Naslov
Biskup Strossmayer i osnivanje Stolice za poviest umjetnosti i klasičnu umjetničku arkeologiju na Mudroslovnome fakultetu u Zagrebu
(Bishop Strossmayer and the Foundation of the Chair for Art History and Classical Archaeology at the Faculty of Philosophy in Zagreb)

Autori
Damjanović, Dragan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
140 godina podučavanja povijesti umjetnosti na Sveučilištu u Zagrebu / Alviž, Josipa ; Botica, Dubravka ; Magaš Bilandžić, Lovorka ; Šourek, Danko - Zagreb : Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2018, 9-9

Skup
Skup 140 godina podučavanja povijesti umjetnosti na Sveučilištu u Zagrebu

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 22.11.2018

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Josip Juraj Strossmayer, Rudolf Eitelberger von Edelberg, Iso Kršnjavi, Johann Friedrich Overbeck, Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Odsjek za povijest umjetnosti
(Josip Juraj Strossmayer, Izidor Kršnjavi, Rudolf Eitelberger von Edelberg, Johann Friedrich Overbeck, Zagreb University, Faculty of Humanities and Social Sciences, Faculty of Philosophy, Art History Department)

Sažetak
Od početka 1860-ih do sredine 1880-ih osoba koja je nesumnjivo najviše obilježila hrvatsku kulturnu povijest bio je đakovački biskup Josip Juraj Strossmayer. U ovome vremenu, obilježenome u cijeloj Europi osnivanjem brojnih nacionalnih institucija, u Hrvatskoj je upravo on bio najvažniji osnivač. U povijesti hrvatske umjetnosti i u povijesti hrvatske povijesti umjetnosti odigrao je također ključnu ulogu, kao mecena umjetnika, kao (amaterski) likovni kritičar i konačno kao jedan od najzaslužnijih ljudi za osnivanje Stolice (katedre) za povijest umjetnosti i klasičnu umjetničku arheologiju pri Sveučilištu Franje Josipa I. u Zagrebu. Ideju o potrebi osnivanja ove institucije dobio je zahvaljujući kontaktima s profesorom povijesti umjetnosti na Sveučilištu u Beču Rudolfom von Eitelbergerom, koji je 1873. organizirao u prijestolnici Austro-Ugarske izlaganje kartona slikara Friedricha Overbecka za freske đakovačke katedrale. Eitelberger je pri kontaktima vezanima uz izložbu istaknuo Strossmayeru kako je suvremenoj sakralnoj umjetnosti potrebna obnova, a biskup je zaključio kako je ta obnova moguća isključivo ukoliko svećenici dobro poznaju povijest umjetnosti, osobito srednjeg vijeka, a to je pak moguće samo ukoliko slušaju predavanja iz toga predmeta. Držao je kako će svećenici, zahvaljujući znanjima stečenim na predavanjima, naručivati kvalitetnije projekte za svoje crkve, te isto tako opremati ih kvalitetnim slikarskim i kiparskim djelima. Kao pravu osobu koja bi trebala postati profesorom povijesti umjetnosti u Zagrebu Strossmayer je prepoznao Eitelbergerova studenta Isidora (Isu) Kršnjavog. Svojim političkim vezama unutar tadašnje hrvatske vlade, ponajprije preko kontakata s banom Ivanom Mažuranićem, uspio je ishoditi, nakon dvije i pol godine nastojanja, imenovanje Kršnjavog u studenom 1877. za profesora povijesti umjetnosti i klasične umjetničke arheologije na Sveučilištu u Zagrebu, doduše ne pri Bogosloviji, kako je prvotno želio i na kojoj će Kršnjavi također predavati, već pri Mudroslovnom (Filozofskom) fakultetu. S predavanjima će započeti početkom ožujka sljedeće, 1878. godine. Kršnjavijeva će katedra kasnije prerasti u Odsjek za povijest umjetnosti te Odsjek za arheologiju pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu te postati ishodišnom institucijom za obrazovanje na polju povijesti umjetnosti i arheologije u Hrvatskoj.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam, Povijest, Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA