Naslov
Diplomski radovi iz heraldike. Ana Marija Ambrušec: Heraldička baština križevačko-kalničkog područja
(Graduate Theses in Heraldry. Ana Marija Ambrušec: Heraldic Heritage of the Križevci and Kalnik Region)

Autori
Galović, Tomislav

Izvornik
Grb i zastava – Glasnik Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva (1846-3827) XII (2018), 24; 28-29

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, prikaz, stručni

Ključne riječi
diplomski radovi iz heraldike, Ana Marija Ambrušec, Heraldička baština križevačko-kalničkog područja
(Graduate Theses in Heraldry, Ana Marija Ambrušec, Heraldic Heritage of the Križevci and Kalnik Region)

Sažetak
Pristupnica Ana Marija Ambrušec, studentica Diplomskog studija povijesti – Istraživačkog smjera/Modula srednjovjekovne povijesti Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izradila je pod mentorstvom doc. dr. sc. Tomislava Galovića diplomski rad pod naslovom Heraldička baština križevačkokalničkog područja. Obrana diplomskog rada održana je 16. svibnja 2018. pred povjerenstvom u sastavu prof. dr. sc. Mirjana Matijević Sokol (predsjednica), doc. dr. sc. Tomislav Galović i izv. prof. dr. sc. Hrvoje Petrić. Diplomski rad sadrži ukupno 114 stranice teksta s 260 bilješki, a opremljen je brojnim slikovnim prilozima te po jednom kartom, tablicom i grafikonom. Naime, heraldička baština kontinentalne Hrvatske specifično je područje istraživanja, ali i prostor koji nudi brojna nova saznanja i sukladno tomu nove historiografske rezultate. Za razliku od istočnojadranskoga prostora (i njegovih većih gradova) koji je puno bolje istražen i sačuvan, heraldička baština križevačko-kalničkog područja predstavlja istraživački izazov te se upravo ovim radom u središte pažnje postavlja tamošnje plemstvo i njegova heraldička baština u rasponu od srednjega do ranog novog vijeka. Odabir križevačko-kalničke mikroregije, koja s gradom Križevcima obuhvaća skupinu najstarijih naselja u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, potaknut je ne toliko sačuvanom spomeničkom građom na samom terenu već nasuprot tome relativno bogatim arhivskim gradivom koje je sačuvano i danas se nalazi u fondovima i zbirkama Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu (Križevačka županija, Poglavarstvo slobodnog i kraljevskog grada Križevci, Plemenita općina Sveta Jelena Koruška, Potvrda kalničkog plemstva, Zbirka grbovnica, Fond grbova obitelji Hrvatske i Slavonije, Zbirka otisaka pečata, Obitelj Gregorijanec) te u Gradskom muzeju Križevci (Povelja obitelji Šatvar). Treba istaknuti da je za potrebe ovoga rada sva dostupna heraldička i sfragistička građa fotografirana i priložena uz pripadajuća poglavlja. Sadržajno je diplomski rad strukturiran od Uvoda u kojem se definira prostorno-vremenski okvir i metodologija istraživanja te geografski prikaz tzv. plemićkih naselja s križevačko-kalničkog područja u rasponu od srednjeg pa do ranog novog vijeka, tj. od 12./13. do 18./19. stoljeća. Tu je donesen pregled relevantne historiografske literature za povijest grada Križevca i čitave Križevačke županije. U drugom poglavlju slijedi prikaz grba grada Križevaca i Križevačke županije kroz povijest do današnjih dana. Tako primjerice blazon gradskog grba glasi: grb u obliku štita gdje se na plavom polju nalaze dvije povijene ruke koje zajedno drže bijeli/srebrni križ s tri prekrižja. Desna je u srebrnom oklopu i predstavlja vojnu upravu Gornjega grada, dok je lijeva u zlatnom rukavu, tj. civilnoj odjeći i predstavlja obrtnički Donji grad. U gornjim uglovima štita nalaze se dvije šestokrake zlatne zvijezde, a nad štitom stoji kruna. Križ na grbu je prema imenu grada Križevci, Cris/Crux/Kreutz/Koros… Središnje poglavlje je ono treće pod naslovom Plemićke obitelji na križevačko-kalničkom području u kasnom srednjem i ranom novom vijeku gdje je ukupno obrađeno čak trideset i osam obitelji, abecednim redom: Antolčić, Babok, Baneković, Barabaš, Benčak, Benger, Berlečić, Bočkaj, Bošnjak, Fodroci, Golec, Gregorijanec, Grlović, Gudić, Hadrović, Kamenjan, Kešer, Koritić, Kuzmić, Magdić, Makar, Mrazović, Nemčić, Orahoci, Ožegović, Pisačić, Pomper, Raven, Sakač, Salaj i Bošnjaković, Somođi, Šatvar, Štriga, Švagelj, Valjak, Višak, Zakmardi te Zidarić. To je anotirani popis plemićkih obitelji te najvažnijih pojedinca, uz opis grba svakoga od njih. Zasebno su pak obrađeni kameni grbovi na tlu križevačko-kalničkog područja te popraćeni kratki opisom mjesta i vremena u kojem su pronađeni. Riječ je o kamenim grbovima u crkvi sv. Brcka na Kalniku, sv. Trojstva u Visokom i Uznesenja Marijina u Gornjoj Rijeci. Zaključno se u radu ističe da je većina plemića obrađenog područja pripadala tzv. darovnom plemstvu (donationalistae) koje je svoj plemićki položaj temeljilo na darovanom posjedu dok su ostali pripadali tzv. grbovnom plemstvu (armalisti). U obrađenim grbovima najzastupljeniji je simbol lava potom simbol ruke koja drži sablju s odrezanom turskom glavom. Sve je to vezano dakako uz borbu protiv Turaka – Osmanlija. Zanimljivo je da se u grbovima ovog plemstva kao specifičnost nalaze simboli brijega ili trobrijega, što označava smještaj „plemenitih naselja“ – posjeda u tom brežuljkastom kraju. U Prilozima je donesena tablica s prikazom učestalosti pojavljivanja simbola unutar štita na grbovima plemićkih obitelji križevačko-kalničkog područja te grafički prikaz statističkih podataka o simbolima koji se pojavljuju izričito unutar štita na grbovima plemićkih obitelji spomenutog područja. Na kraju rada nalazi se sažetak na hrvatskom i engleskom jeziku te bibliografija. Ovaj diplomski rad zamišljen je i ostvaren kao pregled, rekapitulacija, ali i izvorno arhivsko istraživanje ovog područja kontinentalne Hrvatske koje je dosad bio velikom dijelom neobrađeno i nepoznato. Rad predstavlja odlično istraživanje križevačko-kalničke heraldičke baštine. Važno je ovdje istaknuti još nekoliko činjenice. Studentica Ana Marija Ambrušec, sveučilišna prvostupnica teologije (univ. bacc. theol. Teološkog fakulteta „Matija Vlačić Ilirik“ u Zagrebu – Sveučilišni program Teologije u Zagrebu), za vrijeme diplomskog studija povijesti u koautorstvu je s Anitom Petrović te pod mentorstvom prof. dr. sc. Mirjane Matijević Sokol dobila 2017. godine Rektorovu nagradu za rad iz područja pomoćnih povijesnih znanosti (Samoborska epigrafska baština do sredine 18. stoljeća). Osim toga o prostoru s kojega potječe, tj. o svojoj općini, uredila je i napisala informativnu brošuru Gradec nekada i sada… (Gradec: Općina Gradec, 2018.). Na stražnjim koricama nalazi se i njezin tekst Grb Općine Gradec – 10 godina od službenog prihvaćanja. Najzad, Ana Marija Ambrušec, univ. mag. hist., na temelju svoga diplomskog rada trenutačno priprema monografiju o heraldičkoj baštini križevačko-kalničkog područja koja će biti objavljena uz pomoć Općine Gradec i u suizdavaštvu HGZD-a.

Izvorni jezik
Hrvatski, engleski

Znanstvena područja
Povijest

Napomena
Http://hgzd.hr/hr/

POVEZANOST RADA