Pregled bibliografske jedinice broj: 971911
Suicidalnost, beznađe i doživljaj gubitka smislenosti života
Suicidalnost, beznađe i doživljaj gubitka smislenosti života // Zbornik ČOVJEK I SMRT, Teološki, filozofski, bioetički i društveni pristup / Markešić, Ivan ; Črpić, Gordan ; Kozjak, Boris ; Marinić, Marko (ur.).
Zagreb: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar ; Hrvatsko katoličko sveučilište ; Udruga posmrtna pripomoć, 2017. str. 249-260
CROSBI ID: 971911 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Suicidalnost, beznađe i doživljaj gubitka smislenosti života
(Suicidality, hopelessness and the experience of losing the meaning of life)
Autori
Koić, Elvira
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, stručni
Knjiga
Zbornik ČOVJEK I SMRT, Teološki, filozofski, bioetički i društveni pristup
Urednik/ci
Markešić, Ivan ; Črpić, Gordan ; Kozjak, Boris ; Marinić, Marko
Izdavač
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar ; Hrvatsko katoličko sveučilište ; Udruga posmrtna pripomoć
Grad
Zagreb
Godina
2017
Raspon stranica
249-260
ISBN
978-953-7964-55-9
Ključne riječi
beznađe, smisao života, posttraumatski stresni poremećaj, suicidalnost, predikcija, prevencija
(hopelessness, meaning of life, post-traumatic stress disorder, suicidality, prediction, prevention)
Sažetak
Cilj je ovog izlaganja analiza odnosa povezanosti između suicidalnosti, osjećaja beznađa i doživljaja gubitka smislenosti života. Osjećaj smislenosti i optimizam mogu se smatrati znakom psihičkog zdravlja pojedinca, a njihovo je postojanje ili nepostojanje vrlo vrijedna informacija u kliničkoj praksi. S druge strane, osjećaj beznađa i doživljaj gubitka smisla života u korelaciji je s povećanim rizikom za suicidalno ponaπanje. Istraživanje tih varijabli u relaciji s duševnom boli i drugim čimbenicima interesantno je za svakodnevnu praksu stoga jer se neke populacije članova naše zajednice razlikuju i prema povećanom suicidalnom riziku. Prije svega to su svi oni koji su iz različitih razloga povezani sa socijalnom isključenosti, značajnom promjenom ličnosti te intimnim doživljajem duševne patnje. Konkretno, to su stariji, osobe oboljele od kroničnih tjelesnih i duπevnih poremećaja ili bolesti, a kod nas i skupina osoba oboljelih od poslijetraumatskog stresnog poremećaja vezanog uz traumatizaciju doživljenu tijekom Domovinskog rata. Posebno su rizične osobe oboljele od psihičkih bolesti, poglavito depresije. Međutim, suicidalne misli se javljaju i bez dijagnoze duševne bolesti, tj. uz depresiju, ali i neovisno o depresiji. Naime, ponekad vanjski faktori mogu pokrenuti psihološku promjenu povezanu s doživljajem beznađa i gubitkom doživljaja smislenosti života. Kako bismo shvatili cjelinu doživljavanja, ne smije se zanemariti i činjenica da osim rizičnih, postoje i protektivni faktori. U svakom slučaju, svako otkrivanje faktora visokog rizika za počinjenje suicida, protektivnih faktora i njihovih interakcija, kao i svjesnost o mogućem znatnom utjecaju osjećaja beznađa i gubitka smislenosti života, iznimno su važni u predikciji i prevenciji suicidalnosti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti, Sociologija, Psihologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb,
Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagreb
Profili:
Elvira Koić
(autor)