Pregled bibliografske jedinice broj: 970934
Ekonomija u agoniji: Krležina Laura kroz glumačka desetljeća
Ekonomija u agoniji: Krležina Laura kroz glumačka desetljeća // Izvedbe roda u hrvatskome jeziku, književnosti i kulturi : zbornik radova 46. seminara Zagrebačke slavističke škole / Brković, Ivana ; Pišković, Tatjana (ur.).
Zagreb: FF Press, 2018. str. 41-63 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 970934 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Ekonomija u agoniji: Krležina Laura kroz glumačka desetljeća
(Economy in agony: Krleža's Laura through decades of the art of acting)
Autori
Čale Feldman, Lada
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Izvedbe roda u hrvatskome jeziku, književnosti i kulturi : zbornik radova 46. seminara Zagrebačke slavističke škole
/ Brković, Ivana ; Pišković, Tatjana - Zagreb : FF Press, 2018, 41-63
ISBN
978-953-175-687-7
Skup
46. seminar Zabrebačke slavističke škole
Mjesto i datum
Dubrovnik, Hrvatska, 21.08.2017. - 01.09.2017
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Miroslav Krleža ; U agoniji ; ekonomija ; povijest glume ; hrvatske glumice
(Miroslav Krleža ; In agony ; economy ; history of acting ; Croatian actresses)
Sažetak
Članak se bavi drugim dijelom Krležina dramskog ciklusa o Glembajevima, dramom U agoniji, preciznije, njezinom junakinjom Laurom Lenbach – po općem sudu, jednim od najkompleksnijih ženskih likova hrvatske dramske tradicije, ujedno i jednom od najpoželjnijih glumačkih uloga. Analiza nastoji odgovoriti na nekoliko pitanja: na koji se način u tome liku presijecaju različite ekonomije – dramaturška, libidinalna, monetarna i glumačka – te iz koje se perspektive junakinja može doživljavati kao, kako se svojedobno tvrdilo, moderna, emancipirana žena? Jesu li svi ženski glumački naraštaji jednako (ne)kritično percipirali „iskrenost“ i „nenamještenost“ navedenu uz Laurino ime u uvodnim didaskalijama i kakvu je pritom važnost imala njezina klasna pripadnost, odnos prema novcu i radu? Govore li različiti glumački stilovi i tehnike u prilog ili u prkos različitim, promjenjivim društveno-kulturnim normama, ako ne i idealizacijama Laurina građanskog statusa, ovisno već o ideološkim strujanjima pojedinih razdoblja? Pokušaj da se rekonstruira ova mikro-povijesna dionica ženske glume na temelju pet različitih glumačkih primjera temelji se ujedno i na različitim rekonstrukcijskim podlogama: zvučnoj snimci jednog od Laurinih monologa i kazališnim kritikama glumačke izvedbe Vike Podgorske koja je potakla nastanak te snimke, memoarskoj crtici Marije Crnobori, kazališnim kritikama izvedbe Neve Rošić, tv-intervjuu Mire Župan s ad hoc odigranim istim monologom, filmu Jakova Sedlara nastalom prema Krležinom predlošku i naposljetku na video snimci žive kazališne izvedbe trija Nele Kočiš, Ozrena Grabarića i Darka Stazića, materijalu dakle koji ujedno ukazuje na teškoće i izazove što ih pred feminističku teatrologiju postavlja analiza glumačkoga teksta.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija, Znanost o umjetnosti