Pregled bibliografske jedinice broj: 974553
Klasificiranje udomaćenih geografskih imena za potrebe znanstvenih istraživanja
Klasificiranje udomaćenih geografskih imena za potrebe znanstvenih istraživanja // Zbornik radova Četvrtog kongresa geografa Bosne i Hercegovine / Drešković, Nusret (ur.).
Sarajevo: Geografsko društvo u Federaciji Bosne i Hercegovine, 2017. str. 87-96 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 974553 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Klasificiranje udomaćenih geografskih imena za potrebe znanstvenih istraživanja
(Classifying Adapted Geographical Names For the Scientific Research Purposes)
Autori
Crljenko, Ivana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Zbornik radova Četvrtog kongresa geografa Bosne i Hercegovine
/ Drešković, Nusret - Sarajevo : Geografsko društvo u Federaciji Bosne i Hercegovine, 2017, 87-96
Skup
Četvrti kongres geografa Bosne i Hercegovine
Mjesto i datum
Sarajevo, Bosna i Hercegovina, 17.11.2016. - 19.11.2016
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
udomaćena geografska imena, egzonimi, klasifikacija, imena država
(adapted geographical names, exonyms, classification, country names)
Sažetak
Udomaćena geografska imena (egzonimi) su imena stranih geografskih objekata koja se razlikuju od izvornih imena (endonima). Hrvatski je egzonim stoga udomaćeno, hrvatsko geografsko ime za objekt smješten izvan hrvatskoga jezičnog područja (npr. Beč, Budimpešta, Varšava, Solun). Premda su egzonimi na međunarodnoj razini prepoznati kao važan dio kulturnog nasljeđa i jezičnog identiteta zajednice koja ih je stvorila i unutar sebe održala, pa se njima bavi Radna skupina za egzonime (koja djeluje unutar Skupine stručnjaka za zemljopisna imena pri UN-u), unutar domaće jezikoslovne i geografske znanstvene zajednice rijetki se istraživači bave egzonimima, što rezultira malim brojem radova o problemima njihova pisanja, uporabe i značenja. Stoga je svrha ovoga rada dati prilog njihovu proučavanju, odnosno dati doprinos razvoju jedne od početnih metoda mnogih znanstvenih istraživanja, metode klasifikacije (u ovom slučaju klasifikacije egzonima), koja bi mogla poslužiti za daljnja istraživanja egzonima. Pregledom znanstvene i stručne literature te jezikoslovnih priručnika cilj je izložiti moguće klasifikacije i uputiti na njihovu primjenu. Budući da su u Hrvatskoj imena država postigla najviši stupanj normiranja (postoje u službenim i preporučenim inačicama), uzeta su kao primjer primjene dviju klasifikacija, prema motivaciji i načinu udomaćivanja u hrvatskom jeziku. Kako pokazuje međunarodni bilateralni projekt, rezultati takvih klasifikacija mogu se uspoređivati s rezultatima istih klasifikacija u drugim jezicima, čime se upućuje na važnost koju pojedini strani geografski objekti imaju u povijesnom i suvremenom razvoju nekoga naroda (jer u pravilu oni imaju udomaćenu imensku inačicu), na sličnosti i razlike u uspoređivanim jezicima te na utjecaje jezičnih politika na razvoj tih jezika u određenom razdoblju (što se očituje i u obilježjima egzonima).
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija, Geografija
