga izlije i. Susretne ga drugi ovjek i saznavai ato tra~i, re e mu: "Dragi moj, ako hoea ozdraviti, uzmi kruha, otari njime krv s rane i daj psu koji te ugrizao da ga pojede." A prvi e nasmijavai se: "Postupim li tako, neminovno e me svi psi u gradu htjeti ugristi." Basna pokazuje da se zli ljudi, inimo li im dobro, time joa viae poti u na zlodjela. OVJEK I PAS Ugrizao pas nekog ovjeka. Taj se na to razgnjevi pa umlati psa. Rana se inila opasnom pa ovjek morade pitati vidara za savjet. Empirikus mu svjetovaae: - Za tu boljku boljeg sredstva nema od komada kruha, koji moraa u svoju ranu umo iti i dati tome psu da ga po~dere. Ne pomogne li to lije enje, tada- na te rije i slegne vidar ramenima. - O, zlosretna li moga bijesa!  usklikne ovjek, - takvo mi lije enje ne mo~e pomoi, jer ja sam ve umlatio psa. Gdjekad se promjena ne dogaa na razini fabule, nego u likovima. Vrlo su ilustrativni primjeri za to Ezopova basna Lavica i lisica i basna Ivane Brli-Ma~urani Lav i krma a. LAVICA I LISICA Lavica, kad joj je lisica prigovorila da uvijek raa samo jedno mladun e, ovako joj odgovori: "Jedno, ali lava." Basna pokazuje da se vrijednost ne o ituje u mnoatvu, nego u vrlini.  LAV I KRMA A U praaumi nekoj, sred svakakva ~ivlja Naala se jednom i krma a divlja. Naala tu se svinja, u emu nije bila, Te stala baa zato svog svinjskog rila Svud trage zabadat.  I po e da ruje, Da njuaka, da traga, da grdi, da psuje  A praa ii njeni, desetak na broju, I roku i ruju uz maj icu svoju. Tako do lava. Pred spiljom na suncu kralj pustinje spava. A do njega lavi. Te aapicom gipkom Poskakuje vjeato za tanaanom aipkom. I krasan je malia: ko zrnaace jedar, I sna~an, i gibak, i ~ustar, i vedar. Al neka je lijepo od suhoga zlata, Kad krma a hoe i tra~i inata! Priku i se lavu i roknu mu drsko: - A nije li vama, gospodine, mrsko, `to morate uvat tog jedinog sina, Dok deset ih ima valjana ~ivina? U udu se prene moj lave od sna I pridi~e glavu  a ato drugo zna? Jer ako se hoea vlastodracem zvati, Tad odgovor mo~ea i kona ni dati Pa na noge sko i i upravi stas, A gorom i dolom zatutnji mu glas: - Ia tragom bez traga, ti njuakalo jedno, `to lavljega nisi ni pogleda vrijedno! Ti sinove krmke na opore gojia, I ato ih je viae, to gordije brojia. Ja uzgajam sina i ponos mi sav, `to jedan je samo, al zato je lav. Iako izri u istu misao ove dvije basne vrlo su razli ite ve na prvi pogled. Ezopove basne su u pravilu uvijek kratke, no ova je basna jedna od najkraih. Sastoji se samo od jedne re enice i dodana je joa jedna re enica za pouku. Ivana Brli-Ma~urani, osim ato piae u stihu, fabulu jako dulji. Do arava ambijent gdje se radnja odvija i opisuje neke krma ine osobine kao i lavove osobine - bitne za pouku ove basne. I dijalog je meu ~ivotinjama dulji, a ne iznosi se koncizno kako to biva u Ezopovim basnama. No joa jedna bitna i vrlo uo ljiva promjena je promjena likova. Ezopova lisica u basni Ivane Brli-Ma~urani zamijenjena je krma om. Zaato je to u inila, mo~emo nagaati. Tijekom vremena ~ivotinje su u basnama postale tipizirane s obzirom na osobine koje predstavljaju. Tako je do vremena kad Ivana Brli-Ma~urani stvara lisica ve odavno prihvaena u basnama kao tip lukava, domialjata, snala~ljiva ovjeka. Autorici vjerojatno zato lisica nije odgovarala u ulozi umialjena, svadljiva ovjeka koji svuda gura svoj nos pa je tu ulogu dodijelila krma i. injenica je da kod Ezopa ~ivotinje joa nisu bile tipizirane. Naime ista ~ivotinja u jednoj basni mo~e predstavljati jedan tip ovjeka, a u drugoj drugi. Tako lisica kod Ezopa u nekim basnama prikazuje lukava ovjeka (Lisica i je~, Lisica i krokodil, Lisica i pantera), ali kao u spomenutoj basni tako joa i u mnogim drugima lisica nije lukavac (Lisica i trnje, Lisica i lav, Kusata lisica). Sli no je i s magarcem. Na primjer, u basni Magarac i vuk magarac je prepreden, a vuk naivan, dok je u basnama Magarac u lavljoj ko~i, Magarac i cvr ci i Magarac plesa  magarac primjer glupana. I ta e mu uloga ostati prilijepljena stoljeima. No dok su to pretpostavke, u nekim slu ajevima promjena likova vrlo jasno proizlazi iz kulture i civilizacije pisca, ato je vrlo jasno vidljivo u basnama o Dobru i Zlu u Ezopovoj i Filipovievoj varijanti. Ezop DOBRA I ZLA Dobra su bila odviae slaba da se brane pa ih Zla lako protjeraju. Dobra stignu na nebo i upitaju Zeusa kako treba da dolaze meu ljude. On odgovori da treba da dolaze meu ljude jedno po jedno, a ne sva zajedno. Zbog toga Zla, jer borave u blizini, napadaju neprekidno ljude, a Dobra sporije s neba silaze Basna pokazuje da nitko na dobro ne nailazi brzo, a zlo svakoga danomice pogaa. Ivan Filipovi DOBRO I ZLO Jedno navali zlo na dobro, pa budui ovo joa nejako, otjera ga s ovoga svijeta. Dobro ode u nebo i zapita Boga, kako da se odsele dru~i s ljudima. Bog mu re e: "Ne dolazi nigda cijelo meu ljude, nego uvijek malo pomalo!" Zato je sada zlo uvijek meu ljudima, a dobro dolazi sve pomalo i polagano s neba. Bez napora i bez muke Dobra ti se ne nalazi, A na zlo se svake ruke Eto svaki as nagazi! Basne su oblikom vrlo sli ne. Kratke su, pisane prozno, jedino ato Filipovi pouku uvijek stavlja u stihove kako bi bila efektnija, zvu nija i lakae se pamtila. Promjena Zeusa u Boga sasvim je logi na ako znamo kad Filipovi stvara, a na takve promjene likova nailazimo i kod drugih basnopisaca. Na primjer Ivana Brli-Ma~urani u basni }abe tra~e kralja takoer Zeusa iz istoimene Ezopove basne mijenja u kraanskog Boga. Promotrimo joa neke vrlo poznate i neke manje poznate basne. Prvu zabilje~enu basnu u europskoj knji~evnosti nalazimo kod gr kog pjesnika Hezioda koji je ~ivio oko 7. stoljea prije Krista. Napisao je poemu "Poslovi i dani" gdje nalazimo basnu kojom osuuje nasilje kraljeva i plemstva govorei o jastrebu koji uhvati slavuja i prijeti mu da e s njim u initi ato ga bude volja jer je ja i. BASNA O JASTREBU I SLAVUJU Sada u basnu vladarima pri ati razumnim za se: Tako je rekao jastreb slavuju aarena grla, Kad ga je zgrabivai nosio gore pod oblak visoko, I kad je ovaj, ranjen ubodom svinutih pand~a, Cvilio tu~no, onaj re e mu premonu rije : Jadni e, zaato cvilia? Sad mnogo ja i te dr~i; Ii ea kud te vodim, makar si pjeva  dobar, Hou li, mogu te pojest ili te pustit. Luda je koji hoe nasuprot ja emu stati, Jer pobijediti ne e i joa e podnijeti sramotu. Brzokril tako re e airoko raskriljen jastreb. Taj motiv se poslije vrlo esto ponavlja kod svih basnopisaca bilo da se kao likovi pojavljuju ptica grabljivica i ptica pjevica kao u ovom slu aju, bilo da junaci postaju vuk i janje gdje vuk preuzima ulogu jastreba iz ovoga slu aja, a janje slavuja. U Hrvatskoj je jako mnogo basana napisao Tomislav Ivkanec. Pisao ih je i u stihovima i u prozi. Tako nam njegova stihovana basna TKO JE JA I TAJ KVA I (u nekim izdanjima ju nalazimo pod naslovom Tko je goso?) govori isto ono ato nam je davno ispri ao Heziod, ali na malo dulji na in. Mali vrabac muhu ulovio, Sirotica trzat za e, cviljet, - Zalud njojzi - :"Bog ti dobar bio, R'jet e zatim tu~no, "daj mi ~ivjet!" "`uti jadna! Zbori ubojica. "Ja sam goso, ti si kukavica!" Kobac vrapca u as gozbe zgleda, Za vrat njega nemilosrdno prime, Tu~no vrap e pla e puno jeda: "Pust' me! Otkud meni gr'jeani ini?" "`uti zlobo!" kli e ubojica, "Ja sam goso, ti si kukavica!" Or kopca sa visine speti, Na njega se strelimice hiti; Piati kobac, jedva kralj doleti: "Milost, milost, kralju ponositi!" "`uti robe!" riknu ubojica, "Ja sam goso, ti si kukavica!" Or krvcu joate kopcu pio, Netom str'jela prsi mu probija, "Zlobna duao!" lovcu zagrmio: "Zaato str'jela tvoja me ubija?" "Prosti orle!" zbori ubojica, "Ja sam goso, ti si kukavica!" Tko je ja i, taj kva i. Ivkanec razvija cijeli lanac pokazujui kako u ~ivotu uvijek od ja ega postoji ja i, ali osnovna poruka, da ja i (monici, vladari, gospodari, vojnici) mogu initi ato ih volja sa slabijima, ostaje ista. Budui da Ivkanec za razliku od Hezioda piae baa za djecu, on poklanja viae pa~nje samoj fabuli koju nastoji u initi maatovitijom, slikovitijom i detaljnijom kako bi djeci bila zabavnija i poruka koja iz nje izlazi shvatljivija. U estale su basne o pijetlu i biseru. Donosim tri varijante te basne La Fontaine PIJETAO I BISER Pijetao je naaao Biser pa ga odnio Tu prvome brusa u: "Mislim da je fina stvar, Ali zrna prosa dar Bio bi mi za plau." Neznalica naslijedi Rukopis i proslijedi Svom susjedu knji~aru: "Mislim da je dobar on, Ali s malim dukatom Bli~e mom je maru." I. A. Krilov PIJETAO I BISER Na bunjiatu je pijetao biser ia eprkao I gledaju ga mrko On re e: "Kad bi bila bar Od koristi ta glupa stvar! Nije li smijeano, ato je tako cijene? Na primjer, ato se ti e mene, Ja volim vema Zrno je ma. Ono doduae nimalo ne sija, No zato prija." Budale uvijek sude: `to ne shvaaju, preziru i kude. Ivan Filipovi PIJETAO I ALEM Gladan pijetao eprkao po smetliatu i nae alem kamen. Zlovoljan turi ga od sebe i re e: "Zlatara bi ovaj kamen usreio, a ja bih ga dao za nekoliko zrna kukuruza". Gladnu niata ne koristi blago Niti zlato, ni kamenje drago. Kod Krilova pijetao je budala koja podcjenjuje biser jer ne poznaje njegovu vrijednost. Kod Filipovia pijetao zna vrijednost bisera, ali shvaa da ono ato drugome predstavlja vrijednost, njemu je potpuno bezvrijedno. Filipovieva basna sa svojom poukom vrlo je sli na perzijskoj narodnoj basni BEDUIN U PUSTINJI Ovu pri u ispri ao nam je mudri beduin: Zalutao sam jednom u velikoj i u~arenoj pustinji, a nisam imao ni hrane ni vode uza se. I umalo da nisam umro kad naem vreu punu bisera. O, nikada ne u zaboraviti koliko sam bio sretan i radostan mislei da su u vrei pe ena zrna kukuruza, a zatim ogor en i o ajan kada sam otkrio da su u vrei samo biseri. Ovu basnu nisam naala ni u kakvoj zbirci basana, nego u dje jem asopisu odreenu kao narodnu pri u. Budui da nema ~ivotinja, a injenica da lik progovara u prvom licu nije uobi ajena za basnu pa mo~da prva asocijacija ne vodi k basni, ali injenica je da ima strukturu basne, a pouka, kako sam ve spomenula, posve odgovara pouci iz u estalih basana o pijetlu i biseru. La Fontaineova basna zanimljiva je prije svega zbog svoje kompozicije, naime nakon fabule o pijetlu i biseru La Fontaine ne iskazuje direktno pouku poput Krilova ili Filipovia, nego donosi novu fabulu o neznalici koji nasljeuje vrijednu staru knjigu, ali je ne zna cijeniti. itatelj treba izvui pouku iz usporedbe tih dviju fabula. I motiv o dvije koke od kojih je jedna marljiva i eprka, a druga poput nametnika niata ne radi samo grabi ono ato prva ia eprka provla i se stoljeima kroz basne. Lessing SLIJEPA KOKA Neka obnevidjela koka navikla na eprkanje ni slijepa ne prestade marljivo eprkati. A kakvu korist imade od toga jadna radina budala? Neka druga, okata koka, koja je atedjela svoje nje~ne noge, ne maknu se nikada od nje i, ne eprkajui sama, u~ivaae plodove tueg eprkanja. Jer kad god bi slijepa ia eprkala zrno, mahom bi ga okata progutala. Marljivi Nijemac sabire grau kojom se duhoviti Francuz umjeano koristi. Univerzalni motiv koji se mo~e odnositi na bilo kojeg marljivog ovjeka i onoga koji iskoriatava njegov trud Lessing konkretizira svodei ga na odnose u francuskoj i njema koj kulturi. Smetala ga je pomodna manija obo~avanja stranih osobito francuskih autora i nepravedno zapostavljanje stvarnih domaih vrijednosti. Pokuaavao je natjerati Nijemce da se zamisle i ne prihvaaju olako sve ato dolazi iz inozemstva, naro ito iz Francuske. Rikard Katalini Jeretov DVIJE KOKE Vrabac na grani, a dvije koke na buniatu u dvoru. Jedna starija, bijelka, radina, ali neato ve slaba vida, sve eprka marljivo po buniatu, a za njom iska u zrnca ~ita i prosa. Druga crnka, lijenivka, sve lijepo za njom ide, pa slasno guta zrnca. Gleda vrabac na grani pa se oglasi: - Koko, crnko, alaj si gospodskog soja te ~ivia, lijenivko, o tuoj muci! - Ne reci da ti reknem!  zasoli mu crnka  Ti si joa gori od mene. Ti jedva ekaa da i ja odem pa ea na buniate po moje ostanke. Isti motiv Rikard Katalni Jeretov airi ubacivanjem joa jednog lika  vrapca. Poznavajui politi ku situaciju u Istri kad Jeretov stvara (kraj 19. po etak 20. stoljea) kao i njegove politi ke stavove (borac za hrvatska prava u Istri) mo~emo koku crnku shvatiti kao predstavnika Austrijanaca, a vrapca Talijana koji su Hrvatima u Istri (koka bijelka) sve uzimali. Uz ove dvije basne zanimljivo je spomenuti i oblike basana u suvremenim medijima. Mnogi kratki filmovi Zagreba ke akole crtanog filma sazdani su zapravo na motivima starih basana. Na primjer kratak film Ante Zaninovia Zid nosi otprilike istu ideju kao Lessingova Slijepa koka samo likovi nisu ~ivotinje nego ljudi. Pred visoki zid dolazi ovjek u polucilindru. Vidi da ga ne mo~e prijei pa sjedne i eka. Doe bradati divljak, pokuaava ga presko iti, popeti se kao planinar, razbiti ga topom, ali ne uspije. Napokon ga probije glavom, ali ostane le~ati pod ruaevinama. ovjek u polucilindru odaje mu po ast, prolazi kroz probijenu rupu u zidu, dolazi pred drugi zid, sjedne i eka. Bradati divljak je prirodni ovjek koji rjeaava probleme i po cijenu ~ivota, a ovjek u polucilindru je gradski ovjek koji ne ~eli rjeaavati probleme nego eka da to tko drugi u ini, a on e se okoristi dobrobiti koja slijedi. Promotrimo joa jedan primjer. Ezop LONCI Rijeka je nosila zemljani i mjedeni lonac. Zemljani govoraae mjedenome: "Poskakuj podalje od mene, a ne blizu, jer sam propao ako me ti dodirnea, iako ja ne u da tebe dodirnem." Nesiguran je ~ivot siromaha ako u blizini stanuje bogat susjed. Tomislav Ivkanec }ELJEZNI I ZEMLJANI LONAC Jedan ~eljezni lonac pozva svoga zemljanoga druga da se malo proaeu pa mu re e: "Ja znam da si ti slab, ali se ne boj, ja u se ve pobrinuti da ti se ne dogodi nikakvo zlo!" "Ej, ako je tako, onda idem s tobom", odgovori zemljani lonac. Ali eto nesree! Na prvom se kamenu spotakne i o svom gvozdenom drugu razbije. Ne idi u druatvo, u koje ne pristajea, jer bi ti se moglo dogoditi kao i ovomu zemljanom loncu. Pouka Ezopove basne obuhvaa razlike izmeu bogatih i siromaanih, dok Ivkanec airi pouku na socijalne razlike bilo kakve vrste. Ezop AVKA I PTICE U ~elji da postavi pticama kralja, Zeus im odredi rok kada e sve k njemu doi da im dra~esniju od sviju postavi za kralja. One dou do neke rijeke i stanu se prati. Znajui dobro svoju rugobu, avka ode, sabere ispalo pti je perje i prilijepi ga na sebe. Tako se dogodilo da je zbog toga postala krasnija od sviju. Meutim, doe i odreeni dan i sve ptice stignu Zeusu. Kad im je Zeus htio izabrati avku za kralja zbog njezine kiene vanjatine, rasrde se ptice i svaka joj oduzme svoje pero. Tako je avka opet postala avka. Tui ukras slu~i na sramotu onima koji se njime kite. Lessing PAUNOVI I SVRAKA Neka se ohola svraka kitila poispalim perjem aarenih paunova, pa kad joj se u ini da je ve dosta nakiena, ode meu te blistave Junonine ptice. Paunovi je prepoznadoae i oatrim se kljunovima strelimice okome na nju da joj ia upaju varavi ukras. - Ta prestanite!  zavikne napokon svraka, sad ste ve uzeli sve ato je vaae. No paunovi opazivai i poneko sjajno pero svrakinih krila, odvrate: - `uti, uboga budalo, ni ova ne mogu biti tvoja pa kljucahu i dalje. La Fontaine `OJKA NAKIENA PAUNOVIM PERJEM Paun perje smijeni: aojka ga ukrade, Nakiti se sama njime; Tad me paunima aepirit se stade, Misle, da je ljepaa s time. Netko je prepozna: sad je svatko dra~i, Kao predmet sprdnje va~i, Operuaali je od repa do glave; Pa kad i kod svojih zakloniata tra~i, Pred vrata je oni stave. I dvono~nih aojka imaa cijele svite, `to se tako rado tuim perjem kite, Plagijatorski je to soj. `utim; uz sve brige, ato e mi joa i te, Ta to nije posao moj. Ezopova basna ukazuje kako se ne valja kititi tuim jer e to biti brzo razotkriveno. Lessing nije direktno izrekao pouku, ali njegova pouka se airi. Osim ato upozorava da e tui sjaj biti razotkriven, naglaaava da onomu tko se pokuaa okititi tuim nitko ne e poslije vjerovati da je njegovo i ono ato zaista jest njegovo, ato nije uzeo od drugih. I La Fontaine airi pouku, ali tako da upozorava kako e onoga koji se pokuaao okititi tuim prezreti i odbaciti ne samo oni koje je oatetio nego i njegovi vlastiti. Mogli bismo tako nizati joa mnoge basne. Naime svakoj basni mo~emo tra~iti podrijetlo u starijih pisaca i usporeivati starije i novije ina ice iste basne. No veina basnopisaca, piaui na stare motive, ipak je esto davala basnama svoj specifi an pe at. Tako je La Fontaine polazei od motiva Ezopovih, Fedrovih i Bidpajevih (Pilpajevih) basana stvorio svoj tip stihovane basne s kratkom i jasnom poukom te ~ivahnom fabulom koncipiranom poput kratke drame sa suprotstavljenim karakterima, dijalogom i radnjom. Danas u mnogim itankama i slikovnicama nailazimo na kratke prozne basne potpisane La Fontaineovim imenom. No to mogu biti samo prepri ane La Fontaineovoe basne i ne vidim smisao takva prepri avanja jer ako se u jednostavnom proznom obliku ~eli dati neka pouka, bolje je pru~iti Ezopa ili drugog pisca koji je iskoristio isti motiv nego preraivati La Fontainea. Naime La Fontaineove basne odlikuju se rafiniranim klasicisti kih stihom francuske knji~evnosti 17. stoljea i emu im oduzimati upravo to bitno obilje~je? A upravo bogatstvo istih motiva u razli itim varijantama pru~a nam mogunost da izaberemo za djecu onu varijantu koja im je u danaanjem trenutku najprihvatljivija, ne oskvrnjujui pritom vrijednu knji~evnu baatinu. Odnosno ako je neka stara basna poslu~ila za razvijanje nove ideje, novonastalo djelo treba potpisati imenom njegovog stvarnog tvorca, a ne imenom klasika koji nije napisao takvu basnu. Dr. sc. Dubravka Te~ak LITERATURA: Brli-Ma~urani, Ivana: Basne i bajke, Konzor, Zagreb, 1993. Ezop: Basne, Mladost, Zagreb, 1963. Filipovi, Ivan: Ezopove basne, Knji~ara Lav Hartman, 1897. Gre l, Domagoj: Basna grani na vrsta dje je knji~evnosti, Umjetnost i dijete br. 64, 1980. Ivkanec, Tomislav: Izabrane basne sa slikama, Hrvatski pedagoako-knji~evni zbor, Zagreb, 1903 Katalini Jeretov, Rikard: Djeci i omladini, Pedagoako-knji~evni zbor, 1955. Lessing, Gothold Ephraim: Fabeln  Basne, Prosvjeta, Zagreb, 1955. Matiai, Zdravka: Pancatantra, Naprijed , Zagreb, 1980. Te~ak, Dubravka: Basne, Divi , Zagreb, 1996.  Citat prema Carpenter  Prichard: The Oxford Companion to Children's Literature, Oxford  New York, 1984.  Prevela Divina Marion  preveo Slavko Je~i  Prevela Divina Marion  Prevela Dunja Robi  Prevela Divina Marion  Preveo Vladislav Kuaan  Prevela Divina Marion  Preveo Milivoj Sironi  Preveo Albert Bazala  Prevela Dunja Robi  Preveo Dobriaa Cesari  Preveo Vladislav Kuaan  Preveo Milivoj Sironi  Prevela Divina Marion  Preveo Vladislav Kuaan  Preveo Slavko Je~i PAGE 10 PAGE 13 rt$@6hDFLPRVX\^b(*8:@BFHJLRT^`nrb|~!n"mH sH  j0JU]66]Zprtv!p"q"""""""###G#L$$$%`dhdh`n"o"q"''((((()4122299P:R:n:p::::::;=>>>^B`BJCjCCCDTEVEXEZERXXRYYZ ZZZZ[_``b`f`hcFeg hooBsZsyz d̂΂Ђ҂Г`bdfޠ(*,.ī0J j0JU6]j0J6U][%0%b%%%%(&X&&&"'Z''''' ) )*),)41226282z223J3`dhJ3334b444:5h555546z6667L7~778>8888L999;dh; ;D;F;=>>>>?xAbBdBCCCCDZE\EvExEEFRFFFKKKLPLLLL8MzMMNJNJNLN2]4]>]V]X]_d`f````cc&ddDeFefhhikkkdhdh`dh`dh^dhkk>lllTmmnbnnodoooqs&tbttt2upuuu0v|vvv*wdh*wdwww$xbxxxyVyyyyzzzh}j}} ~,~.~P~t~~~~dh`dh Hr"$>^`ր D΁@bdЂ҂ZZڄ܄NΓdfЗҗ VΞdhΞ,6BD,.PƫȫȬҬ~NP`dhz|JL(*` "LN|~ :<ln*,\^ 0JmHnHu0J j0JU j0JUj0J6U]6]:Ph d$b.v,.46fhjbdfdh`Bp,L L| :l*\ <dh^`<dhdhh]h&`#$,1h. A!"#$%  i8@8 NormalCJ_HaJmHsHtH6A@6 Zadani font odlomka6&@6 Referenca fusnoteH*6@6 Tekst fusnoteCJaJ0 @0 Podno~je  p#*)@!* Broj stranice" n>Qv w.&6V>?wH[RWXZ[g l*AWp[g89:; pq#Gm '@[s@ABSTbc.Rx*Ea.QfE/xy( ) 9 : !!)!J!p!!!! "*"+"9"e"""""#;#]###### $.$O$o$$$$$%)%I%l%m%,,,,,&.y.z..../0Z00001222445464f44445K5x5555(6)6%7A8Z8x88888 9A9_999999:=:Y:x:::::;/;0;H;I;;<<A=M=]=^=o========>>/>C>X>Y>f>v>w>>>>>?.?>?K?g?x?y???????t@@@@ABOCPCDFFFFFF.HyHzH/J0JIJTJUJMKrKKALBLM>Q]QbQhQiQR]R^RoRRR:SS*T+TTTTTVWWW W!WXXXXYY@YWYyYYYYYZ8Z9Z^ZZZZZZ\\zb{b|bbbbcDchccc]ddd%eSeeeeff3fLfdf}ffffff g&ge>>>8?=?a?e???@@AAAADDDD3E5E6E>E`EgElEvEFF8G=GHHHH0J6JAJHJKKKKKKMLSLTL\L]LdLLL~NNNN]QaQgRnR1T8TqTxTTTUUWW=WFWWWWWXXXXXY/Y4Y[Y^YyYYEZJZZZ4[;[>\@\A\I\]]]] ^^^^^(^*^4^N^W^5_7_8_D_m_o_p_|___?`A`B`K`S`U`V`a`bb.c4cDcHchcqcycccccccdgdndpdvdddddddddddd e=eBeSeaejemeueweze{eeeeeeeeeeeeeeefff,f2f>>.>/>B>C>W>Y>e>f>u>w>>>>>>>>>??-?/?=???J?L?f?h?w?y?????????s@v@@@@@AABBNCQCDDFFFFFFFF-H/HxHzH.J0JHJIJSJVJLKNKqKsKKK@LBLMM=Q?Q\Q]QaQbQgQiQRR\R^RnRoRRR9S;SSS)T+TTTTTTTVVWWWWW!WXXXXXXYY?YAYVYWYxYyYYYYYYYYYZZ7Z9Z]Z^ZZZZZZZZZ\\ybbbbccCcDcgchccccc\d]ddddd$e%eReSeUeeeeeeeffff2f5fKfNfcfff|ffffffffffff gg%g(g;g=gYg\g q>Tba) 8 p!!,,<"=M=o=@@FF^RoR|bbDcgcSe3fLffffffff g g%g&g;g=gYg\gDubravka!C:\My Documents\SKUPOVI\Basne.docDubravka!C:\My Documents\SKUPOVI\Basne.docDubravka!C:\My Documents\SKUPOVI\Basne.docDubravka!C:\My Documents\SKUPOVI\Basne.docDubravka!C:\My Documents\SKUPOVI\Basne.docDubravkaQC:\WINDOWS\Application Data\Microsoft\Word\AutomatskiOporavak spremanje Basne.asdDubravka!C:\My Documents\SKUPOVI\Basne.docDubravka!C:\My Documents\SKUPOVI\Basne.docDubravka!C:\My Documents\SKUPOVI\Basne.docDubravkaQC:\WINDOWS\Application Data\Microsoft\Word\AutomatskiOporavak spremanje Basne.asd@ReRe|TReRe GGGGG"G%G+G.G0G7G8G:G;G=GQGRGSGWGYG[G\G^G_GaGbGcGfGg[g``` ```D@`$`(`2`:`H`N`Z```d`r`t`x`z`~``````````````@UnknownGzTimes New Roman5Symbol3& zArial"qQcdfYcS*!r0f  2QEzopDubravkaDubravka Oh+'0  8 D P \hpxEzopfzop Dubravka ubrubr Normal.dot Dubravkat29rMicrosoft Word 9.0@PG@nR@@QS ՜.+,0 hp  homepa*f Ezop Naslov  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|~Root Entry FLQ1Table}{FWordDocument.SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjkObjectPoolLQLQ  FDokument Microsoft Worda MSWordDocWord.Document.89q Oh+'0  8 D P \hpxEzopfzop Dubravka ubrubr Normal.dot Dubravkat30rMicrosoft Word 9.0@l@nR@@J waaU ՜.+,0 hp  homepa+h Ezop Naslovz|JL(*` "LN|~ :<ln*,\^ 0JmHnHu0J j0JU j0JUj0J6U]6]=,1h. A!"#$%  SA}ETAK U radu se prou ava pojavljivanje istih motiva kod basnopisaca u razli itim razdobljima i razli itim zemljama te preoblike do kojih dolazi. Naj eae promjene ostvarene su na razini izraza, ali brojne su i promjene na razini fabule, likova i pouke. Svakoj basni mo~emo tra~iti podrijetlo u starijih basnopisaca i usporeivati starije i novije ina ice iste basne. Bez obzira na naglaaene sli nosti, veina basnopisaca je, piaui na stare motive, ipak davala basnama svoj specifi an pe at. U radu se ukazuje i na prenoaenje motiva iz basana u suvremene medije. 13 024DF6dhh]h&`#$ i8@8 NormalCJ_HaJmHsHtH6A@6 Zadani font odlomka6&@6 Referenca fusnoteH*6@6 Tekst fusnoteCJaJ0 @0 Podno~je  p#*)@!* Broj stranice" n>Qv w.&6V>?wH[RWXZi l*AWpi89:; pq#Gm '@[s@ABSTbc.Rx*Ea.QfE/xy( ) 9 : !!)!J!p!!!! "*"+"9"e"""""#;#]###### $.$O$o$$$$$%)%I%l%m%,,,,,&.y.z..../0Z00001222445464f44445K5x5555(6)6%7A8Z8x88888 9A9_999999:=:Y:x:::::;/;0;H;I;;<<A=M=]=^=o========>>/>C>X>Y>f>v>w>>>>>?.?>?K?g?x?y???????t@@@@ABOCPCDFFFFFF.HyHzH/J0JIJTJUJMKrKKALBLM>Q]QbQhQiQR]R^RoRRR:SS*T+TTTTTVWWW W!WXXXXYY@YWYyYYYYYZ8Z9Z^ZZZZZZ\\zb{b|bbbbcDchccc]ddd%eSeTeUe]e^eVfviiiii0000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@00@00000@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@00@000000@0000000000@00000000@0000@0@0@000000@0000@00@000@0@00000@0@00@0@0@0000@0@0@000@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@000000000000000000000000000@0@0@0 0n"jmx%J3;GJNk*wZΞPknopqrstuvwyz{l !!^cqxyptuwxz{CJdi  &/8DKMT`h ( + M U V \ ] ` a k l r s v w cmY_bg'0409=G) / ; A !!p"u"""""""M#R#$$$$\%^%%%&&Z'b'''))@*E*++,,,,,,..C/H/-16111h2o23#34456W7^77777 8&8z8888888899Y9]9u9}999999999a:e:x:{:|::::::::;;I;P; <'<6<=<A=C=D=L=_>e>>>8?=?a?e???@@AAAADDDD3E5E6E>E`EgElEvEFF8G=GHHHH0J6JAJHJKKKKKKMLSLTL\L]LdLLL~NNNN]QaQgRnR1T8TqTxTTTUUWW=WFWWWWWXXXXXY/Y4Y[Y^YyYYEZJZZZ4[;[>\@\A\I\]]]] ^^^^^(^*^4^N^W^5_7_8_D_m_o_p_|___?`A`B`K`S`U`V`a`bb.c4cDcHchcqcycccccccdgdndpdvdddddddddddd e=eBeqgwgggggggggggggggggggg hh7h=hNhShehkhuh~hhhhhhhhhhhii&i-i?iEiOiXiviii7; oq"#FGlm  &(?AZ\rs?BRTac-.QRwx)+DF`a-.PRefDF.0wy' ) 8 ; !!(!)!I!J!o!p!!!!!!!" ")"+"8"9"d"e"""""""""##:#;#\#]#########$ $-$.$N$O$n$o$$$$$$$%%(%)%H%I%k%n%,,,,,,%.'.x.z.....//0C0Y000000112222444464e4f444444455J5K5w5x5555555'6)6$7%7@8A8Y8Z8w8x8888888889 9@9A9^9_99999999999::<:=:X:Y:w:x:::::::::;;.;0;G;I;;;<<@=A=L=M=\=^=n=o==============>>>.>/>B>C>W>Y>e>f>u>w>>>>>>>>>??-?/?=???J?L?f?h?w?y?????????s@v@@@@@AABBNCQCDDFFFFFFFF-H/HxHzH.J0JHJIJSJVJLKNKqKsKKK@LBLMM=Q?Q\Q]QaQbQgQiQRR\R^RnRoRRR9S;SSS)T+TTTTTTTVVWWWWW!WXXXXXXYY?YAYVYWYxYyYYYYYYYYYZZ7Z9Z]Z^ZZZZZZZZZ\\ybbbbccCcDcgchccccc\d]ddddd$e%eReUe\e_eUfVfggggghh%h(h=h@hShVhkhnhhhhhhhhhhhhhii-i0iEiHi^iaitiviii q>Tba) 8 p!!,,<"=M=o=@@FF^RoR|bbDcgcUe^eglhhhhhii-i.iEiFi^i_itiviiiDubravka!C:\My Documents\SKUPOVI\Basne.docDubravka!C:\My Documents\SKUPOVI\Basne.docDubravka!C:\My Documents\SKUPOVI\Basne.docDubravkaQC:\WINDOWS\Application Data\Microsoft\Word\AutomatskiOporavak spremanje Basne.asdDubravka!C:\My Documents\SKUPOVI\Basne.docDubravka!C:\My Documents\SKUPOVI\Basne.docDubravka!C:\My Documents\SKUPOVI\Basne.docDubravkaQC:\WINDOWS\Application Data\Microsoft\Word\AutomatskiOporavak spremanje Basne.asdDubravkaQC:\WINDOWS\Application Data\Microsoft\Word\AutomatskiOporavak spremanje Basne.asdDubravkaQC:\WINDOWS\Application Data\Microsoft\Word\AutomatskiOporavak spremanje Basne.asd@wgwg|TwgVg| GGGGG"G%G+G.G0G7G8G:G;G=GQGRGSGWGYG[G\G^G_GaGbGcReTeUe]e^eneeeeeeeeeeeeeUfVfffffffffDgFgVgwggghuiviiiiiii`aa ```D@`$`(`2`:`H`N`Z```d`r`t`x`z`~`````a`aaa```.`2`4`DaFafaaaaaa"a$a&a(a:aZa^`4a6aaaaaaaparaaa6ax`&@`````@a`@``&@UnknownGzTimes New Roman5Symbol3& zArial"qQc/ dYc(aU+!r4h 2QEzopDubravkaDubravkaZ2zzGXnR+orXxLiyCuJh2qm6TIlEO1MSXE anwAzioiNkRJcrZ4JxcWxdjUWpdzz8DKJW2zv5Al5kbWMZiHsn8hu9ja2wlQaq1EF7UJYHIEhkFD N3LyNl54uPJQCi4+0p9SrR8M32XsrgxvpN0iK5AvXIMoyW5c0WkYd2AqvzGrowg2LEpMYLsC7OQ1 GIgZFAlTa+YJ8S1ep3CxFXGx0b78KIeWYg59z9j4j5NVCxeJt@PfdSlWiuSoKSOOq9S9rj2ebizIME NSyeycAtlo4lbIxqOyKmMadjQlhqCyORxFsUl+5cuLFiom7WOv1Az47kqiPxzAFQWxP6FRm4esp7 +EVxSjhlSTGw9YM5TUekJyGuvJa17hUJayHVPYmIXhFdVtyuTjo8MJQ6SoiX/a5ZzFTpi9 bjbjglppjL&&&:h h h 8  t:'E?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwz~