ࡱ> [w\ Oh+'0  ,8L `l    VOd svojih poetaka djeja knjievnost je bila rastezana izmeu zabave i moralne poukead s Dubravka poubrubr Normal.doto Dubravkato37rMicrosoft Word 9.0d@pl@@@|=+:i+00/C:\0WINDOWS 0Application Data0Microsoft0Predloci2Normal.dot60C:\My Documents\TABU.doc<@,@ YCpVCxV4`na u z`bav0 YC@NaslovhZC,@PP`PxPYCM,@G TEMA ROENJA U DJE JOJ KNJI}EVNOSTI Od svojih po etaka dje ja knji~evnost je bila rastezana izmeu zabave i moralne pouke. Viae od bilo koje vrste literature bila je podlo~na kontroli na svom putu do djeteta. Prema rije ima Alana Garnera tri su usmjeriva a koji stoje izmeu pri e i djeteta itatelja: pisac, izdava  i roditelj (odnosno odrasli koji e djetetu pru~iti knjigu). Zbog osjeaja odgovornosti prema djetetu sve ato se inilo neuobi ajenim i nepo~eljnim, jedan od ta tri usmjeriva a ne bi propustio. No od 1970. godine dje ja knji~evnost Zapadnog svijeta se mijenja. Upravo do tada bolne teme postaju tako rei obvezatne u dje joj knji~evnosti. Naro ito ja anjem posebnog dijela knji~evnosti za tinejd~ere sve viae se ruae dotadaanji tabui. No u tim djelima osjeamo pomanjkanje perspektive i mogunosti da mladi itatelj pravilno uo i ato mu knjiga govori. Djeci je dopuateno da vide i pokuaaju shvatiti i doslovno i figurativno mnogo viae ekstremnih oblika predrasuda negoli onoga ato zadovoljava prihvaene konvencije. Jedan od motiva o kojemu se prije u knji~evnosti nerado opairnije govorilo je motiv roenja. Ako posegnemo u riznicu klasi ne bajke, naii emo na vrlo zanimljive motive roenja. }ene su u bajkama raale svaata (~abicu, bus ru~marina, neprirodno malenu djecu  kao biber, kao palac... itd.). No motiv roenja je tu samo neato ato se konstatira. Nema opisa, prikaza, niti bilo kakvih du~ih rasprava. Roenje obi no nastupa kao rezultat ne ije velike ~elje za djetetom. Kralj bajki, kako ga se obi no naziva, Hans Christian Andersen obogatio je bajku mnogo ime, pa tako i bajkoviti in roenja kod njega dobiva poeti no ruho. Prisjetimo se kako se rodila Pal ica: Bila jednom neka ~ena, ato je silno ~eljela da ima malo, majuano dijete. Ne znajui, gdje bi ga naala, ode staroj vjeatici i rekne joj: - Velika mi je i usrdna ~elja imati malo dijete. Mo~ea li mi rei kako bih do njega doala. - Niata lakae od toga!  uzvrati joj vjeatica. Uzmi ovo zrno je ma, znaj da ne raste na njivi, a nit ga zoblju kokoai. Stavi ga u lonac za cvijee, pa ea vidjeti uda! - Hvala ti!  re e ~ena, izbroja vjeatici dvanaest nov ia i krenu kui. Kad ~ena sti~e doma, u ini onako, kako joj vjeatica kaza, a ono odmah izraste krasan, velik cvijet. Bijaae posve nalik na tulipan, samo ato mu se latice nisu rasklopile nego se vrsto zatvorile, kao da je joa pupoljak. - Krasna li cvijeta!  uzvikne ~ena i stade cjelivati lijepe crvene i ~ute latice. I dok ona tako cjelivaae latice, u cvijetu odjednom neato pu e i on se otvori. Bijaae to doista tulipan  sad se dobro vidjelo. A unutri, posred cvijeta, na samome zelenom stubiu sjedila mala, malahna djevoj ica, neizrecivo nje~na i ljupka: ne bijaae ni koliko palac velika, pa je stoga nazvaae Pal icom. U bajci "Rode" Andersen je iskoristio vjerovanje kako rode donose djecu. To vjerovanje je vjerojatno u vezi s obi ajima ptica selica, jer rodin se povratak podudara s buenjem prirode. U nekim joj se krajevima pridaje mo da samim pogledom prouzro i za ee. I upravo to vjerovanje se prili no odrazilo u dje joj knji~evnosti. Pa tako i u Andersenovoj bajci majka roda ka~e: - Znam gdje je mo vara u kojoj le~e mala ljudska djeca dok ne doe roda da ih odnese njihovim roditeljima. Slatki maliaani spavaju i snivaju tako divno kako poslije ne e viae nikad. Svi bi roditelji rado imali takvo djeteace, a sva djeca ~ele sestru ili brata. Sad emo odletjeti na onu mo varu i donijeti po jedno djeteace svakom djetetu koje nije pjevalo onu ru~nu pjesmu i rugalo se rodama, a drugi ne e dobiti niata! Pri e o rodama koje donose djecu dugo su se zadr~ale u dje joj knji~evnosti. U realisti kim dje jim romanima one su danas tek materijal za postizanje humora, ali u bajkama joa uvijek ine stvarnost bajke. Tako na primjer }elimir Hercigonja u svojoj bajci Nebeski glasnici iskoriatava upravo to vjerovanje u rode da bi u okviru bajkovite konstrukcije iznio svoje emotivne i eti ke poruke o ~ivotu i djeci. Kao i kod Andersena malena djeca se nalaze na jednom mjestu odakle ih rode uzimaju i odnose njihovim buduim roditeljima. Opis dje jeg prebivaliata je poeti an, udesan, aroban: U toj aumi rasla velika stabla, cvijetom najsli nija nama znanoj magnoliji. Iz golemih cvjetova nje~no visjela dje ica i tu se razvijala punih devet mjeseci pod bri~nim nadzorom iskusnih anela kojima to od davnina bijaae jedini posao. Ah, anela vam, znate, ima mnogo vrsta, a sam Bog podari im zasebne du~nosti. Svako je drvo imalo dje icu druga ije puti: neka su djeca bila bijela, neka crvena, neka crna, a bijaae ih i posve ~utih. Kad protekne osam mjeseci njihova ~ivota na cvjetnom stablu, aneli bi, poatujui Bo~je upute, odreivali koje e dijete pripasti kojim roditeljima. Rode su pak kao nebeski glasnici, preuzimale dje icu od anela skrbnika i raznosile ih diljem svijeta na zadana odrediata, gdje su ih ~eljno ekali roditelji. A sad zavirimo u onu dje ju literaturu koja pripada realisti kom diskursu. Kao ato smo ve spomenuli ni tu nisu zaboravljene rode, ali im je dana sasvim druga funkcija. One duhovito dovode u upitnost na in odgoja djece. Treba li po etak djetinjstva zamatati u legende i pri e ili treba ii otvoreno s injenicama kad se djeca po inju raspitivati o svom postanku? Ve je Tito Bilopavlovi u svojoj poeziji iskazao te~nju da se u dje joj knji~evnosti progovori o akakljivim temama direktno i neoptereeno bez skrivanja iza alegori nih paravana animalisti kog svijeta. TATA JE GLAVNI `to rade mama i tata iza zaklju anih vrata? Baka ka~e da piau rodi da mi donese brata. `to znadu rode o mom bratu?! Ne vjerujem u ptice, vjerujem u tatu. Takvim aaljivim pjesmama Bilopvlovi se predstavio kao moderni antipedagoaki i antimoralisti ki pjesnik koji je navijestio ruaenje tabu tema u hrvatskoj dje joj knji~evnosti. No lirska poezija zbog same svoje prirode mo~e postaviti pitanja i ne odgovoriti na njih, mo~e mnogo toga nagovijestiti i ostaviti otvoreno, nezavraeno, neizre eno dokraja... Od proze se o ekuje mnogo viae preciznosti. Pa su prozaisti odlu ivai se progovoriti o toj misterioznoj temi, pokuaali djeci dati odgovore na vrua pitanja u skladu sa svojim shvaanjem odgojne primjerenosti i literarne slobode. Mario `ari u svom jedinom romanu Treanjeva ke treanje, objavljenom 1990. godine, progovara o igrama i nestaalucima skupine treanjeva kih maliaana. Izmeu akolskih nepodopatina, sukoba dje a kih bandi, manje napetih zbivanja poput odlaska u kino ili skupljanja starog papira, provla e se i poglavlja u kojima maliaani raspravljaju o va~nim ~ivotnim spoznajama. Tako u jednom poglavlju glavni junak pokuaava odgonetnuti tajnu dolaska na svijet. Sve je po elo dje jom prepirkom: - Da bi dijete doalo na svijet, potrebni su i tata i mama!  vikao je Pepek, nadgalaavajui nas. - Ma nemoj! Mirna nema tatu, pa je ipak doala na svijet  protivio se }muda. Pepek se nije dao zbuniti: - Mora imati! Svak mora imati i tatu! Darko, koji je va~io za sveznajuega, tada je izvalio onu glupost o rodama ili nekim takvim pticama. Znao sam da se time varaju mala djeca, pa me veoma za udilo da i Darko u to vjeruje. Jer, ako rode nose djecu, zaato su onda kumi Milici donijele etvero, a mojoj mami samo mene? Osim toga, kako je roda koja je mene nosila, znala da je moja mama u Njema koj. To su zbilja gluposti. Naaa je visokonau na diskusija potrajala prili no dugo, a ipak se nismo uspjeli slo~iti. Pepek se nije odrekao svoje "teorije o tati", Sova je tvrdio da je njega mama naala jednog jutra u o evoj izmi, Darko je bio uvjeren da u svemu tome i ptice imaju svoje pand~e, samo nije znao jesu li to rode, sove ili svrake, a ja svim tim objaanjenjima nisam bio zadovoljan. Glavni junak krenut e dalje u istra~ivanje o svom dolasku na svijet. Brojni neuspjeli pokuaaji da sazna istinu (na primjer baka mu na njegovo pitanje o roenju, vrlo samouvjereno ponavlja tvrdnju o rodi) ine ovo djelo aaljivim i zabavnim starijim itateljima, podsjeajui ih na vlastita traganja u ranom djetinjstvu, ali djelo je krajnje ozbiljno za one maliaane koji su upravo u fazi istra~ivanja svog podrijetla. Dje ak e uspjeti doi do injenice da smo svi mi nekada bili u maminom trbuhu, pojam drugoga stanja izazvat e u njegovoj glavici zbrku zbog infantilnog tuma enja te sintagme: Teta Katica eka drugo dijete i sad je u drugom stanju. Kad je nosila malu Mariju, bila je u prvom stanju, a kad bude nosila tree dijete, bit e u treem stanju i tako redom. Pravu zbrku u tim mojim tuma enjima izazvala je nedugo potom kuma Milica. Svi su po eli govoriti kako je i ona u drugom stanju, mada bi po svim mojim prora unima trebala biti u petom. `arievom junaku u istrazi najviae je pomogla upravo kuma. Na dje akovo pitanje  Kuda e beba izai iz vaaeg trbuha?- ona odgovara: - Znaa, sve bebe izlaze kroz neato ato se zove spolni organ. Ti zacijelo znaa ato je to. Ova moja beba je... kako da ti objasnim... naopako okrenuta i ne e moi izai kroz spolni organ. Zato e doktori razrezati moj trbuh i tako je izvaditi. Ovaj kumin odgovor svrstao je sigurno Maria `aria u pisce koji ruae tabue u dje joj knji~evnosti. Ali `ari ili nije imao odva~nosti ili nije htio sasvim razotkriti malim itateljima tajnu dolaska na svijet. Naime na dje akovo sljedee pitanje: - A kako je beba doala u vaa trbuh?- Kuma odgovara: - Kada bih ti ja to sve i objasnila, ti opet ne bi niata razumio. Zato se strpi joa koju godinu, pa ea o svemu tome u iti u akoli. A mali su se itatelji morali strpiti joa osam godina pa da dobiju roman u kojemu e biti odgovoreno i na to pitanje. Naime 1998. godine izlazi knjiga Nade Mihokovi-Kumri Tko vjeruje u rode joa. Djelo s vrlo neobi nim junakom i neobi ne kompozicije. Junak je ljudski embrij u maternici, a zatim fetus. Kompozicijski roman je podijeljen u etrdeset poglavlja koliko tjedana traje trudnoa. Meditacijama embrija, odnosno fetusa zapo inje svako poglavlje. Naime pri a te e kako on raste i razvija se pa tako nastaje "~ivotopis" ploda od za ea do poroda. Zapo evai od asa kad je nastao, primivai 23 mamina i 23 tatina kromosoma s genima od kojih zavise budue ovjekove osobine, plod iz tjedna u tjedan pripovijeda o promjenama koje mu se dogaaju. Poslije takvog uvoda svako poglavlje ocrtava sliku ~ivota u etvero lanoj obitelji (majka, otac i dvije djevoj ice) u koju obitelj e doi i budue ljudsko bie koje je joa u maj inoj utrobi. Likovi djevoj ica poslu~ili su autorici da progovori o delikatnoj problematici kao ato je dje je uo avanje spolnih razlika i prve seksualne spoznaje. Na vrlo domialjat na in autorica vjerovanju o rodama koje spuataju djecu u zave~ljaju kroz dimnjak, suprotstavlja istinu o pojavama za ea, trudnoe i roenja. Iz poglavlja u poglavlje mutne i zbrkane spoznaje djevoj ica postaju sve jasnije i napokon taj dio ljudskoga ~ivota prestaje biti zagonetka ili tajna kao ato i pri a o razvoju ljudskog ploda zasnovana na stru nim osnovama djetetu itatelju otkriva nove spoznaje i omoguava mu ulazak u ~ivot bez roda. Zanimljivo je spomenuti i knjigu poznatoga norveakog pisca Josteina Gaardera "Hej! Ima li ovdje koga" koja je kod nas prevedena 1997. godine. Gaarder u maatovitoj pri i pokuaava djeci objasniti nastanak kako ljudskog ~ivota tako i uope ~ivota na zemlji. Neobi na kombinacija filozofije i maate na tragu fizikalnih i bioloakih spoznaja dana je u fiktivnom susretu osmogodianjeg dje aka s izvanzemaljcem. Osmogodianjak tuma i doaljaku kako se raa ovjek. Zanimljiva je injenica da mali Norve~anin nije optereen nikakvim pri ama o rodama, kupusu ili o evim izmama, nego je upuen ne samo u tajnu roenja pojedinca, nego i u evolucijski razvoj Svijeta: To no je da i sisavci lije~u jaja, no njihova jaja ne zahtijevaju nekakvu tvrdu ljusku oko sebe. A to je zato ato ona rastu i rastu u trbuhu majke sve dok ne budu gotova i spremna izii iz majke kao ~ivi mladi. Ovo je posljednje bilo tako teako razumjeti da sve to skupa ak nisam ni pokuaavao objasniti Miki. Istina je, naime, da ni ja sam sve to skupa nisam sasvim razumio. Razgovarala sam sa studentima razredne nastave, dakle onima koji e se u svom buduem pozivu susretati s esto nepredvienim pitanjima malih znati~eljnika, o zastupljenosti motiva roenja u dje joj knji~evnosti te bajkovitim i naturalisti kim objaanjenjima tajne roenja. Mali broj studentica zala~e se za o uvanje bajkovitih interpretacija o rodama, smatrajui da one bogate dje ji ~ivot maatom, ljepotom, idili noau, a stvarne spoznaje u najranijoj dobi i tako naj eae ostaju djeci nejasne. Veina se ipak opredijelila za izlazak s istinom im se dijete po ne raspitivati o svom postanku. Na in na koji je Mario `ari progovorio o tom motivu u svom romanu "Treanjeva ke treanje" veina smatra pravom mjerom jer se djeci razotkriva istina u granicama u kojima je mogu spoznati. Mislim da razli itosti u obradi jednog te istog motiva svjedo e o bogatstvu odreenog segmenta knji~evnosti, u ovom slu aju dje je knji~evnosti i bila bi ateta da ~elja za znanstvenom to noau i potreba mladih itatelja za ato ranijom informiranoau, u svom pohodu za istinoljubivoau u potpunosti potisne iz knji~evnosti bajkovite i legendarne interpretacije o ovjekovu dolasku na svijet.  Alan Garner, Nancy Chambers (ed.), The Signal Approach to Children's Books, Harmondsworth: Kestrel, 1980, 327.  H. C. Andersen, Bajke, Pal ica, Mladost, Zagreb, 1964. str 33-34, preveo Josip Tabak  J. Chevalier, A. Gheerbrant, Rje nik simbola, NZMH: Mladost, Zagreb, 1994., str. 365.  H. C. Andersen, Bajke, Rode, Mladost, Zagreb, 1964. str. 140, preveo Josip Tabak  }elimir Hercigonja, Srebrnasta nit snova, Nebeski glasnici, Mozaik knjiga, Zagreb, 1999., str. 24.  Dalibor Cvitan, VJE NOTRA}; antologija hrvatskog pjesniatva za djecu, Radivoj irpanov, Novi Sad, 1975.  Mario `ari, Treanjeva ke treanje, Mladost, Zagreb, 1990., str. 42-45.  Jostein Gaarder, Hej! Ima li ovdje koga?, Znanje, Zagreb, 1997., str. 59, preveo Mirko Rumac  ՜.+,0D hp  "homei]5 VOd svojih poetaka djeja knjievnost je bila rastezana izmeu zabave i moralne pouke Naslov,@PP`PxPYCM,@G j ~>^X N%*+/////0040N0v0dh2mrv0x0000015V9"::;\;2<p>VADFHIKRO~[c2mnnropdh.0Z\b ""X%&+(+//556 6 6`9VADREFHII JKM,NNNROPP`ccii2m4m|mmnn8nBnFnVnnno"orotoooppDppppqrqqqqr%r&r8rQrr>~j0JU]]j0J6U6j0J6U]6] j0JUPppq%rrrr<~>~dh i8@8 NormalCJ_HaJmHsHtH6A@6 Zadani font odlomka6@6 Tekst fusnoteCJaJ6&@6 Referenca fusnoteH*- W/7q sB7~GH5dq / Y';<KYnc8T !r""#%+/4 5a55 6q66%7770000000000000000000000000000000000000000000000000000@0@0@0@0@0@0@0@0 r:v0pr;=>r<;?@IJR~ $ , C K DN \ahmEQ!!y""'$-$b$g$J&S&T&Z&&&, , ,,T,[,J-X-//:2?244444444444444444444455#5*5f5o5t5~555556 6s6z6{6666666666'7.7/767~777#FN4:cipv . 4 X^ &':<JKXYmn~bh7=S Y ! !q"y""###%%++//444 5 5`5c555 66p6s666$7'777DubravkaC:\My Documents\TABU.docDubravkaC:\My Documents\TABU.docDubravkaC:\My Documents\TABU.docDubravkaPC:\WINDOWS\Application Data\Microsoft\Word\AutomatskiOporavak spremanje TABU.asdDubravkaC:\My Documents\TABU.docDubravkaPC:\WINDOWS\Application Data\Microsoft\Word\AutomatskiOporavak spremanje TABU.asdDubravkaPC:\WINDOWS\Application Data\Microsoft\Word\AutomatskiOporavak spremanje TABU.asdDubravkaC:\My Documents\TABU.docDubravkaC:\My Documents\TABU.docDubravkaC:\My Documents\TABU.doc@ #$%,/45677PPDPJPLPNP\PbPlPnPpP@UnknownG:Times New Roman5Symbol3& :Arial"qS^ZFTf#^^+\!r0B52UOd svojih po etaka dje ja knji~evnost je bila rastezana izmeu zabave i moralne poukeDubravkaDubravka,1h. A!"#$% an od Dubravka Te~ak 2UOd svojih po etaka dje ja knji~evnost je bila rastezana izmeu zabave i moralne poukeDubravkaDubravka i8@8 NormalCJ_HaJmHsHtH6A@6 Zadani font odlomka6@6 Tekst fusnoteCJaJ6&@6 Referenca fusnoteH* y F/7q sB7~GH.S`  H *+:H]noRr'C a""#%+/v4w4x4y45s55"6u66D777700000000000000000000000000000000000000000000000000000000@0@0@0@0@0@0@0@0 :v0p;=>r< *./89A~m s   2 : v 3= KPW\4@ !h"q"$$Q$V$9&B&C&I&&&+++,C,J,9-G-s/w/)2.2445 555555!5#5'5*525:5>5H5I5N5P5]5_5f5{5555555555*62666666666"7)7*727L7Q77777777#FH-.RX_e  # GM )+9:GH\]moQWqw &,B H `"h"""##%%++//u4y4555r5u555!6$6t6w666C7F77777#y4557DubravkaC:\My Documents\TABU.docDubravkaC:\My Documents\TABU.docDubravkaC:\My Documents\TABU.docDubravkaPC:\WINDOWS\Application Data\Microsoft\Word\AutomatskiOporavak spremanje TABU.asdDubravkaC:\My Documents\TABU.docDubravkaPC:\WINDOWS\Application Data\Microsoft\Word\AutomatskiOporavak spremanje TABU.asdDubravkaPC:\WINDOWS\Application Data\Microsoft\Word\AutomatskiOporavak spremanje TABU.asdDubravkaC:\My Documents\TABU.docDubravkaC:\My Documents\TABU.docDubravkaC:\My Documents\TABU.doc@44d4u4^`<H."#$+.3u4v4455i5i6i7777@AA.A0A.~@@t @(@@D@JAL@NA\@bAl@@A m@ @A2m@n@p@@@@ @UnknownG:Times New Roman5Symbol3& :Arial"1SlbfTf%h+]!052UOd svojih po etaka dje ja knji~evnost je bila rastezana izmeu zabave i moralne poukeDubravkaDubravka9 rbjbj5l=O4(YYYY e-(m&o&o&o&o&o&o&$( +&T&o"'o"o"o"(m&o"m&o"o"m&m& RYm&m&'0-(m&+M""+m&o"Root Entry Fz]@1Table@+WordDocumentYSummaryInformation(  !"#$%&'()*+,-./0123456789><=?;KABCDEFGHIMLNOPQRSTUVWXZv^_ghijklmnopq  FDokument Microsoft Worda MSWordDocWord.Document.89q ՜.+,0D hp  "homei]5 VOd svojih poetaka djeja knjievnost je bila rastezana izmeu zabave i moralne pouke Naslov Oh+'0  ,8L `l    VOd svojih poetaka djeja knjievnost je bila rastezana izmeu zabave i moralne poukead s Dubravka poubrubr Normal.doto Dubravkato37rMicrosoft Word 9.0d@pl@@@|=+ Oh+'0  ,8L `l    VOd svojih poetaka djeja knjievnost je bila rastezana izmeu zabave i moralne poukead s Dubravka poubrubr Normal.doto Dubravkato36rMicrosoft Word 9.0d@pl@@@lvP+ ՜.+,0D hp  "homei\05 VOd svojih poetaka djeja knjievnost je bila rastezana izmeu zabave i moralne pouke Naslov.0Z\b ""X%&+(+//556 6 6`9VADREFHII JKM,NNNROPP`ccii2m4m|mmnn8nBnFnVnnno"orotoooppDppppqrqqqqr%r&r8rQrr>~j0JU]]j0J6U6j0J6U]6] j0JUO,1h. A!"#$% an od ppq%rrrr<~>~dh i8@8 NormalCJ_HaJmHsHtH6A@6 Zadani font odlomka6@6 Tekst fusnoteCJaJ6&@6 Referenca fusnoteH* y F/u7q sBu7 ~GH.S`  H *+:H]noRr'C a""#%+/44P555`667s7v70000000000000000000000000000000000000000000000000000@0@0@0@0@0@0@0@0 >~:v0p>~;=>r< *./89A~m s   2 : v 3= KPW\4@ !h"q"$$Q$V$9&B&C&I&&&+++,C,J,9-G-s/w/)2.24444444444444444444445 555U5^5c5m5555566b6i6j6p6r6|6666666777%7m7r7v7#FH-.RX_e  # GM )+9:GH\]moQWqw &,B H `"h"""##%%++//44444O5R55555_6b66677r7v7#4v7DubravkaC:\My Documents\TABU.docDubravkaC:\My Documents\TABU.docDubravkaC:\My Documents\TABU.docDubravkaPC:\WINDOWS\Application Data\Microsoft\Word\AutomatskiOporavak spremanje TABU.asdDubravkaC:\My Documents\TABU.docDubravkaPC:\WINDOWS\Application Data\Microsoft\Word\AutomatskiOporavak spremanje TABU.asdDubravkaPC:\WINDOWS\Application Data\Microsoft\Word\AutomatskiOporavak spremanje TABU.asdDubravkaC:\My Documents\TABU.docDubravkaC:\My Documents\TABU.docDubravkaC:\My Documents\TABU.doc@8Az^`H."#$+.344456s7t7u7.0.~t (DJLN\bl @2mnp@:~ @UnknownG:Times New Roman5Symbol3& :Arial"qSRRTf$hP+\!r005 2UOd svojih po etaka dje ja knji~evnost je bila rastezana izmeu zabave i moralne poukeDubravkaDubravka0000000000000000000000000009 rbjbj4l4F(nnn P$ &0n nn  nn   nn vB  0P  nnnnRoot Entry F vx@1Table@=WordDocumentrSummaryInformation(  !"#$%&'()*+,-./0123456789c<=eABCDEFGHIJ;dghijklmnopqsvyzDocumentSummaryInformation8tCompObjkObjectPool`o1WK`o1WK0Tablef