Pregled bibliografske jedinice broj: 974808
Praćenje koncentracija antibiotika u površinskim vodama u Hrvatskoj
Praćenje koncentracija antibiotika u površinskim vodama u Hrvatskoj // Program i knjiga sažetaka - Interdisciplinarni znanstveno-stručni simpozij o antimikrobnoj rezistenciji "Jedno zdravstvo - jedna znanost" / Jadrijević-Mladar Takač, Milena ; Žuntar, Irena ; Kosalec, Ivan (ur.).
Zagreb: Farmaceutsko-biokemijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2017. str. 23-23 (pozvano predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 974808 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Praćenje koncentracija antibiotika u površinskim vodama u Hrvatskoj
(Monitoring of Antibiotic Concentrations in Surface Waters in Croatia)
Autori
Žuntar, Irena ; Krivohlavek, Adela
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Program i knjiga sažetaka - Interdisciplinarni znanstveno-stručni simpozij o antimikrobnoj rezistenciji "Jedno zdravstvo - jedna znanost"
/ Jadrijević-Mladar Takač, Milena ; Žuntar, Irena ; Kosalec, Ivan - Zagreb : Farmaceutsko-biokemijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2017, 23-23
ISBN
978-953-6256-93-8
Skup
Interdisciplinarni znanstveno-stručni simpozij o antimikrobnoj rezistenciji "Jedno zdravstvo - jedna znanost"
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 18.11.2017
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
antibiotici ; površinske vode ; praćenje
(antibiotics ; surface waters ; monitoring)
Sažetak
Danas se još uvijek bilježi široka potrošnja antibiotika u humanoj i veterinarskoj medicini iako je Europska komisija još 2002. godine preporučila njihovo odgovorno korištenje iz razloga razvijanja rezistentnih bakterija. Naime, antibiotici se iz organizma izlučuju dijelom metabolizirani, dijelom u obliku ishodne djelatne tvari, a dijelom u obliku konjugata te kao rezidue ulaze u okoliš (otpadne vode, procjedne vode s odlagališta, industrijske vode i drugo) odnosno rijeke i jezera. Povećana je zabrinutost zbog sudbine antibiotika u vodi te mogućeg štetnog i razmjera mogućih štetnih učinaka te to predstavlja kako javno zdravstveno i ekološki problem tako i znanstveni izazov. Europska komisija je u ožujku 2015. donijela listu tvari, uključujući i makrolidne antibiotike, a koje je potrebno pratiti u području strategije brige o vodama, a u skladu s Direktivom 2008/105/EC. U Hrvatskoj je prvi puta provedena opsežna studija tijekom dvogodišnjeg perioda (2013. i 2014. godine) pri čemu je na 39 mjesta uzorkovana površinska voda rijeka Dunavskog i Jadranskog sliva. Preko 360 uzoraka analizirano je analitičkom tehnikom, LC-ESI-MS/MS, u za tu svrhu razvijenom analitičkom metodom u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo dr. A. Štampar, a za istovremeno mjerenje sulfonamida, makrolidnih antibiotika, torasemida, fumagilina i kloramfenikola. Rezultati su pokazali da su u najvećem broju uzoraka izmjerene koncentracije eritromicina, azitromicina, sulfametoksazola, sulfapiridina, sulfadiazina i sulfametazina dok u niti jednom uzorku nisu nađeni ostali mjereni sulfonamidi kao i kloramfenikol, torasemid i fumagilin. U drugim komparativnim znanstvenim studijama nađene su također niske razine lijekova, ali danas znamo da koncentracije koje su se ranije smatrale neškodljivima sada su u fokusu interesa, znanstvenog i javno zdravstvenog, i povećane zabrinutosti zbog razvijanja sojeva bakterija otpornih na antibiotike i tako mogućeg štetnog učinka na ljudsko zdravlje, vodeni svijet i ukupan okoliš.
Izvorni jezik
Hrvatski
