Pregled bibliografske jedinice broj: 971425
Socijalni identitet i stavovi adolescenata prema multikulturalizmu i asimilacionizmu u Hrvatskoj
Socijalni identitet i stavovi adolescenata prema multikulturalizmu i asimilacionizmu u Hrvatskoj // Psihološki aspekti političke stvarnosti
Banja Luka, Bosna i Hercegovina, 2018. (predavanje, nije recenziran, neobjavljeni rad, znanstveni)
CROSBI ID: 971425 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Socijalni identitet i stavovi adolescenata prema multikulturalizmu i asimilacionizmu u Hrvatskoj
(Social identity and attitudes of adolescents towards multiculturalism and assimilationism in Croatia)
Autori
Uzelac, Ena ; Jelić, Margareta
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni
Skup
Psihološki aspekti političke stvarnosti
Mjesto i datum
Banja Luka, Bosna i Hercegovina, 12.10.2018. - 13.10.2018
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
stav prema multikulturnosti, stav prema asimilaciji, socijalni identiteti, višeetničke zajednice, većina – manjina
(attitudes towards multiculturalism, attitudes towards assimilationism, social identities, multiethnic communities, majority-minority)
Sažetak
Odnosi većine i manjina u Republici Hrvatskoj razvijali su se pod utjecajem različitih okolnosti te očekujemo da će različiti društveni konteksti oblikovati socijalne identitete većine i manjina na različite načine. Posebno važnim smatramo odnos socijalnih identiteta i stavova prema multikulturalizmu i asimilacionizmu, kao dvjema temeljnim ideološkim orijentacijama, koje određuju odnose manjine i većine u višeetničkim sredinama. Stoga je cilj ovog rada usporediti važnost pojedinih socijalnih identiteta većine i manjine u četiri višeetničke zajednice u kojima manjina prakticira pravo školovanja na vlastitom jeziku i pismu (Hrvati, Srbi u Vukovaru, Mađari u slavonsko-baranjskom području, Talijani u Istri te Česi u području grada Daruvara) kao i razlike u stavovima prema multikulturalizmu i asimilacionizmu s obzirom na status grupe (manjina/većina) i regiju. Također smo željeli utvrditi povezanost ideoloških stavova i važnosti pojedinog identiteta. U radu su korišteni podaci prikupljeni na 745 učenika osnovnih i srednjih škola, pripadnika manjina i većine, u dobi od 12 do 19 godina. Rezultati pokazuju kako važnost socijalnih identiteta varira ovisno o kontekstu većinsko-manjinskih odnosa u kojem pojedinci žive, ali i o statusu grupe kojoj pripadaju. Isto vrijedi za stavove prema multikulturalizmu te asimilacionizmu. Također se pokazalo da je stav prema asimilacionizmu kod većinske grupe pozitivno povezan s nacionalizmom (r= .39 - .46, p<.01), dok je stav prema multikulturalizmu negativno povezan s nacionalizmom u svim regijama (od r=-.34 do -.54, p<.01) osim Daruvaru (r=n.s). Nasuprot tome kod manjinskih grupa u istraživanju povezanosti ideoloških stavova i socijalnih identiteta su znatno slabije i ovise o kontekstu. U izlaganju će se raspraviti razlike među većinsko-manjinskim kontekstima i njihove implikacije na međugrupne stavove.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
IP-2014-09-4499 - Integracijski procesi većine i manjine u etnički mješovitim zajednicama: uloga međuetničkog kontakta, percipirane prijetnje i socijalnih normi (IntegraNorm) (HRZZ - 2014-09) ( CroRIS)
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb