Naslov
Grupna analiza u fokusu znanstvenih istraživanja
(Group analysis in the focus of scientific investigations)

Urednik/ci
Špelić, Aldo

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Uredničke knjige, monografija, znanstvena

Izdavač
Sveučilište Jurja Dobrile u Puli

Grad
Pula

Godina
2018

Stranica
400

ISBN
978-953-7320-76-8

Ključne riječi
Grupna analiza ; psihoterapija ; znanstveno utemeljenje ; paradigma ; medicina utemeljena na dokazima ; kvantitativno-pozitivistička i kvalitativno-hermenutička metodologija
(Group analysis ; psychotherapy ; scientific foundation ; paradigm ; evidence-based medicine ; quantitative-positivist and qualitative-hermeneutic metodology)

Sažetak
Ova knjiga 'Grupna analiza u fokusu znanstvenih istraživanja' predstavlja rezultat osamnaesto- godišnjeg rada grupnih analitičara članova Motovunske grupe u okviru međunarodnoga znanstvenog skupa Motovunski dani grupne analize posvećenog pitanju mogućnosti znanstvenih istraživanja u grupnoj analizi i općenito psihoterapiji i njihovog znanstvenog utemeljenja. Poticaj ovome grupnom radu – propitivanje međuodnosa psihoterapijske (grupno analitičke) i istraživačke prakse – bili su mnogi aktualni problemi grupnih analitičara i psiho-terapeuta u njihovim pokušajima provođenja istraživanja u njihovoj praksi i ujedno njenog znanstvenog utemeljenja. U osnovi ovih problema između psihoterapije (grupne analize) i istraživanja prepoznata su shvaćanja i stavovi određeni povijesnim nasljeđem pozitivizma dvadesetog stoljeća kao i njegovim aktualiziranjem u suvremenim trendovima u znanosti definiranih konceptom medicine utemeljene na dokazu koji danas dominiraju u stručnim i znanstvenim okruženjima. Ovo stanje prouzročilo je otpor i izostanak interesa grupnih analitičara i psihoterapeuta da se bave istraživanjima i znanstvenim utemeljenjem svojega psihoterapijskog rada. Upravo propitivanje mogućnosti istraživanja u grupno analitičkoj i općenito psihoterapijskoj praksi i njihova znanstvenog utemeljenja imalo je za cilj promoviranje, organiziranje i provođenje istraživanja u grupno analitičkoj i općenito psihoterapijskoj praksi. Pronalaženje mogućnosti za prevladavanje aktualnog stanja podvojenosti između psihoterapijske i istraživačke prakse te između uloge psihoterapeuta i istraživača imalo je za cilj približiti istraživanje u psihoterapijsku praksu i omogućiti psihoterapeutima da budu istraživači u vlastitoj praksi. Upravo u ovim propitivanjima prepoznat je mogući put za prevladavanje otpora grupnih analitičara i psihoterapeuta prema istraživačkoj praksi i njezinu znanstvenom utemeljenju. S obzirom na navedeno, u fokusu grupnog rada članova Motovunske grupe bila su teorijska i praktična pitanja povezana s mogućnošću istraživanja u grupnoj analizi i općenito u psihoterapiji. Stoga prva dva dijela ove knjige obuhvaćaju poglavlja koja obrađuju teme povezane s teorijskim i praktičnim pitanjima o mogućnosti istraživanja u grupnoj analizi i općenito u psihoterapiji. U trećem dijelu knjige donose se specifična iskustva povezana s konceptom Motovunske grupe i problemima realizacije njezinih ciljeva i zadataka. U teorijskom dijelu, koji sadrži šest poglavlja, prezentiraju se teme koje obuhvaćaju analizu ulogu povijesnog nasljeđa pozitivizma u znanosti dvadesetoga stoljeća i nove njegove uloge u okviru novih trendova u znanosti definiranih konceptom medicine utemeljene na dokazima. Osim analize ograničenja kvantitativno-pozitivističke metodologije u istraživanju grupno analitičke (psihoterapijske) prakse posebna pažnja je dana novim trendovima u filozofiji znanosti i značenju razvoja grupno analitičke paradigme te novih kvalitativno-hermeneutičkih metodoloških pristupa u istraživanju grupno analitičke (psihoterapijske) prakse. Upravo u ovim teorijsko-konceptualnim promjenama prepoznata je mogućnost prevladavanja otpora grupnih analitičara i psihoterapeuta prema istraživanjima u njihovoj praksi i pitanjima njezina znanstvenog utemeljenja. U praktičnom dijelu, koji sadrži pet poglavlja, prezentirane su teme koje obuhvaćaju pitanja mogućnosti organizacije i provedbe znanstvenih istraživanja u grupnoj analitičkoj i psihoterapijskoj praksi i to od primjene psihologijskih instrumenata, integracije kvantitativnih i kvalitativnih metodoloških pristupa do istraživanja grupno analitičke (psihoterapijske) prakse u dnevnim bolnicama, bolničkim odjelima i studentskim savjetovalištima. U iskustvenom dijelu, koji sadrži tri poglavlja, prezentirane su teme koje obuhvaćaju iskustva povezana s nastankom ideje Motovunske grupe, problemima realizacije njezinih ciljeva i zadataka unutar postojećih stručnih i znanstvenih okruženja. Posebna važnost dana je analizi dinamike razvoja grupnog funkcioniranja i rada Motovunske grupe u realizaciji njezinih ciljeva i zadataka.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti, Sociologija, Psihologija

Napomena
Zastupljeni autori: Ljiljana Milivojević, Polona Matjan, Peter Praper, Mirjana Pernar, Slađana Štrkalj Ivezić, Ivan Urlić, Branka Restek- Petrović, Vedran Bilić, Zoja Pisk, Aldo Špelić.

POVEZANOST RADA