Naslov
Višestruka arterijska revaskularizacija miokarda korištenjem radijalne arterije: 20 godina iskustva
(Arterial myocardial revascularization using the radial artery: 20 years of experience)

Autori
Barić, Davor ; Unić, Daniel ; Blažeković, Robert ; Sutlić, Željko ; Biočina, Bojan ; Rudež, Igor

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Cardiologia Croatica, 13 (2018), 11-12 / - , 2018, 313-313

Skup
12. kongres Hrvatskoga kardiološkog društva ; 7. kongres Hrvatske udruge kardioloških medicinskih sestara = 12th Congress of the Croatian Cardiac Society ; 7th Congress of the Croatian Association of Cardiology Nurses

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 29.11.2018. - 02.12.2018

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
kirurška revaskularizacija miokarda ; arterijska revaskularizacija ; radijalna arterija
(myocardial revascularization ; arterial revascularization ; radial artery)

Sažetak
Uvod: Višestruka arterijska kirurška revaskularizacija miokarda donosi bolju dugoročnu prohodnost presadaka, nižu incidenciju većih kardiovaskularnih zbivanja i bolje dugoročno preživljenje bolesnika u odnosu na revaskularizacije kod kojih je korišten samo jedan arterijski presadak1-3. Radijalna arterija (RA) pokazala se kao odličan izbor drugog arterijskog presatka s nizom prednosti u odnosu na alternative. U ovom istraživanju prikazujemo 20- godišnje iskustvo s korištenjem RA u koronarnoj kirurgiji u našoj ustanovi. Bolesnici i metode: U retrospektivnu studiju uključeni su svi bolesnici kod kojih je korištena RA u sklopu kirurške revaskularizacije miokarda s više arterijskih presadaka. Iz kliničke baze podataka korišteni su i analizirani demografski podaci, podaci o tijeku liječenja i o izmjerenim protocima kroz kreirane presatke. Rezultati: O d 1998. godine korišteno je u kupno 1421 presadaka RA kod ukupno 1.302 bolesnika. Prosječni broj distalnih anastomoza po bolesniku iznosio je 2, 6 ± 0, 6 (2- 5). U 936 bolesnika (72%) učinjena je potpuna arterijska revaskularizacija. Kod 66 (5%) bolesnika dodatno je učinjen zahvat na aortnom ili mitralnom zalisku ili je rađena rekonstrukcija lijeve klijetke. Kod 615 bolesnika (50% bolesnika s izoliranom koronarnom bolesti srca) revaskularizacija je postignuta bez korištenja stroja za izvantjelesni krvotok (off-pump CABG). Nisu zabilježene ishemijske komplikacije podlaktice ili infekcija operacijske rane. Kod 2 bolesnika (0, 15%) zabilježena je ozljeda radijalnog živca. RA presadak najčešće je korišten u slivu cirkumfleksne arterije (641 presadak, 42%) i desne koronarne arterije (599 presadaka, 38%). Intraoperacijska mjerenja protoka kroz kreirane presatke pokazala su izvrstan prosječni protok (46, 6 ml/min), dijastoličko punjenje (62, 9%) te pulsatilni index (2, 6). Zaključak: Iako ovo retrospektivno istraživanje ne omogućuje donošenje zaključaka o dugoročnoj prohodnosti presadaka RA ili preživljenja bolesnika, navedeni višedesetlljetni rezultati pokazuju da se RA može jednostavno i uspješno rutinski koristiti u sklopu kirurške revaskularizacije miokarda s vrlo niskim brojem komplikacija i izvrsnim intraoperacijskim protocima kroz iste.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA