Naslov
Istraživanje primjene grupno analitičkog pristupa u studentskim savjetovalištima
(Research of Group Analytical Approaches in Student Counseling Centers)

Autori
Špelić, Aldo ; Jadreško, Ester

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Grupna analiza u fokusu znanstvenih istraživanja

Urednik/ci
Špelić, Aldo

Izdavač
Sveučilište Jurja Dobrile u Puli

Grad
Pula

Godina
2018

Raspon stranica
253-300

ISBN
978-953-7320-76-8

Ključne riječi
Grupna analiza, prilagodba studenata, studentska savjetovališta, kvantitativno-pozitivistička i kvalitativno-hermenutička metodologija
(Group analysis, student adjustment, student counseling centers, quantitative-positivist and qualitative-hermeneutic metodology)

Sažetak
''Istraživanja mogućnosti primjene grupnoga analitičkog pristupa u radu studentskih savjetovališta'' obuhvaća raspravu u čijem središtu je mogućnost i način istraživanja primjene grupnoga analitičkog pristupa u studentskim savjetovalištima. U ovom poglavlju kroz prezentaciju rezultata istraživanja grupnoga analitičkog rada u studentskom savjetovalištu Sveučilišta Juraja Dobrile u Puli cilj je uputiti na mogućnost primjene kvalitativne metodologije u istraživanju za grupno analitičku praksu važnih pitanja. U uvodnom dijelu je pregled postojećih modela studentskih savjetovališta kao i povijesne promjene u njihovoj organizaciji i načinu radu od početnog naglaska na edukativnom do aktualnog naglaska na preventivnom i kurativnom pristupu. U tom dijelu prezentirane su poteškoće s kojima se studenti obraćaju za pomoć u savjetovališta. Među njima dominiraju one određene zahtjevima obrazovnog postignuća, socijalizacije u novoj sredini i s njima povezanim pojavama pojedinih psihopatoloških stanja. U osnivanju studentskog savjetovališta na Sveučilištu u Puli i primjeni grupno analitičkih grupa studenata u okviru njegova rada važnu su ulogu imala ranija istraživanja prilagodbe studenata koja su pokazala da se u osnovi tih problema nalazi njihov neuspjeh razvoja psihološke autonomnosti tijekom ranijega adolescentnog razvoja u kojem su bili suočeni s razvojnim zadacima ovladavanja iskustvom psihičkog odvajanja u okviru procesa druge separacije- individuacije. Ti su rezultati pokazali da su studenti, koji u tom razdoblju u okviru svojih obitelji nisu uspjeli izgraditi ove aspekte osobnosti, dolaskom na studij izražavali poteškoće u suočavanju i ovladavanju s iskustvima „psihičkog odvajanja“ kao ključnom opterećenju u njihovoj prilagodbi na studij. Upravo su ovi rezultati uputili na potrebu formiranja grupno analitičkih grupa koje će pomoći studentima da se suoče i ovladaju tim sadržajima „psihičkog odvajanja“. Uvođenje grupno analitičkih grupa studenata pokazalo se vrlo pozitivnim pristupom u pomaganju studentima u početnoj prilagodbi na studij. Ovi pozitivni rezultati zapažani tijekom vođenja i supervizija grupno analitičkog rada zahtijevali su njihovu znanstvenu potvrdu. Na početku u organizaciji istraživanja pojavio se problem kako uklopiti nama važna istraživačka pitanja u okvire kvantitativne metodologije. Ključno istraživačko pitanje koliko grupna analiza ograničenog trajanja (okvirno dvadeset seansi tijekom jedne akademske godine) može pomoći studentima u suočavanju i ovladavanju iskustva „krize psihičkog odvajanja“ zahtijevalo je utvrditi vremena pojave grupne kohezije kao nužnog preduvjeta za suočavanje i proradu članova grupe kriznih sadržaja i jednako tako utvrditi način mjerenja varijabli koje mogu potvrditi ranije prepoznate i očekivane pozitivne promjene kod studenata. Ovi se zadaci nisu mogli realizirati u okviru standardne pozitivističke kvantitativne metodologije i zahtijevali su primjenu kvalitativne metodologije. Ovim kvalitativnim pristupom u istraživanju dobivene su potvrde očekivanih pozitivnih promjena kod studenata primjenom grupno analitičkih grupa ograničenog trajanja u njihovim sposobnostima da se suoče i ovladaju sadržajima psihičkog odvajanja te je ujedno prezentiran model primjene kvalitativne metodologije u grupno analitičkim istraživanjima koji osim dokaza grupne analitičke učinkovitosti daje i uvid u sam proces grupnog događanja. Provedeno istraživanje stoga može poslužiti kao model primjene kvalitativne metode u grupno analitičkim istraživanjima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti, Sociologija, Psihologija

POVEZANOST RADA